»Otoci žude za naukom njegovim.« (Iz 42, 4c)

Filozofska teologija

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Reducirano kršćanstvo

Reducirano kršćanstvo

Filozofska teologija
Ruski teolog i svećenik Pavel Florensky u zbirci eseja At the Crossroads of Science and Mysticism podsjeća da reduciranje liturgijskih simbola i gesti označava siromaštvo religije i osobne vjere i zaborav simbola i gesti početak je površne religije i slabe vjere.  Florensky piše kako time nastaje fenomen reduciranog kršćanstva koje simbole i geste prestaje doživljavati kao važne elemente povezivanja s nadnaravnim i s Bogom. Florensky smatra da svaka liturgijska gesta, simboli i odjeća imaju duboku i smislenu važnost i povezanost s Bogom. Florensky odbacuje praktičnost, minimalnost i korisnost kao temeljne razloge zašto bi liturgijska i sakramentalna slavlja trebalo „osloboditi“ suvišnih gesti i odjeće. Florensky, iako ga tako ne naziva, implicitno definira reducirano kršćanstvo kao isk
„Čudesno“ i „znanstveno“ kršćanstvo

„Čudesno“ i „znanstveno“ kršćanstvo

Filozofska teologija
Britanski analitički filozof religije Dewi Zephanian Phillips na jednom mjestu u svome djelu The Problem of Evil and The Problem of God napominje kako je suvremeni čovjek izgubio sposobnost razumijevanja čudesa, napose u njihovom kršćanskom značenju. Za Phillipsa čudo nije kršenje prirodnih zakona nego radije čudo se događa kao određena promjena unutar prirodnih zakona. Za ilustraciju nam može poslužiti čudesno ozdravljenje od raka. Općenito rak je bolest u kojem iz nekada jasnih, a nekada nejasnih razloga zdrave stanice organizma obole i napadnu zdrave stanice. O raku možemo govoriti kao ratu između bolesnih i zdravih stanica u ljudskom organizmu. Ljudski organizam ima prirodnu sposobnost otpora prema različitim bolestima uključujući i bolesti raka, iako nažalost taj otpor često nije
Rođenje Kristovo između instrumentalnog i sakralnog kršćanstva

Rođenje Kristovo između instrumentalnog i sakralnog kršćanstva

Filozofska teologija
Max Weber je u prošlom stoljeću pisao o raščaranom svijetu i razumu koji se pretvorio u birokratski i instrumentalni razum koji se jedino zanima za praktične stvari koje može napraviti, proizvesti i kontrolirati. Drugačije rečeno, pojavio se ekonomski razum koji razmišlja o zaradi, proizvodnji i potrošnji. Taj ekonomski razum koji nije razum nekog pojedinog čovjeka nego način razmišljanja i temelj kako treba misliti o čovjeku zahvatio je odavno i svetkovinu Kristova rođenja odnosno vrijeme koje prethodi svetkovini, koje nazivamo došašćem. Ekonomski razum, možemo reći, koketira rado s kršćanskom svetkovinom Isusova rođenja jer bez nje ne može kontrolirati, proizvesti, prodati i potrošiti. To koketiranje i dodvoravanje svetkovini Isusova rođenja vidljiva je u porukama kada se svetkovina
Karijerno i individualno kršćanstvo

Karijerno i individualno kršćanstvo

Filozofska teologija
Lewis Mumford u svom eseju Povijest utopija opisuje dvije vrste utopija. Jedne naziva utopijama bijega ili idolum kojim opisuje čovjekov bijeg od stvarnosti, a druge naziva utopijama rekonstrukcije. Utopije bijega su osobne utopije kojima se pojedinac služi, a utopije rekonstrukcije su društvene utopije kojima se služi cjelokupuno društvo izgrađujući svijet budućnosti koji tek treba ostvariti. U kršćanstvu, ali i u Crkvi postoji ova dvostruka utopija: jedna kao zabluda o samom sebi, a druga kao zabluda o eshatološkoj naravi Crkve. Idolum ili utopija bijega u Crkvi se javlja u formi pojedinaca koji obrću davno postavljenu misao Tome Akvinskog, o Božjoj milosti koja pretpostavlja ljudsku narav, u tezu kako je narav dovoljna, kako za suradnju s Božjom milošću nema potrebe ili kako će Božj
Transparentno kršćanstvo

Transparentno kršćanstvo

Filozofska teologija
Njemački filozof južnokorejskog porijekla Byung-Chul Han u svom eseju The Transparency Society govori o dva postmoderna koncepta koji dominiraju suvremenim životom. Transparentnost i negativnost. Han transparentnost smatra lošom pojavom jer zabranjuje postojanje drugačijeg mišljenja i drugog čovjeka koji razmišlja suprotno ili drugačije. Transparentnost je za Hana totalitarna kontrola Istoga koje zabranjuje i ne dopušta suprotstavljanje i postojanje nečega što bi bilo izvan njega, nekoga tko je Drugi. Transparentnost je totalitarna jer nastoji u sebe upiti cjelokupnu stvarnost i ne dozvoliti da nešto ostane skriveno i nedostupno. Negativnost o kojoj Han govori nije negativnost u smislu nečega lošeg, nego negativnost kao ono što se suprotstavlja transparentnosti ističući kako uvijek mor
Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja

