Skip to content

Korizma – kršćanski hod prema Uskrsu

raspeti-620x350


Korizma u povijesti


Preduskrsni post


Uskrs se u Crkvi slavi od sredine II. st. Toga dana kršćani slave vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove, slave Kristov prijelaz iz smrti u život, iz poniženja u proslavu. Slavljenje Uskrsa (Vazma) izvorno se sastojalo od jednodnevnog (ili dvodnevnog) posta, nakon kojeg je slijedilo molitveno bdjenje koje se zaključivalo radosnim euharistijskim slavljem, jer je Gospodin uskrsnuo. U tome su slavlju i sami kršćani na otajstven način prelazili iz smrti (žalost izražena postom i pokorom) u život (radosno euharistijsko slavlje) i tako otajstveno uzimali udjela na vazmenom otajstvu muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove. Post i pokora, su, dakle, bitni dio proslave vazmenog otajstva. 


Korizma – četrdeset pokorničkih dana


Post, koji je neposredno prethodio vazmenom bdjenju, u III. se stoljeću proširuje na čitavi tjedan. Tijekom IV. st. u Rimu se ovaj post proširuje na tri tjedna, a uskoro zatim na 40 dana. Zašto baš 40? Poznata je simbolika biblijskog broja 40, a kršćani su k tome posebno htjeli obilježiti Kristov četrdesetodnevni post. Tako je nastala korizma (quadragesima = 40). Napomenimo da je korizma u počecima imala trostruki značaj. Ona je bila vrijeme:

– priprave vjernika na proslavu vazmenog otajstva;

– bliže priprave katekumena na krštenje (u vazmenoj noći);

– bliže priprave javnih pokornika na pomirenje (na Veliki četvrtak). 


Čista srijeda – Pepelnica


Na početku je korizma, dakle, trajala točno 40 dana: od Prve nedjelje Korizme do Velikog četvrtka (kao što je to i danas u milanskoj liturgiji). U Rimu su međutim javni pokornici svoju bližu pripravu na sakrament pomirenja započinjali srijedom prije Prve korizmene nedjelje. Oni su se toga dana u znak pokore posipali pepelom (taj se obred i obavljao izvan nedjelje jer ona nije mogla imati pokorničko obilježje). od VI. st. je i za ostale vjernike korizma započinjala toga dana, tako da je ona sada imala više od 40 dana. Međutim, ubrzo se našlo opravdanje: kada se odbiju sve nedjelje (kada se nije smjelo postiti), od Čiste srijede do Uskrsa ima točno 40 dana posta. U vrijeme reforme kalendara (1969.) liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma počinjala Prve korizmene nedjelje i imala bi tako svojih izvornih 40 dana. Međutim, na izričitu želju pape Pavla VI. u Čistu se srijedu nije diralo.


Pretkorizmene nedjelje


Tri pretkorizmene nedjelje vuku svoje podrijetlo iz monaške pobožnosti: oko 520. javlja se Pedesetnica, 541. Šezdesetnica, a Sedamdesetnica na prijelazu iz VI. u VII. st. Budući da su ove nedjelje nepotrebno opterećivale samu Korizmu, one su reformom kalendara dokinute 1969.

Veliki tjedan. Veliki tjedan započinje Nedjeljom Muke – Cvjetnicom, a završava Vazmenim bdjenjem. Zanimljivo je da Veliki tjedan ne predstavlja zapravo jednu cjelinu. Do Velikog četvrtka uključivo je korizmeno vrijeme, a onda slijedi Sveto trodnevlje.

Cvjetnica. Te je nedjelje u Jeruzalemu već koncem IV st. bila procesija koja je obilježavala Kristov svečani ulazak u Jeruzalem. Odavde se ta procesija proširila po čitavom kršćanskom Istoku. U Rimu je, međutim, u V. st. ova nedjelja bila jednostavno “Nedjelja Muke” (kada se čitala Muka po Mateju). U Španjolskoj i Galiji čitalo se evanđelje pomazanja Isusova u Betaniji i njegova slavodobitnog ulaska u Jeruzalem. Pučka je pobožnost od VII. st. nadalje sve više naglašavala upravo taj Kristov ulazak u Jeruzalem, tako da već Gelazijev sakramentar (rimski) iz toga vremena ima dvostruki naziv za tu nedjelju: Dominica in palmis de passione Domini. U papinskoj se liturgiji ova procesija javlja tek u IX. st.

