Budizam [video]

„Ljudske su strasti beskonačne kao žeđ čovjeka koji pije morsku vodu – on nema nikakvog zadovoljstva, a žeđ mu stalno raste. Podrijetlo tuge je želja.“ Ovo su samo neki od citata koji se pripisuju Probuđenom, odnosno Budi, odnosno Siddharthi Gautami – utemeljitelju budizma. Budizam nastaje i razvija se u 6. st.pr.Kr. unutar religije o kojoj smo već govorili – hinduizmu.

Iako se počeci vežu uz Indiju, kasnije se više širi u Kini, Koreji i Japanu. Danas ta religija broji oko pola milijarde sljedbenika, što je svrstava na 4. mjesto najmnogoljudnijih religija svijeta. Najviše budista ima, osim spomenutih država, još i u Mongoliji i Tajlandu. Najpoznatije je mjesto budizma Tibet. Radi se doslovno o visoravni koja je ujedno najveća na svijetu i s najvećom nadmorskom visinom.

Kao što je već spomenuto, utemeljitelj je budizma Siddhartha Gautama. Rođen je kao plemićki bogataš koji je volio puno promišljati o problemu zla. Naravno, nitko zapravo ne zna gotovo išta o njegovu životu, ali legenda kaže da je odlučio stati na kraj ljudskoj patnji odnosno samsari. Povukao se u osamu, započeo askezu ne bi li dokučio rješenje. Napokon je nakon, prema nekim računicama, 15-ak godina, sjedeći pod drvetom (Ficus religiosa) doživio prosvjetljenje, buđenje – zato se i zove Buda: probuđeni. Otkrivenu Dharmu, pravilo ili zakon, počeo je onda propovijedati i širiti.

Budino je razmišljanje sljedeće:

1) Dukkha ili patnja je urođena karakteristika postojanja;
2) Samudaya odnosno uzrok dukkhe je želja ili žudnja;
3) Nirodha ili prestanak dukkhe moguć je ako se ukloni želja ili žudnja;
4) Magga je osmerostruki put kojim se dukkha može završiti

Za razliku od primjerice kršćana i kršćanstva, čini se da budisti ne smatraju da je budizam za svakoga. To postaje očito kad se zaviri u osmerostruki put kojim valja poći da se zaustavi dukkha. Čak se i govori o putu plemenitih ili dostojnih.

1) Ispravna vjera: naši čini imaju posljedice, smrt nije kraj, posljedice naših čina osjećaju se i nakon smrti odnosno reinkarnaciji.
2) Ispravna nakana: treba napustiti dom i započeti život meditativni i asketski život.
3) Ispravan govor: nema laganja, ružnih riječi i ogovaranja.
4) Ispravno djelovanje: nema nasilja, krađa ili ubijanja.
5) Ispravno življenje: hraniš se prosjačenjem.
6) Ispravan trud: sprječavati pojavu polovičnosti i raditi na pojavi cjelovitosti.
7) Ispravan um: treba biti svjestan i priseban uvijek imajući na umu da si na putu
8) Ispravna koncentracija: što se pak postiže meditacijom u četiri stupnja.

Budizam je više usredotočen na ponašanje i stanje uma, ne toliko na neko prihvaćenje vjerskih dogmi. Zapravo, mnogi će ustvrditi da se radi o svojevrsnoj ateističkoj religiji. Ipak, valja priznati da u strogom smislu to nije moguće jer budisti ipak vjeruju u božanstvo te njegovo utjelovljenje u ljude poput Sidharthe.

Budistički kanon obuhvaća tri teksta: monaška pravila (Vinaya), Budine propovijedi i život (Sutra) te filozofske spise (Abhidharma). Od blagdana ćemo izdvojiti Vesak, Budin rođendan, zatim Dan Nirvane kad se podsjeća na glavni cilj budizma. Većina njihovih blagdana zapravo prati Budin put prosvjetljenja i slavi određene faze njegova života.

U čemu je razlika između hinduizma i budizma? Najočitija je razlika ta da budizam odbacuje podjelu društva na kaste te prinošenje žrtvi. Također, Buda puno nejasnije priča o Bogu i božanstvima. Dok hinduizam ne radi eksplicitno na obraćenju nevjernika, budisti su na tom polju puno angažiraniji. Odnos ovih dviju religija ponekad podsjeća na odnos židovstva i kršćanstva.

Valja još spomenuti simbole koji se vežu uz budizam. Tu je u prvom redu osmerokraki kotač koji simbolizira već spomenuti osmerostruki put. Zatim je tu simbol za 3 dragulja. Oni predstavljaju 3 skloništa koja budist ima: Buda, Dhamma (Budin nauk), Sangha (monaški red). Ta su tri dragulja zajednička svim školama budizma.

Kad je u pitanju moral, onda se uz sve spomenuto valja dotaći etike koja obuhvaća 5 temeljnih zakona: ne ubij, ne laži, ne kradi, ne bludi i ne drogiraj se. Umjesto svega toga, budist treba suosjećati jer svi ljudi pate i pomoći im da izbjegnu želju koja ih vodi u patnju, odnosno probuditi ih.