»Evo Jaganjca Božjega koji odnosi grijeh svijeta!« (Iv 1, 29)

Razmišljanja

Nojevi i ljudi

Nojevi i ljudi

Razmišljanja o vjeri
Postoji rašireno vjerovanje koje je dovelo i do izreke, da noj kad se prestraši gura glavu u pijesak. Stoga i postoji izreka: Gurati glavu u pijesak kao noj. Pa onda kad znamo da to ne odgovara istini, barem što se tiče nojeva, vidimo, međutim, da nije sasvim isključeno za ljude. Oni zabijaju glavu u pijesak kada ne žele sagledati bolnu istinu koja bi ih morala dovesti do preispitivanja stavova i postupaka. Bijegom od činjenica i istine, jer ne žele i ne mogu pogledati stvarnost u oči, guraju glavu u pijesak. Kao da će se problemi riješiti ili pogreške popraviti samo time što se od njih skrivamo ili bježimo. Zato nas Gospodin poziva da radije podignemo glavu prema nebu, nego da je zabijamo u zemlju, jer nam od Neba može doći, po svjetlu Božje istine, ne sa
Nosivi zid

Nosivi zid

Razmišljanja o vjeri
Tko se bavi građevinarstvom dobro zna kolika je važnost nosivoga zida u građevini u odnosu na one druge nenosive, pregradne zidove. Nosivi preuzima opterećenje i drugih elemenata konstrukcije, za razliku od nenosivog zida koji preuzima samo svoje. U zdanju ljudskoga roda Božji se Sin utjelovio kako bi svojim čovještvom bio jedinstveni nosivi zid na koji ljudi oslanjaju sve svoje brige i bremena. On je zid na koji se mogu s pouzdanjem nasloniti u svakoj potrebi i poteškoći. Štoviše, srušio je one pregradne zidove koji su ljude razdvajali, a svoju ljudskost je dao za nosivi zid budućnosti i spasenja čovječanstva.
Mundi melioris origo (Početak boljega svijeta)

Mundi melioris origo (Početak boljega svijeta)

Razmišljanja
Pred nama je nova godina. Započinjemo je blagoslovom, zazivom Bogu upućenom za sve dane koje nam je odredio. Spremni smo se staviti u njegove ruke da nas promijeni u prijatelje mira. Bogoslužje svetkovine Marije Bogorodice pokazuje put. Marija je uzor u slušanju, prihvaćanju, djelovanju, razmišljanju Božje riječi. Njezinom poslušnošću nije se promijenio samo njezin život, nego i ljudska povijest. Marija postaje Majkom Crkve. Na Trškom Vrhu, u Marijinu svetištu, stoji natpis: Mundi melioris origo, a označava Djevicu Mariju koja je rodivši Isusa postala Početak boljega svijeta. Slavimo kraj i početak, zahvalni smo za prošlu, a započinjemo novu godinu. Osjećaji su raznoliki. Imamo li razlog za radost, vjeru i nadu u bolje sutra? Kako povezati čestitke koje upućujemo jedni drugima s bla
Deložiranje

Deložiranje

Razmišljanja o vjeri
Deložiranje je najprije pravni, a potom i fizički postupak iseljavanja pojedinaca i obitelji koje žive bespravno u prostoru koji im ne pripada. I ma koliko može biti bolan ili bešćutan takav postupak prema deložiranim osobama, ako je pravno utemeljen, onda nema pomoći ni lijeka da ga se ospori i onemogući. Mnogo je primjera onih koji su završili na ulici kao deložirani beskućnici. Čovječanstvu se pak dogodilo duhovno deložiranje iz raja nakon što je sagriješio prvi čovjek. Sotona ga je prevario navukavši ga na zlo kako bi bio deložiran i izgubio zajedništvo s Bogom i pravo na prijateljstvo. No ni nakon grijeha Bog ga nije napustio već je sve činio da ga vrati u zajedništvo života i ljubavi. Poradi toga se i Božji Sin svojevoljno ‘deložirao’ iz nebeskog prebi
Otajstvo Božića

Otajstvo Božića

Razmišljanja
Čovjek  je u neprestanom čuđenju pred prirodom, ljepotom, nepoznatim. Čuđenje nas potiče na istraživanje, na traženje uzroka i odgovora. Ponekad olako prihvaćamo stvari i događaje, a da ne pronalazimo, tražimo, pravilan odgovor na tajne i prizore pred kojima stojimo nijemi, široko otvorenih očiju. Božić je pred nama, Isusov rođendan koji slavimo svake godine. Jeste li se pitali zašto je Bog postao čovjekom? Da, odgovor je poznat, koji učimo još na vjeronauku: radi nas i našega spasenja. Ipak, da se malo poigramo i razmislimo. I drugi su narodi svijeta tražili susret s onostranim, božanskim, čak su u nekim religijama slavili rođenje božanstva. Pitanja se postavljaju u čemu se mi kršćani od njih razlikujemo? Čovjekova potraga za Bogom se očituje u mnogim razdobljima i kulturama. U kršća
Crveni tepih

