Skip to content

Polazišta za novi uputnik Katoličkoga vjeronauka

I. Sažetak


1. Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. (u nastavku: Prijedlog) ne može se doraditi ni popraviti, valja ga napisati iz početka, kako Bog zapovijeda i Sveta Mati Crkva, obdržavajući pozitivne propise Republike Hrvatske, da se kršćanska vjera, boguoblična, katolička i apostolska, uzraduje u svojim navjestiteljima i svim mladim primateljima, nositeljima i promicateljima.

1.1. Katolički vjeronauk, kao i pravoslavni, islamski, židovski i bilo koji protestantski vjeronauk, kao izborni predmet, može biti samo i jedino konfesionalan, tj. mora imati katehetski duh i učinke, a njegov program katehetski sadržaj. U suprotnom, zašto se katolički roditelji ne bi odlučili upisati djecu na islamski ili pravoslavni vjeronauk, ako bi i tamo učenici mogli učiti o povijesti religija i civilizacija, o pojavi Isusa kao povijesne osobe koja se raščlanjuje i proučava kao Nikola Šubić Zrinski ili George Washington? Država može uvesti i taj – od nekih tako željkovani i zagovarani – „nekonfesionalni vjeronauk“ (što je u sebi čista oprjeka, antiteza, contradictio in adiecto, školski primjer pojma oksimoron) kao obvezatni ili izborni predmet u smislu povijesti religije i civilizacije, ali to nije vjeronauk, nego povijest religija, kao neki predmet komplementaran predmetu Povijesti. Alternativno, ili dodatno, može se uvesti obvezatni ili izborni predmet Etika, kao nadopunjujući predmet Filozofiji. Ali, Vjeronauk može biti samo konfesionalni, i u tom smislu može biti samo izborni (jer u pitanju vjere ne može biti prisile ni vanjske, ni unutarnje na savjest). I onda je jasno da samo Crkva, crkvena zajednica ili vjerska zajednica, čiji je to vjeronauk, ima punu mjerodavnost u sastavljanju njegova uputnika.

Zašto to nije tako, makar je to tako logično i jasno?

Zašto se o Katoličkom vjeronauku ne vodi dužna i dolična briga?

Nacionalni katehetski ured ne može se voditi kao dodatan posao, niti s udaljenosti od 242 km od sjedišta ureda.

Razvilo se neko izvrnuto shvaćanje pojma „inkulturacije“, pa ispada da se smatra da je dobro da katolici prodiru u društvo posvjetovnjujući sebe, namjesto da evangeliziraju društvo.

Katolički vjeronauk u hrvatskom narodu ne živi od prigodnih, za kritiku nepropusnih biskupskih poruka koje uzdignuta prsta podsjećaju roditelje na dužnost da djecu upišu na izborni predmet, ne živi ni od upravo očajnih udžbenika za vjeronauk, nego je još živ, pohađan i među učenicima omiljen ponajviše zahvaljujući vjeroučiteljima laicima koji su tomu posvetili svoj život, kojima je to ne samo posao, nego zvanje i koji imaju listom konfesionalno i katehetsko shvaćanje svoje zadaće (ne isključujući tu ni prinos potrebe za opstankom).

2. Prijedlog nije napravljen sukladno pravilima struke,

  • ni metodološki (redoslijedom koraka kako se sastavlja uputnik),
  • ni formom da ne prenormira materiju),
  • ni sadržajno (što sve u njemu treba biti zastupljeno).

Nije se odmaknuo od koncepcije nastavnoga programa, jer nudi sadržaj, gradivo, a ne odgaja za vrjednote; učenika opterećuje nepotrebnim sitnicama,[1] a ispušta bitno. Ne pridonosi tomu da se vjeroučenik osposobi zrelo i svjesno živjeti katoličku vjeru, duhovnost, askezu, i pružati drugima razloge nade koja je u njemu. Zamjena nastavnih planova i programa novom, drukčije koncipiranom vrstom spisa koji se naziva uputnik (engleski curriculum), sama po sebi nije protivna probitku ni jasnoći katoličke vjere. Naprotiv, valja smoći vedrine i upornosti, znanja i umijeća napisati takvu ispravu kao temeljac za katolički odgoj, poučavanje Katoličkoga vjeronauka kao konfesionalnoga vjeronauka, rasta u vjeri i učenja o katolicizmu i katoličanstvu.

