Skip to content

Kurikulna reforma – nagazna mina za vjeronauk?!

1


Da s ovakvim predloženim dokumentima kurikulna reforma školstvu ne će donijeti ništa dobroga postalo je vidljivo već iz dosadašnje rasprave. Preostalo je jedino nejasno koliko nagaznih mina krije u sebi i kome će nanijeti najviše štete. Jedan od razloga zašto je neprimjerena i neobradiva količina materijala od 52 dokumenta na 3791. stranici stavljena istovremeno na stručnu i javnu raspravu upravo je onemogućavanje zainteresiranim pojedincima i ustanovama da ih sveobuhvatno i detaljno prouče i reagiraju. Vremenska je stiska umjetno izazvana inzistiranjem na hitnoj ekspirementalnoj provedbi. „Hitan postupak“ se koristi da bi se u muteži proturile dvosmislenosti i proguralo manjak kvalitete. Na taj se način programira budućnost za nametanje opcija prema željama tvoraca kurikula i cijeloga projekta. A programirana se budućnost počinje realizirati već u sadašnjosti. Umrežene strukture već su prekršile norme procedure i okvire demokratičnosti, a raspisivanjem natječaja za izradu nastavnih materijala na temelju vrjedećih dokumenata, koji još nisu prošli ni stručnu niti javnu raspravu, ušle su u sivu zonu. Njihova bahatost i drskost nema granicu, jer su se usudili nacrte kurikulnih dokumenata u stadiju rasprave proglasiti relevantnim izvorom za izradu digitalnih obrazovnih sadržaja. Time su samozatajne dobronamjernike doveli u položaj naivčina u prividnoj raspravi. Odnekud je to već viđeno?!

Željko Jovanović je u Ministarstvo obrazovanja uveo manire ismijavanja, ponižavanja, vrijeđanja, prijetnji i samovolje. Čini se da su u međuvremenu postali standard Ministarstva. Njegova naredba prije tri godine da se suprotno propisima tiskaju udžbenici jeku u kurikulnoj reformi ima u natječaju za izradu nastavnih sredstava na temelju Prijedloga novih kurikula. Da se na taj način nastavlja nesmiljena destrukcija  upućuje poslovično detaljni mr. Petar Radelj  u članku Zašto Carnet prejudicira Ministrove odluke o prijedlogu uputnika? Već je ranije naš portal upozoravao na mogući nepotizam i korupciju u samom srcu tzv. Cjelovite kurikulne reforme. Dakle, u Ekspertnoj radnoj skupini, a čini se da razložne indicije dobivaju realne konture. Mjerodavnih je tijela zadaća  istražiti jesu li sumnje i indicije na takvu vrstu zlouporaba utemeljene.

Unatoč svim nepravilnostima i manjkavostima kurikulne reforme pedagozima ne preostaje drugo doli raščlanjivati bar neke neprihvatljive ili dvojbene sadržaje u nacrtima kurikulnih isprava. Ono što je bio veliki propust i nedostatak u dosadašnjem osnovnoškolskom obrazovanju čini se da će evoluirati u veliku zlouporabu međunarodnih razmjera. Naime, Nacionalni kurikul za Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje predlaže da nastavni plan u osnovnoj školi bude „sastavljen od obveznih i izbornih predmeta, posebnih programa klasičnih jezika i ostalih oblika neposrednoga odgojno-obrazovnog rada“. Odmah treba skrenuti pozornost na nepreciznost i dvoznačnost, jer pod „obvezni predmeti“ treba razumijevati zajedničke svim učenicima. Potom slijede rečenice s potencijalnom razornošću u kojima se kaže: „Redovita nastava obuhvaća predmete obvezne za sve učenike. Izborna nastava nije obvezna za sve učenike, već je ona učenikov osobni izbor.“ To je potpuno netočno, ali je uvršteno vjerojatno s manipulativnom intencijom. Izborna je nastava obvezna za sve učenike. Samo nije svaki program (vjeronauk-etika) izborne nastave. Ali je zato svaki prihvaćeni izborni predmet obvezan i redovit.

Budu li prošle i primijenjene navedene formulacije to će značiti da izborni predmet Katolički vjeronauk stupanjem na snagu ovoga dokumenta ne će biti dio redovite nastave, odnosno postat će fakultativni predmet. Time će izgubiti mjesto u redovnom rasporedu nastavnih sati. Mada je autorima dokumenta namjera prikrivanje, ipak je intencija izbacivanja vjeronauka iz redovite nastavne satnice lako uočljiva. Tu leži i odgovor zašto se svih ovih godina u osnovnoj školi ignorirala trodioba predmeta na zajedničke, izborne i fakultativne iz Nacionalnoga okvirnog kurikula, a vjeronauk napadalo za rupe u rasporedu učenika koji ga ne pohađaju. I zašto se naglašavalo da su drugi strani jezik i informatika izborni predmeti poput vjeronauka, jer da tako određuje zakon.

