Skip to content

Kako se neki propisi mogu donositi, ako o njima nije bilo javne rasprave?

Dana 1. srpnja 2016. povjerenici za informiranje Anamariji Musi dostavio sam sljedeće pismo zbog uočena sustavnoga kršenja odredbe članka 11. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.


ruke u zraku


Poštovana dr. Musa,

Suprotno članku 11. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine, br. 25/13 i 85/15) ima tijela državne uprave, drugih državnih tijela, županija, gradova, općina i pravnih osoba s javnim ovlastima koji i dalje ne provode savjetovanje s javnošću pri donošenju propisa, općih akata i drugih strateških ili planskih dokumenta kojima se utječe na interese građana.

Člankom 45. stavkom 1. retkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama određeno je da u obavljanju inspekcijskoga nadzora nad primjenom članka 11. toga Zakona inspektori nadziru osobito provodi li tijelo javne vlasti savjetovanje s javnošću.

Članak 30. Poslovnika Vlade RH (Narodne novine, br. 154/11, 121/12, 7/13 i 61/15) i članak 174. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 29/13) zamišljeni su kao točke provjere jesu li nositelji izrade propisa poštovali propisano postupanje i proveli javno savjetovanje. No, te se odredbe ne provode, a takav nadzorni mehanizam nije predviđen za druge donositelje propisa, općih akata, strategija i planova.

Ustavni je sud još 2013. godine (Odluka U-II-1118/2013 i dr. od 22. svibnja 2013., Narodne novine, br. 63/13, i Izvješće U-X-5730/2013 od 26. studenoga 2013., Narodne novine, br. 144/13) upozorio kako izostanak javne rasprave već sam po sebi može značiti neustavnost i nezakonitost pojedinoga akta, no pojedinačno utvrđivanje svakoga takvoga čina dugotrajno je, neučinkovito, neodgovarajuće i zakašnjelo, pa zbog svega toga nije pravedno u realnom vremenu i nije mehanizam učvršćenja vladavine prava ovdje i sada. Potrebno je djelovati na sprječavanju te pojave i onemogućivanju da se takvi akti donose, objave u službenom glasilu, da stupe na snagu i počnu proizvoditi pravne učinke ili na bilo koji način obvezivati. Ili javnu raspravu treba suspendirati i priznati kako je ona bila samo privid demokratičnosti, bez ozbiljne volje da postane poluga izgradnje pravne države.

Molim Vas da javnost upoznate s nezakonitostima, nepravilnostima i nedostatcima koje je Vaš Ured utvrdio, mjerama koje je poduzeo, poticajima za sustavno iskorjenjivanje toga bezakonja kao i prijedlozima sustavnoga praćenja provedbe te zakonske obveze.

Rado očekujem Vaše javljanje.

S poštovanjem,

Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga.
mr. Petar Marija Radelj

Latest posts by mr. Petar Marija Radelj (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Sustavno kršenje pravila o trajanju javne rasprave... U prvoj polovini 2016. čak dvije trećine savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvoreno je na rok kraći od zakonom propisanih 30 dana. Time se sust...
Javna rasprava o nacrtima Cjelovite kurikulne refo... Povjerenici za informiranje Anamariji Musi, čija je obveza štititi Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama, 24. lipnja 2016. dostavio sam don...
Nema uvjeta za raspravu o zakonskoj zaštiti od nas... Povjerenici za informiranje dr. Anamariji Musi 30. travnja 2016. dostavio sam pismo s pozivom na djelovanje zbog pravne i stvarne nemogućnosti održava...
Ustavnost i zakonitost javnih rasprava (prezentaci... Javna rasprava ili internetsko savjetovanje čin je demokratičnosti i društvenoga dijaloga, iskaz javnosti rada za zajedničko dobro, oblik suradnje vla...
Nezakoniti koraci radi privatizacije HAC-a Povjerenici za informiranje dr. Anamariji Musi dana 18. lipnja 2015. dostavio sam sljedeće pismo s prijedlogom da upozori Državni ured za upravljanje ...