2.1. Uputnik, s kojim se ne slaže voditeljica inače nezakonski,  nezakonito, nesvrhovito i neovlašteno ustanovljene radne skupine koja ga je napisala, nema ni unutarnju legitimnost. Voditeljica taj dokument, s kojim se u bitnim točkama ne slaže, ne može potpisati. Zato je isticanje izdvojena mišljenja, kao nekoga „kompromisa“, neprihvatljiva nesvjesna ili svjesna manipulacija. Ministarstvo u čijem je to djelokrugu, ali i Hrvatska biskupska konferencija moraju to u potpunosti uvidjeti, razumjeti i odbaciti.

Javnosti je nepoznato kakvi su meritorni sudovi petero imenovanih konzultanata (kritičkih prijatelja) Stručne radne skupine, a posebno jesu li oni preuzeli odgovornost za provedivost i primjerenost predloženoga spisa.

3. Prijedlog je nastao kao plod kršenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske i njezinih domaćih zakona i strateških planova:

  • članka 1. stavka 1. i članka 6. stavka 1. Ugovora Republike Hrvatske i Svete Stolice o suradnji na području na području odgoja i kulture iz 1996.,[2]
  • članka 3. stavaka 3. i 4. Ugovora o katoličkom vjeronauku iz 1999.,[3]
  • članka 13. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 2002.,[4]
  • članka 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi,[5]
  • mjere 4.2. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014.[6]

Uputnik Katoličkoga vjeronauka ne može se zakonito donositi na temelju propisa koji vrijede za druge nastavne predmete, jer su taj predmet, njegov sadržaj i provedba definirani međunarodnim ugovorom. Međunarodni ugovor uvijek je hijerarhijski iznad državnih zakona, a ni oni nisu predvidjeli donošenje ovoga i ovakvoga uputnika.

4. Tadašnje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nije bilo ovlašteno:

4.1. Sve je to, o svom trošku, trebala učiniti Hrvatska biskupska konferencija. Ona je jedini ovlašteni predlagatelj nastavnoga plana i programa katoličkoga vjeronauka, pa i jedini ovlašteni nositelj njegove izradbe.

4.2. Tijela i dužnosnici Hrvatske biskupske konferencije nisu imali razloga ni ovlasti pristati ni šutke dopuštati kršenje međunarodnoga sporazuma, nečuvanje teško izborene slobode i samostalnosti u pitanju konfesionalnoga vjeronauka i nepridržavanje temeljne odrednice da vjeronauk treba biti katehizirajući (vjeronaučni) i konfesionalni (vjeroispovijesni) nastavni predmet.

4.3. Članovi Stručne radne skupine nisu imali pravo raditi na tom bez kanonskoga mandata (naloga Hrvatske biskupske konferencije). Ako je potrebna povjerba ovlasti za predavanje vjeronauka, kako se može pretpostavljati da ona nije potrebna za pisanje programa po kojem bi ga ubuduće svi trebali predavati?

4.4. Čudna je logika da je predstojnik Nacionalnoga katehetskoga ureda bio samo član radne skupine. On je po svojem položaju morao ili voditi tu skupinu, pa prepustiti biskupima da recenziraju i odobre njezin rad, ili ostati izvan te skupine da bi mogao voditi posao vrjednovanja prijedloga takve skupine.

5. Nema nikakvih zaprjeka da Hrvatska biskupska konferencija ne povrati kormilo Katoličkoga vjeronauka u svoje ruke i da ne napravi valjan, pravovjeran i suvremen, a Predaji i svrsi vjeronauka vjeran uputnik Katoličkoga vjeronauka. U tu svrhu prilažem sljedeće elemente za izradu ocjene postojećega stanja i prosudbu grješaka od kojih i na kojima valja učiti.