Crveni tepih

Razmišljanja o vjeri
Sukladno društvenim običajima, svečanom državnom protokolu i službenim ceremonijama, crveni tepih se koristi kad se označava put kojim se kreće državni poglavar ili određena znamenita osoba kojoj se priređuje dobrodošlica. Tako s pravom činimo kad je riječ o ljudima i njihovim službama. Ali što je s Kristom? On dolazi kao Kralj kraljeva, kao najveći Gost kojeg je ikad zemlja vidjela. Čekamo li mi njega i častimo li ga na isti način prostirući mu ponizno crveni tepih u srcu? Došašće je prigoda da ga spremno svečana prostremo i radosno dočekamo dolazak svoga Kralja u našem ljudskom tijelu.
Mala zrnca mudrosti u došašću

Mala zrnca mudrosti u došašću

Razmišljanja
Poticajne misli uz zornice 2. prosinca Sjeti se, ponosan budi. Sada. Jutros. Stvoren si za  vječnost. Isus je došao da nas povede Ocu. Zajedno se pripremamo, na zornice dolazimo, pjevamo, ali... svaki dan treba biti Božić - u tvom srcu, jer svaki se dan Isus želi u njemu rađati. Drugi  treba tvoju dobrotu i tvoj osmijeh. Budi kao dijete: jednostavan, spontan, veseo i zadovoljan. Bog je radi tebe čovjekom postao. 3. prosinca Jesi li svjestan da je sreća mnogih u tvojoj ruci. Nije  lako trpjeti za druge, biti roditelj, muž žena. Ljubav je snaga koja ti pomaže i kad te nerviraju, djeca  ne slušaju. Strpljivost nam je svima potrebna, praštanje i novo započinjanje. 4. prosinca Pokušaj u došašću gledati samo ono pozitivno u drugima. Ljudi su bolji nego što mislimo. Uvijek g
Vrijeme došašća

Vrijeme došašća

Razmišljanja
Prisutnost pokojnih, nekad rođenih i voljenih, svodi se na sjećanje, događaje koje pamtimo i zaboravljamo. Dobro je naglasiti onu staru izreku koju je, preko pjesničkih usta, netko izrekao kao da Isus govori: Slave moj rođendan, a mene nisu pozvali na proslavu! Začuđuju sve ove sline pripreme, raskošna  svjetla, ponude, u vrijeme došašća diljem svijeta i Domovine. Mnogi, gledajući to, zaboravljaju bit pravog slavlja. Za kršćane to nije proslava povijesnog događaja koji je sve dalje iza nas, koji prelazi u sjećanja na Isusov rođendan, nego se proslava odvija na dva kolosijeka: iskustvo spomena i iskustvo iščekivanja, drugovanja s njime u sadašnjosti i budućnosti. Ljudima, nekima od nas, mnogima, treba vratiti spoznaju da se proslava prošlosti ne može odvojiti od činjenice da je Isus
Poštanski sandučić

Poštanski sandučić

Razmišljanja o vjeri
Kako bismo primali pisma i pošiljke druge vrste, neophodno je imati sandučić u koji će nam ih poštar odlagati. A kako bismo imali sandučić, neophodno je imati adresu uz koju je vezan sandučić. Adresa, naime, svjedoči o našoj dostupnosti vezanoj uz točno određeno mjesto. Na sličan način i sam Gospodin šalje nama ljudima poruke: objave očinske volje i znakove beskrajne ljubavi. Naše srce je poštanski sandučić u koji on odlaže poruke putem svojih glasnika, od anđela, proroka, apostola i nadasve po svome Sinu. Ali pred Bogom valja imati i adresu na zemlji, kako bi njegova riječ došla do našega srca. A to je spremnosti duha i potpuna dostupnost na našoj zemaljskoj lokaciji, u protivnom pošta i poruke koje nam s ljubavlju šalje, ne dolaze do nas. Zato nas je Isus
Ramena

Ramena

Razmišljanja o vjeri
Ramena su simbol ljudske snage i jačine. Tko ima široka ramena, izdržljiv je i sposoban nositi velika bremena. I to ne samo tuđa bremena, već i druge ljude na svojim ramenima. Snažna su ramena jamstvo da će nas onaj koji nam priskoči u pomoć moći iznijeti iz svih poteškoća i opasnosti. Zato i Isus kao dobri pastir nosi izgubljenu ovcu na svojim ramenima, slijedeći vjerno primjer nebeskoga Oca koji na istovjetan način nosi svako svoje dijete.