Skip to content

Naša Gospa od Guadalupe

12. prosinca Crkva časti Gospu od Guadalupe, kada se prisjeća ukazanja Blažene Djevice Marije udovcu svetom Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, koje se zbilo 1531. god., a iz kojeg je kao trajni spomen i savez s Marijom i Isusom Meksikancima i čitavom katoličkom puku ostalo čudesno svjedočanstvo Božje ljubavi prema svakom čovjeku i Marijina posredovanja između Boga i ljudi.



Iako u svijetu ima nebrojenih svetišta posvećenih Blaženoj Djevici Mariji, ono što ih povezuje u svijesti Marijinih štovatelja to je da su ona sva svetišta “naše Gospe”, bez obzira u kojoj se državi nalazila i u kojem su narodu nastala. Tako se može reći i za meksičko svetište i s njim povezani blagdan Naše Gospe od Guadulupe, koje mnogi katolici diljem svijeta doživljavaju svojima. To je ona posebna ljepota i blizina koju vjernici duboko osjećaju prema Kristovoj, ali i svojoj Majci, kao i Majci cijele Crkve. Stoga je sasvim razumljivo da se štovanje Majke Božje Guadalupske sve više širi i u Hrvatskoj, a povijesna pozadina nastanka i razvoja blagdana pokazuje istinsku želju mnogih da se sav svijet stavi pod Marijinu zaštitu, a posebno da u tom smislu budu zaštićeni oni najranjiviji – (još) nerođeni.

Povijesni podatci nas vode u 16. st., točnije do 9. prosinca davne 1531. godine, kada se Gospa ukazala pedesetpetogodišnjem udovcu novokršteniku Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, i to na brdu Tepeyacu, sjeverno od Meksika (Ciudad de México), glavnog grada istoimene države, te zatražila od njega da se sagradi crkva njoj u čast, kako bi sve one koji joj se obraćaju stavila pod svoju zaštitu. U naredna tri dana – do 12. prosinca, ukazala se Diegu još tri puta, obrativši mu se na njegovom jeziku. Prema zapisima, obratila mu se u prvom viđenju ovako:

“Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda djevica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojemu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mjestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno nastavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, zazivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovdje ću slušati vaš plač i jadikovke. Bit ćete mi u srcu i brinut ću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.”

Kad je Diego pošao svoje viđenje i molbu za izgradnjom crkve prenijeti tamošnjem biskupu Juanu de Zumárragi, ovaj je bio nepovjerljiv, ali kad se Diego vraćao kući opet mu se na istom mjestu ukazala Gospa i rekla da sutra ponovno ide biskupu. Biskup se pak i sutradan kolebao pa je tražio neki dokaz, a Gospa se Diegu ukazala i treći put po povratku kući i obećala pružiti dokaz koji će uvjeriti biskupa. Bilo je to 10. prosinca. Sutradan je Diego ostao kod kuće jer mu je stric bio jako bolestan, a kad je dan poslije (12. prosinca) krenuo po ispovjednika za umirućeg strica, ponovno je imao viđenje. Gospa mu je rekla da će stric ozdraviti i poslala je Diega na prvo mjesto ukazanja. Kad je stigao na naznačeno mjesto, ondje je pronašao rascvjetale kastiljske ruže, unatoč njihovoj osjetljivosti na prosinačku hladnoću.

Diego je ubrao ruže i ogrnuo ih svojim ogrtačem, tzv. tilmom, kako bi ih zaštitio od hladnoće, a kada je otvorio ogrtač pred biskupom da mu pokaže ruže, pojavila se posebna Gospina slika. Došavši kući našao je zdravog strica, koji mu je rekao kako se i njemu ukazala Gospa i da je rekla da se slika koja se pojavila u Diegovom ogrtaču časti pod nazivom Uvijek Djevica sveta Marija Guadalupska. Uskoro je izgrađeno svetište u kojem je čudotvorna slika zauzela posebno mjesto štovanja, a brigu o njemu preuzeo je pobožni Diego. Bio je to izravan poticaj da se mnogi Meksikanci odreknu svojih primitivnih vjerovanja, a unutar toga posebno odbace dotadašnje žrtvovanje djece, predajući sve svoje nade u majčinske ruke Gospe od Guadalupe.