II. Kuća građena na pijesku


6. Pretpostavka izradi novoga programa nastave Katoličkoga vjeronauka trebala je biti ozbiljna ocjena dosadašnjega stanja. No, takav je pristup godine 2015. izostao. Šustarovo Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja zaključilo je da se cijeli reformski proces Nevena Budaka, Željka Jovanovića, Vedrana Mornara, Borisa Jokića i Ružice Razum „ne temelji na podatcima i analizama stanja u području odgoja i obrazovanja“ i da se Vlada Zorana Milanovića „odlučila na diskontinuitet u odgojno-obrazovnoj politici“.[7] Dapače, da uopće nije riječ o reformi sustava, nego da se cijela tobožnja obnova, nazvana Cjelovita uputnična reforma, svela na „izmjenu nastavnih programa pojedinačnih nastavnih predmeta bez izmjena nastavnoga plana“.[8]

7. Za pothvat Cjelovite uputnične reforme nije izrađeno polazno istraživanje, niti su prikupljeni

„podatci o stvarnom stanju u odgojno-obrazovnome sektoru u sklopu kojih bi, uz ostalo, bile navedene prednosti i nedostatci postojećega sustava odgoja i obrazovanja. Stoga u izradi nacionalnih kurikula nisu uzeti u obzir ni dosadašnji rezultati raščlambe uspjeha hrvatskih učenika u europskom kontekstu […] kao ni niz strateških dokumenata proizašlih iz europske suradnje u području strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja. Temelj svake reforme sustava odgoja i obrazovanja trebala bi biti raščlamba postojećega stanja kojim se argumentirano opravdava potreba izmjene nacionalnoga kurikula, postojećega nastavnog plana i programa ili njihovih sastavnica“.[9]

Inzistiranjem na polaznoj osnovi ne brani se postojeće stanje, posebice ne kao izvrsno ili nedodirljivo, ali bez potrebne procjene i jasno utvrđenih ciljeva, cijela promjena postaje sama sebi svrhom, a rezultat je porazan, zabrinjavajući i razočaravajući.

8. Uputnik je spis koji određuje nastavni program; ciljeve odgoja, poučavanja i učenja; obvezuje učitelje i učenike; odgojno-obrazovna postignuća. On sadržava opravdana očekivanja roditelja, jamac je izvjesnosti, ćudoredne i pravne sigurnosti školstva. Stoga je on po svojoj naravi i sadržaju – propis, vrsta podzakonskoga akta. A katoličko ćudoređe sa svetim Tomom Akvinskim (1225.–1274.) postojano uči da se svaki zakon (i njegov provedbeni propis)

„s pravom mijenja samo kad se time pridonosi zajedničkomu dobru. No, već sama promjena zakona, promatrana u sebi, nanosi stanovitu štetu zajedničkoj dobrobiti. Naime, običaj uvelike pridonosi opsluživanju zakona pa zato prekršaji protiv općega običaja, iako su po sebi neznatni, izgledaju teški. Prema tome, kada se zakon mijenja, umanjuje se obvezatna snaga zakona upravo time što se ukida običaj. Stoga ljudski zakon ne treba nikada mijenjati, osim ako se bar djelomično nadoknađuju zajedničke gubitci dobrobiti što nastaju spomenutim ukidanjem. Takav slučaj imamo kada nova odredba donosi veoma veliku i nedvosmisleno jasnu korist, ili kada se javlja nezaobilazna nužda zato što postojeći zakon sadržava očito bezakonje, odnosno zato što je njegovo opsluživanje vrlo škodljivo. Stoga kaže Pravnik [Justinijan, Digesta, I, tit. 4, leg. 2] da ‘prilikom uvođenja novih stvari njihova korist mora biti jasna da bi se odstupilo od prava što se dugo vremena smatralo valjanim’.[10]

Ukratko, zbog izostanka pripremne studije i projekcije kamo se hoće dospjeti i što se točno želi postići, Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014. i Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. biblijskim govorom rečeno jesu „kuća na pijesku“ (Matej 7, 26), „na tlu bez temelja“ (Luka 6, 49). I ne mogu se popraviti, nego „bude od te kuće razvalina velika“ (Luka 6, 49), „ruševina velika“ (Matej 7, 27).


III. Katolici – većina koja se topi


9. Od 1996. do 2014. Republika Hrvatska sklopila je ugovore s ukupno dvadeset Crkava, crkvenih zajednica i drugih vjerskih zajednica[11] prema kojima sve one imaju pravo držati konfesionalni vjeronauk u hrvatskim školama. Jedna od njih je Katolička Crkva.

10. Prema Popisu stanovništva katolika je u Hrvatskoj 31. ožujka 2011. bilo 3,697.143.[12] Time katolici čine 86,28 % hrvatskoga pučanstva, 92,81 % svih vjernika u Hrvatskoj, 92,94 % svih jednobožaca (monoteista) i 94,44 % svih kršćana u Hrvatskoj.

