Skip to content

Ohrabrujuće riječi ministra Šustara

4

Vrjednovanje učeničkih postignuća je teži dio učiteljskoga rada

Napokon se protekloga tjedna uspjelo saznati vrijeme stručne rasprave i javnoga savjetovanja o kurikulnim dokumentima i to iz digitalne isprave koja nije službena, jer na njoj stoji oznaka „radno, povjerljivo, nelektorirano“. I to tek nakon 14. ožujka, nadnevka na koji je navodno stručna rasprava započela. Koji to nered vlada pred javnu prosudbu kurikulne reforme ili netko tehnicira informacijama kao sredstvom moći? Da se radi o jednom ili drugom potvrđuje objava na stručnom skupu splitskih vjeroučitelja Evanđelje milosrđa u nastavi vjeronauka održanom 5. ožujka da će stručna rasprava biti održana od 22. ožujka do 12. travnja, a što se može provjeriti na web stranici splitskoga Katehetskoga ureda. Nije samo stvar propusta da se tako nešto dogodilo, nego je sigurno riječ o nečem drugom. U zabludu dovedeni sudionici navedenoga skupa zaslužuju, u najmanju ruku, službenu ispriku, jer su prema plasiranoj informaciji već postupali u smislu organizacije županijskih stručnih vijeća kao i u javnim istupima. Kako je došlo do obmane veoma je važno pitanje. Ne treba isključiti ni mogućnost ponovnoga iscrpljivanja zainteresiranih, kao u doba Željka Jovanovića, i zamisli da se stručna rasprava marginalizira mimo svih zakonskih propisa. Kada su reakcije javnosti bile sasvim suprotne nečijim željama onda su brže-bolje objavljeni nedorađeni vremenici rasprave i savjetovanja izravno radnim dokumentom. Sve je to trebalo biti poznato od dana objave kurikulnih dokumenata, a da tako nije baca tamnu sjenu i veliku sumnju na cjelokupni projekt.

Kako bi ublažio nastalu štetu osobito se aktivirao ministar prof. dr. sc. Predrag Šustar davši protekloga tjedna nekoliko intervjua kojima je djelovao umirujuće i razborito na javnost. Tako je izjavio da je moguće da dođe do odgode eksperimentalne primjene kurikulne reforme u školama za jednu godinu. Prema Šustaru to će biti nužno, a što i jest jedini ispravan stav, ako javno savjetovanje pokaže da su potrebni dodatni radovi na kurikulnim dokumentima. Javno savjetovanje, a tako bi trebalo biti i sa stručnom raspravom, ne provodi se kao ukras uređenom vrtu da bi se zadovoljila forma, nego je ozbiljan posao čija očitovanja organizatori moraju razmotriti, vrjednovati i kvalitetni dio integrirati u predložene dokumente. Ministar je s tim u vezi između ostaloga rekao: „Ono što nije dobro jest prevelika količina negativnih emocija, histerija koja se stvara. Ono što, pak, nedostaje jest kvalitetna rasprava i očekivao bih od nekih ljudi koji po osobnom afinitetu gravitiraju takvim pitanjima da se u tu raspravu uključe“. Prvi potreban element za kvalitetnu raspravu je razumna količina onoga o čemu se stručna javnost treba očitovati i dostatan vremenski okvir u kojem to može učiniti. Dakako da isto vrijedi za javno savjetovanje. A 52 dokumenta s tisućama stranica ne može se kvalitetno raspraviti u 30 dana . Prijedlog Okvirnoga nacionalnoga kurikula stručna rasprava neće ni dotaknuti, jer nije ni započela, a završit će zadnji dan uskrsnih blagdana. To znači da je uopće ne će biti, a već tri dana nakon formalnoga okončanja rasprave predviđena je inačica za javno savjetovanje. Opet asocijacije odlaze na Jovanovićevu ho-ruk metodu nametanja prvo Zdravstvenoga, a potom i Građanskoga odgoja i obrazovanja.