Veliki Četvrtak. Ovaj dan, kada se zaključivao korizmeni posti, imao je tri liturgijska slavlja: pomirenje pokornika, posveta ulja i misa večere Gospodnje.


Korizma u obnovljenoj liturgiji


Korizma traje od Čiste srijede do Velikog Četvrtka. Da bi se sačuvali jedinstvo i osobiti značaj Korizme, neki su blagdani apostola prebačeni u neko drugo vrijeme, a svi spomendani postaju neobaveznima, dočim postoji obaveza slaviti blagdane i svetkovine koje padnu u ovome vremenu.

Nedjeljna su čitanja raspoređena u trogodišnjem ciklusu (ABC). Čitanja godine A imaju tradiciju stariju od VI. st. i nose izrazito krsno obilježje. Ta se čitanja po želji mogu uzeti svake godine, a moraju uzeti kada ima katekumena koji tih nedjelja prolaze svoju bližu pripravu na krštenje. Slijedeći trogodišnji ciklus na Cvjetnicu se čita muka po jednome od sinoptika, a na Veliki petak uvijek Muka po Ivanu. Obični dani kroz Korizmu su uvijek imali vlastita čitanja i vlastite molitve.

Korizmena duhovnost. Vazmeno otajstvo je središte našega spasenja, a Vazmeni blagdani središte kršćanskog bogoslužja. Potrebno je, dakle, dostojno se pripraviti na te blagdane. Ta se priprava prvenstveno sastoji u obraćenju. To ne vrijedi samo za katekumene i za one drevne pokornike, nego i za sve kršćane koji su po krstu zadobili nov božanski život. Taj život treba u njima rasti i razvijati se do punine, Kristovo se vazmeno otajstvo treba u njima do kraja ostvariti. Korizma znači upravo taj hod kršćanina prema Vazmenom otajstvu Krista i njegove Crkve. Tako obraćenje znači zapravo neprestano životno  produbljivanje i usavršavanje Kristovog vazmenog otajstva u nama.

Crkveni su Oci naglašavali molitvu, post i milostinju. Doista, molitva znači produbljivanje spoznaje spasenja i Kristove spasenjske prisutnosti, a post (pokora) i milostinja na izvanjski način očituju riješenost duha. Konačno, korizma znači nasljedovanje Krista u njegovoj muci, da bismo bili vrijedni i njegove proslave, kako to skladno povezuje predslovlje Prve korizmene nedjelje: “On (Krist) je četrdeset dana postio i tako posvetio našu korizmenu pokoru; nadvladao je đavolske napasti i nama pokazao kako izbjeći zamkama Zloga, da dostojno slavimo uskrsna otajstva te jednom prispijemo k vječnom Vazmu.”

dr. Zvonko Pažin

dr. Zvonko Pažin

Župnik u Čepinu i profesor liturgike na KBF-u u Đakovu
dr. Zvonko Pažin

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Liturgijska duhovnost Pepelnice: obred pepeljenja Pokornička priprava na Uskrs trajala je od jednog ili dva tjedna (početak 3. st.) da bi već u sljedećem stoljeću trajala četrdeset dana, po ko...
Korizmeno vrijeme Korizma je vrijeme bliže priprave za Uskrs, a karakterizira ju ozbiljnost, pojačana pobožnost, djela milosrđa i djela pokore. Kroz takva djela...
Post i nemrs Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima...
Liturgijsko vrijeme kroz godinu Liturgijska godina ima svoje zakonitosti, a srž njezina razdoblja sačinjavaju tri ciklusa, unutar kojih se slave dva najveća kršćanska otajstv...
Preobraženje Gospodnje Vrlo je vjerojatno da taj blagdan zapravo komemorira posvetu bazilike na brdu Taboru. Taj je blagdan mlađi od blagdana Uzvišenja svetog Križa....
Do NOT follow this link or you will be banned from the site!