Brojidba duša u Hrvatskoj 2001. i 2011.[13]

Hrvatska 31. III. 2001. 31. III. 2011. Razlika u broju ljudi Porast/pad u %
Pučanstvo 4,437.460 4,284.889 –152.571 –3,44 %
Vjernici 4,180.678 3,983.518 –197.160 –4,72 %
Jednobošci 4.178.690 3,977.877 –200.813 –4,81 %
Kršćani 4,121.913 3,914.900 –207.013 –5,02 %
Katolici 3.903.551 3,697.143 –206.408 –5,29 %
Pravoslavci 195.969 190.143 –5.826 –2,97 %
Protestanti i ostali kršćani 22.393 27.614 +5.221 +23,32 %

11. Kad se brojevi iz gornje tablice svedu na postotke, dobiju se sljedeći omjeri.

Udio vjerničkih skupina u hrvatskom pučanstvu 2001. i 2011.

Hrvatska 31. III. 2001. 31. III. 2011. Razlika u postotnim bodovima
Vjernici 94,21 % 92,97 % –1,25 %
Jednobošci 94,17 % 92,84 % –1,33 %
Kršćani 92,89 % 91,37 % –1,52 %
Katolici 87,97 % 86,28 % –1,68 %
Pravoslavci 4,42 % 4,44 % +0,02 %
Protestanti i ostali kršćani 0,54 % 0,69 % +0,16 %

Od svih promatranih skupina, najviše se smanjio udio katolika, i u apsolutnim brojkama (206.408 duša od 2001. do 2011., što je pad od 5,29 %), i u postotcima (udio katolika u ukupnom pučanstvu tijekom prvoga desetljeća u trećem tisućljeću pao je 1,68 %).


IV. Brojidba Katoličkoga vjeronauka


12. Od povratka vjeronauka u hrvatske škole (izbačen 1952., vraćen 1991.) nisu postojali javno dostupni podatci o točnom broju učenika koji pohađaju koji konfesionalni vjeronauk. Pretpostavke za njihovo razvrstavanje stvorene su uvođenjem sustava e-Matica u koji se bilježi upis i ispis svakoga učenika. Podatke iz te baze podataka zadnjih sam godina nekoliko puta bezuspješno tražio od Agencije za odgoj i obrazovanje i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Konačno, 3. listopada 2016. iz Ministrova kabineta dobio sam tablicu u excelu, u kojoj se, između ostaloga, nalaze dolje navedeni podatci. To su brojke kojima raspolaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja, ali ih ono nije prikupljalo. Podatke o svakom učeniku i njegovu izboru vjeronauka, i kojega točno konfesionalnoga, u računalni sustav unosi njegov učitelj. Stoga je moguće da donji podatci, zbog neujednačene metodologije rada, tj. upisa katoličkih vjeroučenika na nekoliko mogućih načina, nisu posve točni. Kontrolni mehanizam bio bi da svaki vjeroučitelj javi biskupijskomu katehetskomu uredu broj učenika i vjeroučenika u svakom razredu, pa da se ti podatci u Nacionalnom katehetskom uredu zbroje i objave.

Podatci iz tablica 13.–25. pružaju osnovu za donošenje i provedbu vrlo konkretnih planova evangelizacije i reevangelizacije.

13. Osnovne škole

Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Ukupno učenika 336.608 331.405 327.410 323.845
Katolički vjeronauk 307.339 301.287 295.541 291.464
Pravoslavni vjeronauk 2.713 2.612 2.759 2.623
Islamski vjeronauk 2.341 2.162 2.204 2.019

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Ukupan broj učenika, svih vjeroučenika i vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka svake se godine redom smanjuje. Nasuprot tomu, broj vjeroučenika Pravoslavnoga i Islamskoga vjeronauka nema tako jednoznačnu silaznu putanju.

  1. Srednje škole
Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Ukupno učenika 182.211 180.778 177.126 169.228
Katolički vjeronauk 145.095 143.516 140.318 133.070
Pravoslavni vjeronauk 824 738 709 701
Islamski vjeronauk 414 428 430 409
Etika 32.381 31.860 31.063 30.359

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Ukupan broj učenika, svih vjeroučenika, vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka i učenika Etike svake se godine smanjuje, a broj vjeroučenika Pravoslavnoga i Islamskoga vjeronauka nerazmjerno je malen i oscilira.