Slika Gospe od Guadalupe predstavlja sliku Bogorodice iz Knjige Otkrivenja (Otk 12, 1), odnosno trudnu Ženu obasjanu Suncem, a Mjesec joj leži pod nogama. Oko nje zrače zlatne zrake svjetlosti koje upućuju na njezinu svetost i posebnu svjetlost kojom preko svoga Sina pod svojim srcem obasjava svijet. Prikazana je likom astečke žene, tamnoputa i ovalnoga lica, spuštenoga pogleda i nagnute glave kao u kontemplaciji. Zaogrnuta je plavim plaštem posutim zvijezdama, a za koje se kasnije ustvrdilo da su po položaju podudarne konstelaciji zvijezda na dan prvog Marijinog ukazanja Diegu.

Iako je Diegov ogrtač bio slabe kvalitete, a u tom je smislu bilo normalno očekivati i da će se Gospina slika brzo raspasti, ona je i danas jednako svježa i neoštećena. Štoviše, jednom je prilikom, kao rezultat nespretnosti, po njoj prosuta solna kiselina, ali se slika i nakon toga čudesno obnovila. Slika je i više puta podvrgnuta znanstvenim istraživanjima, a kao takva pokazuje više zdravorazumski neobjašnjivih elemenata. Između ostaloga, valja naglasiti da se mikroskopskim ispitivanjima otkrilo kako ona zapravo nije sjedinjena s Diegovim ogrtačem, nego lebdi iznad njega udaljena djelić milimetra, zatim kako se zjenice u Gospinim očima pri mijenjanju izloženosti svjetlosti šire i skupljaju kao i kod živih ljudi, kako se prislanjanjem stetoskopa na Gospin trbuh može čuti 115 otkucaja srca u minuti, kao kod djeteta, te kako se u Marijinim zjenicama nalaze mikroslike s 13 osoba, odnosno postoje kao fotografirane istovjetne u svakom oku po dvije različite scene, od kojih je u prvoj vidljivo kako Diego pred biskupom i još četvero nazočnih otvara svoj ogrtač, a u drugoj se nalazi sedmeročlana indijanska obitelj.

Osim navedenoga, uz sliku se vezuju i neke druge nadnaravnosti, a koje nam u današnjem materijalističkom društvu skreću pozornost na vrijednost duhovnoga i važnost čudesa i za današnjeg čovjeka.

Juana Diega proglasio je svetim papa Ivan Pavao II., veliki štovatelj Blažene Djevice Marije, 2002. god., a Gospu od Guadalupe proglasio je zaštitnicom Meksika i obiju Amerika. Spomendan joj se slavi 12. prosinca, a posebno ju časte zaštitnici nerođenog života, koji time žele istaknuti Gospinu pobjedu nad mijenjanjem svijesti nekadašnjih Meksikanaca koji su žrtvovali djecu u potrebu za prihvaćanjem svakog ljudskog života kao dara od Boga.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Urednica stranice zlatnadjeca.com
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Svetac izgubljenih (u) stvari(ma) Izazov sv. Antuna Padovanskog Zahvaljujući kanonizaciji koja je uslijedila jedanaest mjeseci nakon smrti – a umro je u petak 13. lipnja...
Presveto Ime Isusovo Pobožnost Imenu Isusovu javlja se na poticaj sv. Bernarda iz Clairvaux-a (11./12. st.), a širi se posebno djelovanjem sv. Bernardina Sijenskog i sv. I...
Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije 8. prosinca Crkva liturgijski slavi Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije, blagdan u kojem se posebno želi naglasiti Božja milost po kojoj je Bogor...
Sveti Franjo Ksaverski Katolička se Crkva 3. prosinca liturgijski spominje svetoga Franje Ksaverskoga, sveca iz 16. st., jednog od pionira isusovačkoga reda, a koji se porad...
Don Pino – mučenik mafije Uz liturgijski spomen blaženog Giuseppea Puglisija - 21. listopada Da nisu uvijek potrebna “čuda” kako bi se netko promijenio na bolje...