Skip to content

28. nedjelja kroz godinu (A) – komentar evanđelja


I KOGA GOD NAĐETE, POZOVITE NA SVADBU


Mt 22,1-14

Isus im ponovno prozbori u prispodobama: »Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doći. Opet posla druge sluge govoreći: ‘Recite uzvanicima: Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Dođite na svadbu!’«

»Ali oni ne mareći odoše – jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju.  Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali.«

»Tada kaže slugama: ‘Svadba je, evo, pripravljena, ali uzvanici ne bijahu dostojni. Pođite stoga na raskrižja i koga god nađete, pozovite na svadbu!’«

»Sluge iziđoše na putove i sabraše sve koje nađoše – i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju. Kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho.  Kaže mu: ‘Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?’ A on zanijemi.  Tada kralj reče poslužiteljima: ‘Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zubi.’ Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih.«


PIŠE: Alberto Maggi; prijevod: dr. sc. Zdenko Ilić


Religioznim vlastima Jeruzalema – svećeničkim glavarima, starješinama, pismoznancima i farizejima – Isus je nagovijestio da će im biti oduzeto kraljevstvo Božje. Sada tumači zašto u ovom 22. poglavlju Matejeva evanđelja.

Isus uspoređuje kraljevstvo Božje sa svadbom koju pripravi neki kralj. On ga ne uspoređuje s liturgijskom zajednicom – koja se odnosi na hram, liturgiju, nego s jednim radosnim ljudskim slavljem – sa svadbom. Sa svadbom jer je radost, sreća glavno obilježje njegova kraljevstva.

Bog želi da ljudi budu sretni, radosni.

Ovdje se radi o svadbi kraljeva sina. Taj kralj „posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doći“. Ovo odbijanje poziva odnosi se na svećeničku kastu – religiozne vođe – koji odbijaju novost.

No, kralj se ne obeshrabruje! On šalje druge sluge!

U ovoj slici slugu nalazi se ona prorokâ koje je Bog neumorno slao svom narodu i sada šalje pozivajući na najljepši i najradosniji događaj u narodu – na svadbu: „Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Dođite na svadbu!“

A njihova reakcija? „Ali oni ne mareći odoše – jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom.“ U ovoj reakciji Isus ponovno naglašava stav religiozne vlasti prema novosti koju on donosi – jedini bog kojemu se klanjanju je bog koristi i vlastitih interesa. Sve što čine, čine zbog sebe samih. Ne zanima ih dobro naroda niti novost koju Isus donosi.

Isus ih opominje da će ih vlastiti interesi dovesti do propasti – i njih i naroda.

Evo kako oni reagiraju na Isusovu novost: „Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju.“ A reakcija kralja je ona tipična za Stari zavjet u kojem se oslikavala Božja srdžba prema neprijateljima: „Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali.“ Ovo je aluzija na propast Jeruzalema  – grada koji će propasti upravo zbog religioznih poglavara koji odbiše Mesiju mira – Isusa.

A što je sa svadbom?

Jer su religiozni poglavari i vođe odbili doći na svadbu, sada će ta ista svadba biti otvorena za sve. „Tada kaže slugama: ‘Svadba je, evo, pripravljena, ali uzvanici ne bijahu dostojni. Pođite stoga na raskrižja“ – evo nam potpuno krivog prijevoda riječi „raskrižja“.

Matej koristi jedan grčki termin koji označava kraj, završetak gradskog puta ili ceste nakon čega započinje kaldrma i divljina. Sluge, dakle, moraju izaći iz grada i otići na rub kraljevstva. To znači da kraljevstvo nije više samo za grad nego za sve i svugdje. Dakle, moraju izaći iz grada i poći u divljinu svijeta.

Svi su, dakle, pozvani na svadbu. Ponuda Božje ljubavi je za sve, za cijeli ljudski rod: „i koga god nađete, pozovite na svadbu!