15. Hrvatsko osnovno i srednje školstvo

Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Ukupno učenika 518.819 512.183 504.536 493.073
Katolički vjeronauk 452.434 444.803 435.859 424.534
Pravoslavni vjeronauk 3.537 3.350 3.468 3.324
Islamski vjeronauk 2.755 2.590 2.634 2.428

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Kad se brojevi iz gornje tablice svedu na postotke, dobiju se sljedeći omjeri učenika. Za polaznike vjeronauka postotak se odnosi na učenike osnovnih i srednjih škola zajedno, a za one koji su izabrali Etiku, udio se odnosi samo na učenike srednjih škola.

Školska godina 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Katolički vjeronauk 87,20 % 86,84 % 86,39 % 86,10 %
Pravoslavni vjeronauk 0,68 % 0,65 % 0,69 % 0,67 %
Islamski vjeronauk 0,53 % 0,51 % 0,52 % 0,49 %
Etika (% srednjoškolaca) 17,77 % 17,62 % 17,54 % 17,94 %

Pri tom je udio vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka približan ukupnom postotku katolika u državi, dok je udio upisanih na Islamski vjeronauk u rujnu 2012. bio 2,8 puta manji, a na Pravoslavni vjeronauk 6,6 puta manji od udjela tih vjeroispovijesti u pučanstvu u ožujku 2011.

16. Manje učenika, manje vjeroučenika, manje etike

Kad se usporede podatci o broju upisanih učenika iz lipnja 2013. i iz lipnja 2016. dobiju se sljedeći padovi:

Školska godina U 4 godine manje učenika U 4 godine manje postotno
Ukupno učenika –25.746 –4,96 %
Katolički vjeronauk –27.900 –6,17 %
Pravoslavni vjeronauk –213 –6,02 %
Islamski vjeronauk –327 –11,87 %
Etika –2.022 –6,24 %

Izvor: Tablice u točkama 15. i 14.

17. Učenika u osnovnim školama po županijama

Prema podatcima iz aplikacije e-Matica broj upisanih učenika u osnovnim školama bio je sljedeći.

Učenika osnovne škole u šk. godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 9.609 9.399 9.182 9.029
Brodsko-posavska 14.195 13.626 13.159 12.709
Dubrovačko-neretvanska 9.626 9.415 9.360 9.443
Grad Zagreb 58.600 58.572 58.903 59.448
Istarska 14.344 14.412 14.601 14.704
Karlovačka 8.982 8.911 8.852 8.709
Koprivničko-križevačka 9.600 9.368 9.241 9.134
Krapinsko-zagorska 10.354 10.102 9.855 9.745
Ličko-senjska 3.695 3.533 3.462 3.400
Međimurska 10.087 9.953 9.811 9.724
Osječko-baranjska 24.405 23.866 23.161 22.488
Požeško-slavonska 6.840 6.542 6.303 6.108
Primorsko-goranska 19.390 19.059 19.047 18.983
Sisačko-moslavačka 13.292 12.779 12.408 12.035
Splitsko-dalmatinska 38.287 37.685 37.315 36.968
Šibensko-kninska 8.051 7.752 7.538 7.393
Varaždinska 14.504 14.259 14.063 13.862
Virovitičko-podravska 7.087 6.856 6.606 6.449
Vukovarsko-srijemska 16.080 15.503 15.052 14.405
Zadarska 13.858 13.729 13.604 13.527
Zagrebačka 26.457 26.187 25.953 25.696
Sveukupno 337.343 331.508 327.476 323.959

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Zbroj učenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 13., tj. viši je za 735, 103, 66, odnosno 114 učenika. Riječ je o neusklađenosti ili zbog udvostručena iskazivanja učenika koji su tijekom školske godine promijenili školu iz jedne u drugu županiju, pa su zabilježeni u obje, ili zbog pogrješnoga unosa, budući da se sustav dorađuje u hodu, a podatke u njega unose svi prosvjetni djelatnici na ne baš ujednačen način.

Tijekom četiri godišta došlo je do povećanja broja učenika osnovnih škola u Zagrebu (848) i u Istarskoj županiji (360). U svim ostalih 19 županija došlo je do pada osnovnoškolaca, i to u Osječko-baranjskoj (1.917), Vukovarsko-srijemskoj (1.675), Brodsko-posavskoj (1.486), Splitsko-dalmatinskoj (1.319) i Sisačko-moslavačkoj (1.257), sveukupno na razini Države 13.384 osnovca manje.

