»Otoci žude za naukom njegovim.« (Iz 42, 4c)

Vjeronaučni i katehetski prilozi

Kršćanska Objava i njezino prenošenje

Kršćanska Objava i njezino prenošenje

Vjeronauk - srednja škola
Svaki čovjek ima težnju za nečim što ga nadilazi, a ta se težnja najviše vidi u svakodnevnom životu u kojemu prepoznajemo da nas ne zadovoljavaju čisto materijalne vrijednosti, nego se čovjek osjeća ispunjenijim tek onda kada ostvaruje uzvišenije ciljeve. Primjerice, iako npr. bogatstvo, slava, uspjeh ili neke druge ovozemaljske vrjednote mogu jedno vrijeme čovjeka činiti zadovoljnim i sretnim, ukoliko se ne koriste na ispravan način, postaju one koje izazivaju nezadovoljstvo i vode depresiji. Na to nas upućuju primjeri mnogih slavnih ljudi koji su svoj život završili u raljama droge, samoubojstvom ili na neki drugi ne baš poželjan način. S druge strane, na to nas upućuju i životi mnogih velikih i poniznih ljudi koji znaju prihvatiti svoj život sa zahvalnošću, unatoč objektivnim velik
Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Vjeronauk - srednja škola
Drugi vatikanski sabor u svojoj je deklaraciji Nostra aetate (Naše doba), u svojim brojevima 2-4, jasno dao do znanja da Katolička Crkva poštuje sve nekršćane, zato što se u svakoj religiji nalazi nekakva klica spoznanja Boga i nastojanje oko moralnoga života, no uz to svakako valja imati na umu da smo pozvani poštovati druge, ali ljubiti svoje. Tako možemo i trebamo imati poštovanje prema politeistima, jer "Katolička Crkva ne odbacuje ništa što u tim religijama ima istinita i sveta" (NA 2), posebno smo pozvani poštovati Židove, jer nas s njima vezuje cijeli Stari zavjet, a stupovi Crkve - apostoli - stasali su upravo u toj religiji. Također, trebamo imati poštovanja prema muslimanima, jer i oni barem djelomično priznaju evanđelja, zatim, iako Isusa ne priznaju Bogom, priznaju ga proro
Bogojavljenje – memory

Bogojavljenje – memory

Online zadaci
Svetkovina Bogojavljenja ili Tri kralja u Katoličkoj Crkvi se slavi 6. siječnja. Tada se na poseban način prisjećamo kako su trojica mudraca s Istoka došla pokloniti se novorođenom Kralju u jaslicama, a tada se prisjećamo i kako se Bog objavimo svima, a ne samo Židovima, odnosno kako je Kristovo Evanđelje namijenjeno za sve ljude svijeta. Više se o Bogojavljenju može saznati u ovom izborniku, a niže donosimo memory igru za najmlađe, sa slikama koje prikazuju poklon trojice mudraca. Potrebno je upariti po dvije jednake slike.
Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi

Kršćanstvo – religija utjelovljene Božje Riječi

Vjeronauk - srednja škola
Uvod Da bi se lakše klasificirale, religije se obično dijele na nekoliko vrsta. Prema jednoj podjeli, razlikuju se prirodne od objavljenih, pri čemu su prirodne religije one koje su nastale od ljudi, tako što su ljudi zaključili da mora postojati Bog ili božanstva, a objavljene su religije one koje tvrde da im se Bog objavio, a to su židovstvo, kršćanstvo i islam. Drugi će prirodne religije nazivati uzlaznima, a objavljene silaznima. Također, neki će govoriti o monoteističkim, a drugi o politeističkim religijama, itd. Nijedna od tih podjela nije za kršćane prihvatljiva, jer je kršćanstvo bitno drukčije od svih drugih religija, s obzirom da se jedina prava i potpuna Objava zbila u Isusu Kristu, pravom Bogu i pravom čovjeku. Jedini je Isus Krist Otkupitelj ljudi i zato se kršćanstvo n
Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Vjeronauk - srednja škola
Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C
Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom

Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom

Vjeronauk - srednja škola
Uz evanđelja, koja nam donose Kristov život i ono što je On naučavao, kršćani otpočetka posebno veliko poštovanje iskazuju svetom Pavlu i onome što nam je ostavio zapisano u svojim poslanicama. Sveti Pavao je bio izvrstan teolog, koji nam je pojasnio otajstva Božjeg djela spasenja, naglašavajući da je jedini Spasitelj svijeta Isus Krist, pravi Božji Sin. Jasno je dao do znanja da je Božja Objava u Kristu dovršena i da bi bilo kakva nadopuna ili izmjena označavala nuđenje lažne objave. Tako je u Poslanici Galaćanima zapisao vrlo oštre riječi: “Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet!” (Gaj 1,8). Te nam njegove riječi stavljaju pred oči činjenicu da smo pozvani isključivo vjerovati pravom i jedinom
Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Vjeronauk - srednja škola
Katolička je Crkva tijekom svoje povijesti kanonizirala veliki broj svetaca i preporučila vjernicima na štovanje, no možda se netko ipak može upitati koji je smisao njihova štovanja i kako to staviti u odnos prema štovanju Boga. Naime, neki drugi kršćani izražavaju svoje neslaganje s takvim oblicima pobožnosti i naglašavaju da svaki vjernik može imati izravan odnos s Bogom, te da mu za to ne trebaju posrednici. U tom svjetlu, oni odbacuju i štovanje Blažene Djevice Marije, a štovanje svetaca odbijaju s gnušanjem. Ipak, Katolička Crkva jasno naglašava razliku između štovanja svetaca i štovanja Boga. Tako, štovanje svetaca naziva dulija, a štovanje Blažene Djevice Marije hiperdulija, kako bi tim pojmovima izrazila stupnjevitost, a jednako tako i podređenost u odnosu na štovanje Presveto
Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu

Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu

Vjeronauk - srednja škola
Ljudsko nam iskustvo pokazuje da u svijetu postoji zlo i grijeh. Njih primjećujemo u svemu što nas okružuje, u drugim ljudima i u nama samima. Unatoč tome, današnji čovjek nerado govori o postojanju grijeha, a pogotovo o postojanju Sotone kao Zavodnika koji čovjeka želi odvratiti od Boga. Prema učenju Katoličke Crkve, grijeh je svaki slobodno i svjesno učinjeni zao čin, a kojemu je svrha uzdizanje samoga sebe i preziranje Boga. O tome svjedoče i prve stranice Svetoga Pisma, u kojima se iščitava grijeh praroditelja kao odbacivanje poslušnosti svome Stvoritelju i pokušaj zauzimanja Božjega mjesta. Na sličan nas način upozoravaju i naredne stranice, odnosno tekstovi o prvom bratoubojstvu, kao i o oholosti koju su pokazali Noini suvremenici ili oni koji su htjeli sagraditi kulu do neba.
Redovite službe u Crkvi

Redovite službe u Crkvi

Vjeronauk - srednja škola
U Katoličkoj Crkvi i oni koji su primili sveti red, i redovnici i laici mogu imati neke službe. Laici to čine na temelju općeg ili krsnog svećeništva, a klerici na temelju ministerijalnoga. Redovite službe koje imaju pripadnici ministerijalnoga svećeništva proizlaze iz tri stupnja svetoga reda, a to su đakonat, prezbiterat i episkopat. Đakonat je prvi stupanj svetoga reda, a onaj tko ga je primio načelno pomaže svećeniku i biskupu u njihovim službama. Tako đakon npr. poslužuje oko oltara, svečano naviješta Evanđelje, krsti, vodi obred vjenčanja i sprovoda, dijeli neke blagoslove itd., ali ne može slaviti svetu misu, ispovijedati, dijeliti bolesničko pomazanje i činiti druge čine koji su vlastiti prezbiteru i biskupu. Prema vanjskim znacima, đakon se prepoznaje po posebnoj štoli koja s
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Vjeronauk - srednja škola
Bog nam svoju ljubav i svoje milosrđe pokazuje na puno načina, od toga da smo stvoreni na Njegovu sliku, preko toga da nas je Krist otkupio svojim vazmenim otajstvom, do toga da se njegovom milošću možemo s punim pravom nazivati djeca Božja i s nepokolebljivom nadom očekivati radost vječnoga života. No, sve se to ponekad može činiti odveć teškim razumjeti i iskreno prihvatiti, a onda se ni Božja ljubav ni Njegovo milosrđe vjerojatno neće doživjeti ni približno u onom svjetlu kakvom nas Bog obasiplje. No, zato će se mnogi složiti s tim da se iskustvo milosrdnoga Boga može snažno iskusiti u sakramentu ispovijedi. U njemu, naime, nevidljivi Bog postaje itekako nazočan u srcu skrušena grešnika, jer može osjetiti silinu Božjeg milosrđa u oproštenju grijeha. Čovjek istina ima slobodu činiti