Sluge iziđoše na putove i sabraše sve koje nađoše – i zle i dobre.“ Najprije zle pa onda dobre! To odgovara Isusovim riječima o Očevoj ljubavi: „biti ćete sinovi Oca koji čini da sunce izlazi nad zlima i nad dobrima“. Svima je upravljena Božja ljubav, napose onima koji je najviše trebaju – prema zlima!

I svadbena se dvorana napuni gostiju. Kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho.“ Koje je značenje tog svadbenog ruha? U pomoć nam priskače knjiga Otkrivenja koja nam govori o svadbi Jaganjca te da je lanena odjeća djelo svetih. Poziv na sudjelovanje u kraljevstvu upućen je svima, no potrebno je obraćenje, promjena mentaliteta koje se očituje u vlastitim djelima.

A ovdje imamo jednog čovjeka koji se nije obratio, nije promijenio svoje razmišljanje. „Kaže mu: ‘Prijatelju“ – kod Mateja se ovaj izraz pojavljuje tri puta i uvijek je negativnog značenja – kod najamnika u vinogradu, kod Jude  i ovom odlomku.

kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?

Uvjet za sudjelovanje na svadbi u kraljevstvu je obraćenje. Isus je već prije rekao: „Obratite se jer je blizu kraljevstvo Božje“. Obratiti se znači postojeće vrijednosti zamijeniti Isusovim. Kraljevstvo Božje je alternativa za društvo u kojem živimo u kojem umjesto gomilanja je dijeljenje; umjesto vladanja je služenje. A to se treba vidjeti u konkretnim djelima.

„A on zanijemi. Tada kralj reče poslužiteljima: ‘Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zubi.“ Ovo je tipična slika biblijskog, rabinskog govora kojim se označuje neuspjeh vlastita postojanja. Religiozne vođe, svećenički glavari, starješine, farizeji – koji se smatrahu povlaštenima i Bogu najbližima – svi su oni isključeni iz kraljevstva. A to njihovo isključenje ne koči Božji naum ljubavi prema ljudskom rodu.

Doista, mnogo je zvanih“ – ponuda ljubavi je za sve – „a malo izabranih“. Malo je onih koji spremno odgovaraju, jer pozitivno odgovori na ponudu Božje ljubavi znači promijeniti vlastiti život u djela po kojima se stavlja dobro čovjeka kao središte vlastita postojanja.

To je razlog zašto su religiozne vlasti isključene iz kraljevstva. Isključeni su jer za njih najvažnije dobro nije dobro čovjeka nego vlastiti interesi i korist.

dr. Zdenko Ilić

dr. Zdenko Ilić

Crkveni sudac i profesor crkvenoga prava na KBF-u u Đakovu
dr. Zdenko Ilić

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Kršćanin bez svadbenoga ruha – razmišljanje ... Naviještajući Kraljevstvo Božje Isus je ispričao više prispodoba u kojima je isticao da su svoje mjesto u Kraljevstvu pronašli carinici i grje...
28. nedjelja kroz godinu (A) – homilija Uvod i pokajnički čin Tko je više ispunjen radošću i milinom: malo dijete koje prima ljubav i nježnost svojih roditelja, ili roditelji ...
28. nedjelja kroz godinu (A) – nacrt za homi... Uvod i pokajnički čin Na početku ovog euharistijskog slavlja želimo se prisjetiti upravo toga da je sveta misa slavlje u kojoj nas Bog ...
28. nedjelja kroz godinu (A) RAZMIŠLJANJE UZ SVETOPISAMSKA ČITANJA Iz 25,6-10a Odlomak prvog čitanja središte je sekcije u kojoj prorok kroz pet poglavlja govori...
Biti kršćanin djelima – razmišljanje uz 28. ... Isusova prispodoba o kraljevstvu nebeskom kao o svadbenoj gozbi koju kralj priprema za svoga sina ima vrlo dinamičan dvostruki zaplet, a tak...