18. Katolički vjeronauk u osnovnim školama po županijama

Katolički vjeronauk pohađaju učenici osnovnih škola na području svih jedinica područne samouprave, a broj katoličkih vjeroučenika u njima je sljedeći.

Osnovaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 8.837 8.614 8.385 8.236
Brodsko-posavska 13.595 13.024 12.543 12.168
Dubrovačko-neretvanska 9.284 9.077 9.011 9.059
Grad Zagreb 51.743 51.495 51.231 51.418
Istarska 9.808 9.740 9.634 9.643
Karlovačka 8.162 8.066 7.961 7.797
Koprivničko-križevačka 9.106 8.892 8.741 8.609
Krapinsko-zagorska 10.250 10.009 9.752 9.627
Ličko-senjska 3.477 3.353 3.276 3.272
Međimurska 9.661 9.528 9.445 9.311
Osječko-baranjska 22.202 21.628 20.843 20.247
Požeško-slavonska 6.667 6.379 6.118 5.927
Primorsko-goranska 15.105 14.710 14.432 14.227
Sisačko-moslavačka 11.656 11.217 10.762 10.475
Splitsko-dalmatinska 36.845 36055 35.645 35.148
Šibensko-kninska 7.537 7.263 7.041 6.852
Varaždinska 14.099 13.783 13.547 13.215
Virovitičko-podravska 6.890 6.628 6.378 6.237
Vukovarsko-srijemska 14.023 13.442 12.878 12.432
Zadarska 13.445 13.244 13.084 13.032
Zagrebačka 25.545 25.205 24.866 24.573
Sveukupno 307.937 301.352 295.573 291.505

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.).

Zbroj vjeroučenika Katoličkoga vjeronauka po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 13., tj. viši je za 598, 65, 32, odnosno 41 učenika, ili zbog nedostatka uvježbanosti vjeroučitelja pri unošenju u računalo, ili ako je učenik tijekom školske godine promijenio školu iz županije u županiju, pa je iskazan u zbroju obiju.

Tijekom četiri godišta u svim je sredinama došlo do pada broja osnovnoškolskih katoličkih vjeroučenika (16.432 na razini Države), najviše u Osječko-baranjskoj (1.955), Splitsko-dalmatinskoj (1.697), Vukovarsko-srijemskoj (1.591), Brodsko-posavskoj (1.427) i Sisačko-moslavačkoj županiji (1.181). Najmanji je pad u Istarskoj (165), Ličko-senjskoj (205), Dubrovačko-neretvanskoj (225) i Gradu Zagrebu (325).

19. Katolički vjeronauk kao izbor učenika osnovnih škola

Udio učenika čiji su roditelji odabrali da im djeca uče Katolički vjeronauk u osnovnoj školi po županijama je sljedeći.

Osnovnoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 91,97 % 91,65 % 91,32 % 91,22 %
Brodsko-posavska 95,77 % 95,58 % 95,32 % 95,74 %
Dubrovačko-neretvanska 96,45 % 96,41 % 96,27 % 95,93 %
Grad Zagreb 88,30 % 87,92 % 86,98 % 86,49 %
Istarska 68,38 % 67,58 % 65,98 % 65,58 %
Karlovačka 90,87 % 90,52 % 89,93 % 89,53 %
Koprivničko-križevačka 94,85 % 94,92 % 94,59 % 94,25 %
Krapinsko-zagorska 99,00 % 99,08 % 98,95 % 98,79 %
Ličko-senjska 94,10 % 94,91 % 94,63 % 96,24 %
Međimurska 95,78 % 95,73 % 96,27 % 95,75 %
Osječko-baranjska 90,97 % 90,62 % 89,99 % 90,03 %
Požeško-slavonska 97,47 % 97,51 % 97,06 % 97,04 %
Primorsko-goranska 77,90 % 77,18 % 75,77 % 74,95 %
Sisačko-moslavačka 87,69 % 87,78 % 86,73 % 87,04 %
Splitsko-dalmatinska 96,23 % 95,67 % 95,52 % 95,08 %
Šibensko-kninska 93,62 % 93,69 % 93,41 % 92,68 %
Varaždinska 97,21 % 96,66 % 96,33 % 95,33 %
Virovitičko-podravska 97,22 % 96,67 % 96,55 % 96,71 %
Vukovarsko-srijemska 87,21 % 86,71 % 85,56 % 86,30 %
Zadarska 97,02 % 96,47 % 96,18 % 96,34 %
Zagrebačka 96,55 % 96,25 % 95,81 % 95,63 %
Sveukupno 91,28 % 90,90 % 90,26 % 89,98 %

Izvor: Prethodne dvije tablice.

