Skip to content

Liturgika

Prezbitersko ređenje

1. Prezbitersko ređenje prema najstarijim izvorima U Rimu su prezbiteri od samih početaka bili prvi biskupovi suradnici i zamjenjivali su ga, kada je bilo potrebno, u propovijedanju, krštavanju, pomazanju bolesnika, […]

Korizmeno vrijeme

Korizma je vrijeme bliže priprave za Uskrs, a karakterizira ju ozbiljnost, pojačana pobožnost, djela milosrđa i djela pokore. Kroz takva djela vjernik katolik nastoji što više uranjati u Kristovu muku, […]

Đakonsko ređenje

Đakonska služba, kao služba svetoga reda, u počecima Crkve bila je stalna služba, kao što je to i danas slučaj na Istoku, gdje u bogoslužju đakon ima istaknutu ulogu. Na […]

Liturgijsko vrijeme kroz godinu

Liturgijska godina ima svoje zakonitosti, a srž njezina razdoblja sačinjavaju tri ciklusa, unutar kojih se slave dva najveća kršćanska otajstva – Kristovo utjelovljenje i njegovo uskrsnuće, a koja su prožeta […]

Đakonat žena

Dok se u teološkim krugovima raspravlja o mogućnosti da žene prime sveti red, nekima možda nije poznato da je đakonat žena u prvim stoljećima Crkve bio poznat i priznat, iako […]

Službe i redovi: subđakonat

1. Povijest Subđakonat se u počecima smatrao nižim redom.[1] On po sebi ipak nije stupanj svetoga reda, što se vidi iz toga, da biskup na subđakona nikada nije polagao ruke.[2] […]

Službe i redovi: akolitat

1. Povijest Akolit (grčki akolouthos, latinski sequens – pratitelj) je liturgijski službenik koji se postavlja za pomoć prezbiteru i đakonu.[1] U počecima je samo đakon mogao u bogoslužju pomagati biskupu […]

Vino u bogoslužju

Uvod Na početku će biti govora o vinu u redovitom životu i u bogoslužju u antičkim vremenima, to jest kod Grka i Rimljana, a osobito u Starom zavjetu, pri čemu […]

Pokornička slavlja u liturgijskoj praksi

Uvod Jedan revni njemački župnik i moj poznanik našao se na godišnjem odmoru u Mađarskoj, negdje na Blatnom jezeru. Budući da nije znao mađarski, otišao je na nedjeljnu misu kao […]

Službe i redovi: egzorcistat

1. Postanak Treći niži red bio je egzorcistat. Oni koji su primili taj niži red tek su formalno, a ne stvarno dobivali vlast zaklinjanja (egzorcizma) nad opsjednutima od sotone. Prisjetimo […]

Službe i redovi: lektorat

1. Postanak Dok u službi sinagoge, bar načelno, svaki odrastao muškarac može i smije čitati Božju riječ,[1] čini se da se u Crkvi vrlo rano – od samih početaka – […]

Službe i redovi: ostijarijat

Davne, 1974. godine u Đakovu je bilo biskupsko ređenje biskupa Ćirila Kosa. Katedrala je bila puna, jednako tako i trg ispred katedrale, kao i dobar dio đakovačkog korza. Razumljivo je […]

Tonzura

U nekoliko idućih nastavaka htio bih prikazati tonzuru i niže redove prema Pontifikalu koji je prethodio Drugom vatikanskom saboru i pri tome – naravno – ukazati na određene poveznice s […]

Communicatio in sacris

U članku se govori o communicatio in sacris, to jest zajedničkom slavljenju kršćanskih otajstava pripadnika nesjedinjenih Crkava. U prvom dijelu se daje kraći povijesni prikaz ovoga pitanja. Tijekom povijesti su […]

Liturgija i mediji: odredbe i smjernice

Uvod Zamislimo petero turista koji ulaze u jednu baroknu crkvu i vide da upravo započinje misa. Odluče ostati. Jedan je od njih uživao u prekrasnoj glazbi, drugi se divio arhitekturi […]

Liturgijsko-teološko utemeljenje homilije

Uvod Riječ homilija grčkog je podrijetla. Homilos znači mnoštvo ljudi, pa prema tome, homileo znači govoriti mnoštvu, (raspravljati) družiti se, a homilia znači saopćavanje, priopćavanje.[1] U kršćanstvu homilija postaje termin […]

Krunjenje slike Blažene Djevice Marije

Slika Gospe Sinjske – jedna od poznatijih u Hrvatskoj – karakteristična je po zlatnoj kruni koja je stavljena na njezinu glavu. Možda nekima i nije poznato da postoji poseban obred […]

Blagoslov opata i opatica

Predstavljamo opet jednu jedva poznatu liturgijsku knjigu za koju nemamo službeni hrvatski prijevod. Radi se o Redu blagoslova opata i opatice. Tipsko se izdanje pojavilo još 1970.[1] 1. Povijest Pravilo […]

Posveta djevica

Možda je manje poznato da se cjelovit obred redovničkog zavjetovanja sve do Drugog vatikanskog sabora uopće nije nalazio u rimskim pontifikalima. Svaka je, naime, redovnička zajednica imala vlastit obred zavjetovanja. […]