Skip to content

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije

8. prosinca Crkva liturgijski slavi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, blagdan u kojem se posebno želi naglasiti Božja milost po kojoj je Bogorodica izuzeta od svakoga grijeha, ali koja je isto tako, u pravoj slobodi, dubokoj vjeri i potpunom predanju Bogu, prihvatila svu odgovornost Božjeg poziva da rodi Spasitelja svijeta.



Od početaka Crkve Blažena Djevica Marija zauzimala je posebno časno mjesto ne samo u pobožnosti vjernika, nego i u liturgiji. Svijest o njezinoj posebnosti, kao onoj koja je bila nagrađena izvanrednim Božjim milostima, a napose time što je imala čast biti Bogorodica, bila je česta misao koju su teološki obrađivali crkveni oci i drugi teolozi. Stoga je razumljivo da je i misao o Marijinu bezgrješnom začeću zauzimala povlašteno mjesto.

Tako štovanje Marijina bezgrješnoga začeća posebno raste u vrijeme gotike, što je urodilo papinskim odobrenjem 1477. god. S vremenom će blagdan postati zapovijedani u Španjolskoj (1644. god.), a kasnije i u općoj Crkvi (1708.). Kada je 1854. god. donesena dogma o bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije, razumljivo je da je i štovanje još više rašireno.

Dotadašnje učenje Katoličke Crkve o Marijinoj bezgrješnosti papa Pio IX. potvrdio je u svojoj apostolskoj konstituciji Ineffabilis Deus, kojom je dogma donesena 8. prosinca 1854., između ostaloga, i ovim riječima:

“Izjavljujemo, izgovaramo i definiramo da je učenje koje drži da je Blažena Djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milosti i povlastici svemogućega Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Otkupitelja ljudskoga roda, bila očuvana neokaljanom od svake ljage istočnoga grijeha, od Boga objavljeno, te zbog toga svi vjernici moraju čvrsto i postojano u njega vjerovati.”

Iako je od donošenja dogme prošlo više od 150 godina, naziv i sadržaj blagdana i danas mnoge zbunjuje i navodi na krivi zaključak, odnosno i među vjernicima će se obično tek rijetki naći oni koji znaju objasniti razliku između toga blagdana i Blagovijesti, koja se liturgijski slavi 25. ožujka.

U Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije uzvisujemo božansku odluku po kojoj je Djevicu Mariju izabrao od svih ljudi za Kristorodicu, te ju je u tom smislu obdario i posebnom svojom milošću da bude izuzeta od svakoga grijeha. To, dakako, ne umanjuje njezinu slobodnu volju, nego naprotiv potvrđuje njezinu bezrezervnu suradnju s Božjim namislom, koja je vidljiva u svakom djeliću Marijina života, a posebno u njezinu fiat, kojeg je izrekla kod začeća Isusa, odnosno prihvaćanja svega onoga što joj je Bog namijenio. Tako Marija na riječi anđela Gabrijela da će začeti i roditi Sina, odgovara: Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi! („Ecce ancilla Domini; fiat mihi secundum verbum tuum!“), a tu je spremnost vršiti volju Božju, potvrdila cijelim svojim životom, napose onoga trenutka kada je u svoje krilo primila mrtvoga Sina.

Prema tome, blagdanom Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije slavimo Božju milost i Njegovu Mudrost kojom je odlučio Kristovu i našu Majku očuvati od svake ljage istočnoga grijeha, te je tako učinio dostojnom Majkom samoga Boga. Drugim riječima, tim se blagdanom spominjemo da je Marija začeta, a ne začela bez grijeha, dok nam Blagovijest, pak, stavlja pred oči istinu da je Marija Krista začela po Duhu Svetome, mimo svih fizičkih zakona. Da bi se to još više naglasilo u okviru liturgijske godine, razumljivo je da se devet mjeseci nakon Blagovijesti, tj. nakon Isusova začeća, slavi Božić, dok se devet mjeseci nakon Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije – tj. 8. rujna – slavi njezino rođenje.

Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije obično se u ikonografiji prikazuje slikom iz Otk 12, 1, odnosno tako da je Bogorodica okrunjena zvijezdama, a pod nogama joj polumjesec, dok se tome često još pridaje i zemaljska kugla i edenska zmija koja u čeljusti ima jabuku, a Marija joj gazi glavu. Simboli su to koji označavaju Marijinu pobjedu nad đavlom, odnosno da je po njezinom prihvaćanju Božje volje i pristanku da postane Majka Sina Božjega zgažena stara Zmija i otvoren put spasenju svakog čovjeka. A to će spasenje, zahvaljujući i Marijinoj poniznosti i posvemašnjoj podložnosti Božjoj volji, ostvariti njezin Sin, a naš Otkupitelj.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Urednica stranice zlatnadjeca.com
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Latest posts by mr. Snježana Majdandžić-Gladić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Svetac izgubljenih (u) stvari(ma) Izazov sv. Antuna Padovanskog Zahvaljujući kanonizaciji koja je uslijedila jedanaest mjeseci nakon smrti – a umro je u petak 13. lipnja...
Presveto Ime Isusovo Pobožnost Imenu Isusovu javlja se na poticaj sv. Bernarda iz Clairvaux-a (11./12. st.), a širi se posebno djelovanjem sv. Bernardina Sijenskog i sv. I...
Naša Gospa od Guadalupe 12. prosinca Crkva časti Gospu od Guadalupe, kada se prisjeća ukazanja Blažene Djevice Marije udovcu svetom Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, koje se zbil...
Sveti Franjo Ksaverski Katolička se Crkva 3. prosinca liturgijski spominje svetoga Franje Ksaverskoga, sveca iz 16. st., jednog od pionira isusovačkoga reda, a koji se porad...
Don Pino – mučenik mafije Uz liturgijski spomen blaženog Giuseppea Puglisija - 21. listopada Da nisu uvijek potrebna “čuda” kako bi se netko promijenio na bolje...