Masno su označeni najviši i najniži postotak obuhvata Katoličkim vjeronaukom u pojedinoj godini i županiji.

Najveći je udio učenika Katoličkoga vjeronauka u osnovnim školama svih promatranih godina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Najmanji je udio katoličkih vjeroučenika u Istarskoj, pa u Primorsko-goranskoj županiji. Slijedi Vukovarsko-srijemska županija, pa Grad Zagreb.

Broj vjeroučenika objektivno opada zbog smanjene rodnosti (rađa se manje djece pa ih ukupno manje pohađa i osnovnu školu), ali i subjektivno, zbog odluke roditelja da dijete ne upišu na vjeronauk. U četiri godine, od 2012. do 2015. na razini Hrvatske među svim učenicima udio učenika koji odabiru Katolički vjeronauk pao je 1,3 %. Najveći je pad udjela u Primorsko-goranskoj županiji (2,95 %) i u Istarskoj županiji (2,8 %). Slijede Varaždinska županija (1,88 %) i Grad Zagreb (1,81 %), Karlovačka županija (1,34 %), Splitsko-dalmatinska (1,16 %), Osječko-baranjska (0,94 %), Šibensko-kninska (0,93 %), Zagrebačka (0,92 %), Vukovarsko-srijemska (0,9 %), Bjelovarsko-bilogorska (0,75 %), Zadarska (0,68 %), Sisačko-moslavačka (0,65 %), Koprivničko-križevačka (0,6 %), Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska (po 0,51 %), Požeško-slavonska (0,43 %), Krapinsko-zagorska (0,21 %), Brodsko-posavska (0,03 %) i Međimurska (0,02 %). Jedina županija u kojoj je u te četiri godine porastao udio učenika koji idu na Katolički vjeronauk jest Ličko-senjska županija (porast 2,14 %).

20. Udio osnovnoškolaca u ukupnom pučanstvu

Kaplja mladosti u moru starosti raspoređena je ovako.

Županija Stanovnika 2011. Osnovaca 2015./16. Od svih stanovnika % osnovaca
Bjelovarsko-bilogorska 119.764 9.029 7,54
Brodsko-posavska 158.575 12.709 8,01
Dubrovačko-neretvanska 122.568 9.443 7,7
Grad Zagreb 790.017 59.448 7,52
Istarska 208.055 14.704 7,07
Karlovačka 128.899 8.709 6,76
Koprivničko-križevačka 115.584 9.134 7,9
Krapinsko-zagorska 132.892 9.745 7,33
Ličko-senjska 50.927 3.400 6,68
Međimurska 113.804 9.724 8,54
Osječko-baranjska 305.032 22.488 7,37
Požeško-slavonska 78.034 6.108 7,83
Primorsko-goranska 296.195 18.983 6,41
Sisačko-moslavačka 172.439 12.035 6,98
Splitsko-dalmatinska 454.798 36.968 8,13
Šibensko-kninska 109.375 7.393 6,76
Varaždinska 175.951 13.862 7,88
Virovitičko-podravska 84.836 6.449 7,6
Vukovarsko-srijemska 179.521 14.405 8,02
Zadarska 170.017 13.527 7,96
Zagrebačka 317.606 25.696 8,09
Republika Hrvatska 4,284.889 323.959 7,56

Izvor: Državni statistički zavod (Stanovništvo po županijama 2011.) i e-Matica (3. X. 2016.).

Dobna struktura stanovništva prema tom najpovoljnija je u Međimurskoj županiji (8,54 % svih stanovnika su osnovnoškolci), a najnepovoljnija u Primorsko-goranskoj županiji (6,41 % svih stanovnika su osnovnoškolci).

21. Udio katoličkih osnovaca u hrvatskom katoličanstvu

Udio učenika osnovnih škola kojima je Katolički vjeronauk izborni predmet usporediv je udjelom katolika u ukupnom pučanstvu.