Zamke strukturne promjene


2

Što će donijeti devetogodišnja osnovna škola???

Tim je više iznenađujuća ultimativna i isključiva reakcija dr. sc. Borisa Jokića, voditelja Ekspertne radne skupine, da se, u slučaju jednogodišnjeg prolongiranja eksperimentalne primjene, od reforme odustane. Takve su riječi jednostavno neprihvatljive, jer aktualna reforma hrvatskoga školstva nije ničije privatno vlasništvo niti je započela formiranjem Ekspertne radne skupine početkom prošle godine. Ona se trenutno nalazi u sadašnjem stadiju pod naslovom Cjelovita kurikulna reforma, ali je započela prije deset godina donošenjem HNOS-a. A nasilno je obustavljena nakon donošenja Nacionalnoga okvirnoga kurikula 2011. godine.

Dakle, kurikulna reforma kao cjelina nije upitna niti je predmet rasprave, ali jesu njezini radni dokumenti do mjere da se od sadašnjega stadija reforme odustane, ako bi većina dokumenata bila ispod prihvatljive kvalitativne razine. Ili ako bi se nekim postavkama reforme išlo protiv svrhe promjena, a to je kvalitetna nastava, te učinkovitost nastavnoga rada u ostvarenju očekivanja, usvojenosti ishoda i visokim postignućima učenika. A takvim se može tumačiti obrazloženje prostorne provedivosti programa devetogodišnje osnovne škole u kojem se kaže da se već desetljećima smanjuje broj učenika, a da razmjerno tomu nije došlo do smanjenja razrednih odjela. Iz takvih se riječi daje pročitati namjera ponovnoga formiranje razrednih odjela s 30-ak učenika bez obzira što bi to išlo na veliku štetu kvalitete i uspješnosti pedagoškoga rada. Važna pretpostavka kvalitetne i učinkovite nastave jest broj učenika razrednoga odjela, a kako određuje Državni pedagoški standard, on iznosi između 15-20 učenika. Broj učenika iznad 20 u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini bitno smanjuje uspješnost pedagoškoga rada, koja se ne će nadoknaditi novim oblicima poučavanja, novodefiniranim načinima vrjednovanja i preciziranim očekivanjima i ishodima. Primarna mora biti težnja za postizanjem optimalnoga broja od 20 učenika poučavane skupine sukladno Pedagoškom standardu. Ne bude li tako kurikulna će se reforma pretvoriti u svoju suprotnost. Devetogodišnja osnovna škola jedino jamči razredne odjele s prekomjernim brojem učenika po razrednom odjelu iz kojih sigurno ne će izaći bolje pripremljeni za život.

Još jedna stvar visi u zraku i voditelji reforme moraju je razjasniti javnosti. Što će biti program u prvom razredu produljene osnovne škole i kako će biti opremljene učionice za šestogodišnjake? Hoće li to biti sadašnji predškolski program i koja je svrha uvoditi ga u škole? Hoće li njihove učionice biti opremljene klupama ili tepisima? Na takva konkretna pitanja trebao bi odgovarati voditelj Jokić, a ne žestiti se što ih netko postavlja tražeći razjašnjenja. Iz građevinarstva je poznato da brzina u gradnji znači vlagu na sve strane. Zašto bi netko imao opravdanja ovakvu i sličnu upitanost pred cjelovitom reformom proglasiti određenim vidom političke diverzije, a što se medijski i od određenih interesnih skupina stalno nastoji nametnuti. Ministar Šustar je pozvao na smanjivanje jednoumne histerije u javnoj komunikaciji, te da pluralizam u školskom sektoru bude prezentiran na kvalitetan način. Ta se prilika mora zgrabiti!