Tim je više nejasna slavodobitnost i likovanje Lidije Kralj na predstavljanju kurikulnih dokumenata u veljači. Tom je prigodom ona izjavila kako „po prvi put Informatika postaje izborni predmet ravnopravan s ostalim izbornim predmetima“. U čemu će biti ta ravnopravnost? Hoće li informatika ući u redovni raspored sati? Ili će vjeronauk biti prognan iz njega? Hoće li jednak status imati i drugi strani jezik? Kakav se to hibrid sprema u školama? Možda prof. Kralj i neki drugi ne znaju da je bit izbornosti nastavnih predmeta postojanje alternativnoga programa. A bilo kojem konfesionalnom vjeronauku to je etika. Nema izbornosti u nastavi bez mogućnosti izbora i obvezatnosti izabranoga. Informatika može biti samo dio zajedničkih nastavnih predmeta ili fakultativni kao što je bio i do sada. Prenaglašavanjem Informatike kao izbornoga predmeta stvara se dojam fakultativnosti svih izbornih predmeta, odnosno njihove neobveznosti i neredovitosti.

Zato se onemogućavala uvedba etike u osnovnu školu, a vjeronauk gurao u područje fakultativnosti. Predložena formulacija da „izborna nastava nije obvezna za sve učenike, već je ona učenikov osobni izbor“ obična je podvala, jer stoji za fakultativne predmete bez alternative, ali ne i za izborne. Izborna je nastava obvezna za sve učenike kojima ostaje sloboda izbora programa, ali i obveza izabranoga. Izigravanje vjeronauka s traumama od rupa u rasporedu s međuigrom prvi-zadnji sat time će doći svome kraju. Eliminacija vjeronauka iz redovnoga  rasporeda sati bit će tek završni čin hajke.

Takva prijetnja dovodi do kršenja međunarodnih sporazuma u kojima je vjeronauku zajamčen obvezan status i nastavna izvedba pod jednakim uvjetima sa svim drugim zajedničkim predmetima, koji imaju atribute obveznosti. To znači da se izvodi u okviru redovite nastavne satnice i da ne smije biti stjeran i protjera na prvi-zadnji sat ili u drugu smjenu. Za očekivati je da će primjereno i adekvatno ugrozi reagirati mjerodavni zastupnici svih konfesionalnih vjeronauka, a katoličkih je to obveza. Pogotovo što u istom osnovnoškolskom kurikulu u daljnjem tekstu stoji da se „kurikulom škole određuju izborni predmeti i ostali oblici neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada. Kurikulne dokumente za izborne predmete škola može izraditi autonomno.“ Ovakve se predložene odredbe, ako bi stupile na snagu, sasvim legalno mogu protumačiti kao pravo pojedine škole uvrstiti ili ne predmet Katolički vjeronauk u svoju ponudu predmeta. Ako mu se zaobilaznim putem oduzme status obvezatnosti i isključi ga se iz redovite nastave dojam fakultativnosti naginjat će na tu stranu. Predstojnici katehetskih ureda mogli bi imati razloga o svemu izvijestiti nuncija mons. Alessandra D’Errica imajući u vidu snažan pritisak i prinudu da se kurikulni dokumenti nepročešljani i nedorađeni uvedu u škole.

Antun Budimir

Antun Budimir

Teolog i kolumnist
Antun Budimir

Latest posts by Antun Budimir (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Vjeronauk u raljama metamorfoze I  u naše se dane potvrđuje, od antike poznata gnoma, da samo mijena stalna jest. I da joj ništa izmaknuti ne može. Pa čak ni prijedlog kurikula Katol...
Njemački poučak školskom vjeronauku Prepoznaje li Katolički vjeronauk svoju važnost? Ishlapjelo stanje vjere njemačkih katolika i optuživanje školskoga vjeronauka za takvo stanj...
Polazišta za novi uputnik Katoličkoga vjeronauka I. Sažetak 1. Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. (u nastavku: Prijedlog) ne može se doraditi ni popraviti, valja ga napisati iz p...
Kamo plovi brod vjeronaučnoga kurikula Već sam pisala o svom šoku i čuđenju nad kurikulom vjeronauka kakav je predložen u sklopu reforme hrvatskoga školstva, jer se u njemu ni jedno...
Tko gura, a tko zatvara oči pred kasperizacijom Ka... Posljedice forsiranja multikulturalnosti i multikonfesionalnosti Već duže vrijeme možemo pratiti, i to na svim poljima, izravna i jasn...