Kršćanstvo neslušanja i kršćanstvo nerazumijevanja

Filozofska teologija
Određeni jezik ima svoje posebne načine izražavanja i tumačenja. Jezik određene znanosti ne može se uzeti kao sredstvo kojim bi se interpretirala neka druga znanost kao što, recimo, jezikom matematike ne može biti interpretirana povijest kao znanost. Crkva ima svoj teološki jezik kojim se ona izražava u odnosu prema svijetu, stvarnosti i društvu. Tu i tamo javlja se osjećaj udaljenosti teološkog jezika Crkve i stvarnosti koji je okružuje, kao i udaljenost teološkog jezika i čovjeka. Udaljenost teološkog jezika i stvarnosti koja ga okružuje javlja se u dvije forme pristupa teološkom jeziku. Jedna od formi pristupa javlja se kao kršćanstvo neslušanja. Kršćanstvo neslušanja je apriorno odbijanje bilo kakvog pokušaja da se teološki jezik kao jezik Crkve pokuša razumjeti kao način interpre
„Vrijednosno“ i „kreposno“ kršćanstvo

„Vrijednosno“ i „kreposno“ kršćanstvo

Filozofska teologija
Termin vrijednost ima danas dominantno neutralno značenje jer je primjenjiv na stvari koje su često međusobno u suprotnosti. S jedne strane, recimo, sloboda govora je „vrijednost“ koja istovremeno izruguje kršćanske simbole, koji su također „vrijednost“. Europske „vrijednosti“, kao i kršćanske „vrijednosti“, kao i kulturne „vrijednosti“, kao i međunarodne „vrijednosti“, dio su istog svijeta, gdje je svim „vrijednostima“ dopušteno da se ističu u okviru vlastitih konteksta. Vrijednost omogućuje neprirodnu mirnu koegzistenciju „vrijednosti“ koje se po svojoj naravi nalaze na međusobno suprotstavljenim stranama. Brak između muškarca i žene je „vrijednost“, kao što je i zajednica dvojice muškaraca ili dvije žene također „vrijednost“. Eutanazija je „vrijednost“, kao što je i briga o umirućim
Instrumentalno-administrativno kršćanstvo

Instrumentalno-administrativno kršćanstvo

Filozofska teologija
Razum koji isključivo služi stjecanju znanja i njegovoj kupovini i potrošnji možemo nazvati instrumentalnim razumom, razumom čija se vrijednost mjeri efektivnim sposobnostima da spoznaje, i da spoznato prodaje ili kupuje. Instrumentalni razum je razum koji više ne računa na transcendenciju i ne pita o svrsi i smislu svoga postojanja. Riječ je o razumu koji efektivno radi i razmišlja u okviru ekonomskih, novčanih i marketinških pitanja. Snaga instrumentalnog razuma u njegovoj je sposobnosti da uči, da se prilagođava i da ono naučeno praktično primjenjuje na bilo koje područje ljudskog života i djelovanja. Fenomen instrumentalnog razuma za svoj objekt ima stvarni i efektivni rad razuma u onome što se može ekonomski izračunati i upotrijebiti. Kao što je instrumentalni razum ušao u najveć
Euharistijsko i reprint kršćanstvo

Euharistijsko i reprint kršćanstvo

Filozofska teologija
Ruski teoretičar umjetnosti Boris Groys u svojoj zbirci eseja Art Power u jednom eseju bavi se odnosom originalnog umjetničkog djela i njegovih kopija i postavlja pitanje što jedno umjetničko djelo razlikuje od njegove kopije? Groys posuđuje termin aura od filozofa Waltera Benjamina i tvrdi da ono što jedno umjetničko djelo čini originalom nije isključivo samo djelo nego i aura (aura kao ono nešto posebno što umjetničko djelo čini originalom) djela, odnosno prostor, vrijeme, trenutak u kojem je djelo nastalo. Kopija nema auru, jer ona ne nastaje u posebnom trenutku, vremenu i prostoru, nego je samo pokušaj oponašanja aure izvornog umjetničkog djela. Originalno umjetničko djelo nastaje u nekom povijesnom trenutku i njegova originalnost je upisana u povijest, kao kada umjetnička slika n
“Praznovjerno” kršćanstvo ili “praznovjerni” svijet?

“Praznovjerno” kršćanstvo ili “praznovjerni” svijet?

Filozofska teologija
Termin praznovjeran ima značenje vjerovanja u nešto što se ne može razumski objasniti ili vjerovanja u nešto što se ne može kontrolirati ili može značiti doslovce da je nešto prazno od vjere. Najčešće značenje koje se terminu praznovjeran pridaje jest ono prvo kao vjerovanje u nešto što se ne može objasniti pa se praznovjeran opisuje i kao nerazuman, iracionalan. Prigovor svijeta kršćanstvu jest često u obliku prvog značenja, kako je kršćanstvo vjerovanje u ono što se razumom ne može objasniti, kao što su, recimo, Bog, anđeo, đavao, uskrsnuće, raj, pakao…, iako se kršćanstvo u dobroj mjeri oslanja i na razum da objasni ono u što vjeruje. Cijelo jedno područje koje u filozofiji zahvaća discipline koje se zovu teodiceja, prirodna teologija, metafizička teologija, antropologija, na ovaj