Obrazovni standard jednak za sve


Također se veoma glasno proklamira autonomija i sloboda nositelja pedagoškoga rada u školama, a preduvjet tomu prethodno je debirokratiziranje školskoga sustava. Kao primjer dostatno je navesti nerazumno restriktivan Pravilnik o izvedbi izvaučionične nastave prema kojemu se za neke aktivnosti traži raspisivanje javnoga natječaja tri mjeseca prije njihova održavanja. Imati birokratizirani školski sustav, a govoriti o razvijanju autonomije i poduzetništva kod učenika kroz takav sustav jednostavno je nespojivo.

Iz navedenoga su Šustarova intervjua najveća novost ipak njegove riječi o vjeronauku: „Trenutačno raspravljamo o vjeronauku i prijedlog je da onu izbornost koja postoji u srednjim školama prebacimo i na osnovne. To je jedno od mogućih rješenja. O tome treba ozbiljno razmisliti. Ali, čini mi se kako polagano nastaje jedan konsenzus o tome kako bi to moglo biti dobro rješenje.“ Ovakve Šustarove riječi bude veliku radost i pružaju realnu nadu da će se ipak pristupiti rješavanju konkretnih problema našega odgojno-obrazovnoga sustava. Ispod ovakvih njegovih ohrabrujućih i velikih riječi više se ne bi smjelo ići bez obzira na to koliko vremena njihova provedba bude tražila kao i na bilo čije ultimatume. Također njegovo spominjanje jezgrovnoga i razlikovnoga kurikula, nužnosti da obrazovni standard učenika za sve njih bude jednak, te potrebi implementacije NOK-a pokazuje da je detektirao središte problema školskoga sustava i provođenja kurikulne reforme, koja je šira od tzv. cjelovite. Uočiti problem već je polovica njegovoga rješenja, a čini se da je ministru Šustaru to uspjelo.

Neupitno će i predložena, može se slobodno reći, radna inačica javnoga savjetovanja o cjelovitoj kurikulnoj reformi morati na doradu, jer je nevjerojatno da su njezini planeri ostavili samo sedam dana od završetka javnoga savjetovanja do izrade konačne inačice dokumenta. Takav neukusan prijedlog mogao je doći samo od pojedinaca s prevelikom količinom negativnih emocija koji javno savjetovanje doživljavaju kao nužno zlo, a ne legalni izraz kreativnosti društva o pojedinoj temi. Zašto bi nekomu u interesu bilo zbrda-zdola zgotoviti kurikulnu reformu, a istodobno je nazivati najvećom ikada provedenoj u Hrvatskoj? Onako kako su zgotovljeni kurikulni dokumenti nije put, a predloženi Okvirni nacionalni kurikul bez spomena trodiobe kurikula nije dostojan svoga imena. Kurikulna reforma mora se nastaviti tamo gdje je nasilno prekinuta: na Nacionalnom okvirnom kurikulu. I na njegovim zasadama moraju najprije biti napravljeni nacionalni kurikuli, a potom preostali supsidijarni dokumenti svih razina i vrsta odgoja i obrazovanja.

Antun Budimir

Antun Budimir

Teolog i kolumnist
Antun Budimir

Latest posts by Antun Budimir (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Jokićeva pila naopako Ucjena ministra i tobožnja ponuda ostavke Borisa Jokića zbog navodnoga političkog pritiska ogledni je primjer izvrtanja stvarnosti okretanjem ...
Promašaji i zablude kurikularne reforme Novi ministar obrazovanja Predrag Šustar zatečen je količinom ljevičarskoga ideološkoga nasilja u hrvatskom školstvu. Hoće li imati snage ukloniti...
Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi 1. Nova didaktička teorija obrogira pedagogiju Bavljenje odgojem (grčki παιδεία ) od samih je početaka ropski posao. Civilizacijski i s...
Prognani odgoj U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlaž...
Prosudba prijedloga umjetničkoga obrazovanja Donju sam studiju 31. kolovoza 2016. dostavio ministru Predragu Šustaru. Raščlamba Prijedloga nacionalnoga kurikula umjetničkoga obrazovanja u mnogoče...