Županija Katolika 2011.[14] Osnovaca na kat. vjeronauku 2015./6. Od svih katolika % osnovaca Porast/pad ‰ kat. učenika prema uk. br. učenika
Bjelovarsko-bilogorska 104.134 8.236 7,91 +3,7
Brodsko-posavska 146.093 12.168 8,33 +3,2
Dubrovačko-neretvanska 110.256 9.059 8,22 +5,2
Grad Zagreb 656.571 51.418 7,83 +3,1
Istarska 156.206 9.643 6,17 9
Karlovačka 106.572 7.797 7,32 +5,6
Koprivničko-križevačka 107.725 8.609 7,99 +0,9
Krapinsko-zagorska 128.508 9.627 7,49 +1,6
Ličko-senjska 42.208 3.272 7,75 +10,7
Međimurska 107.057 9.311 8,7 +1,6
Osječko-baranjska 258.956 20.247 7,82 +4,5
Požeško-slavonska 70.064 5.927 8,46 +6,3
Primorsko-goranska 231.405 14.227 6,15 –2,6
Sisačko-moslavačka 136.699 10.475 7,66 +6,8
Splitsko-dalmatinska 413.158 35.148 8,51 +3,8
Šibensko-kninska 91.343 6.852 7,5 +7,4
Varaždinska 165.535 13.215 7,98 +1
Virovitičko-podravska 75.548 6.237 8,26 +6,6
Vukovarsko-srijemska 142.066 12.432 8,75 +7,3
Zadarska 151.862 13.032 8,58 +6,2
Zagrebačka 295.177 24.573 8,32 +2,3
Republika Hrvatska 3,697.143 291.505 7,88 +3,2

Izvori: Državni statistički zavod (Stanovništvo prema vjeroispovijesti 2011.) i e-Matica (3. X. 2016.).

Dobna struktura katolika najpovoljnija je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,75 % svih katolika su osnovnoškolci), a najnepovoljnija u Primorsko-goranskoj (6,15 % svih katolika su osnovnoškolci).

Najveći porast udjela mladih katolika bilježi se u Ličko-senjskoj županiji (10,7 ‰), a najveći pad u Istarskoj županiji (9 ‰).

22. Udjeli katolika u ukupnom stanovništvu i među učenicima osnovnih škola

Županija Katolika % među pučanstvom Katoličkih vjeroučenika % među osnovcima Katoličkih osnovaca od ukupno katolika %
Bjelovarsko-bilogorska 86,95 91,22 +4,27
Brodsko-posavska 92,13 95,74 +3,61
Dubrovačko-neretvanska 89,95 95,93 +5,98
Grad Zagreb 83,11 86,49 +3,38
Istarska 75,08 65,58 9,5
Karlovačka 82,68 89,53 +6,85
Koprivničko-križevačka 93,20 94,25 +1,05
Krapinsko-zagorska 96,70 98,79 +2,09
Ličko-senjska 82,88 96,24 +13,36
Međimurska 94,07 95,75 +1,68
Osječko-baranjska 84,89 90,03 +5,14
Požeško-slavonska 89,79 97,04 +7,25
Primorsko-goranska 78,13 74,95 –3,18
Sisačko-moslavačka 79,27 87,04 +7,77
Splitsko-dalmatinska 90,84 95,08 +4,24
Šibensko-kninska 83,51 92,68 +9,17
Varaždinska 94,08 95,33 +1,25
Virovitičko-podravska 89,05 96,71 +7,66
Vukovarsko-srijemska 79,14 86,3 +7,16
Zadarska 89,32 96,34 +7,02
Zagrebačka 92,94 95,63 +2,69
Republika Hrvatska 86,28 89,98 +3,7

Najveći je udjel katolika u Krapinsko-zagorskoj županiji, a najmanji u Istarskoj županiji.

Katolički pomladak u Ličko-senjskoj županiji najavljuje da će udjel katolika tamo rasti. Rasti bi trebao i u drugih 18 sredina, samo manje. No, pad u Istarskoj županiji (9,5 %) i u Primorsko-goranskoj županiji (3,18 %), u odnosu na sadašnji udjel katolika, znači da će ta skupina nastaviti opadati.

23. Učenika u srednjim školama po županijama

Prema podatcima iz aplikacije e-Matica broj upisanih učenika u srednjim školama bio je sljedeći.

Učenika srednje škole u šk. godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 5.503 5.399 5.288 5.028
Brodsko-posavska 7.235 7.234 6.887 6.369
Dubrovačko-neretvanska 5.683 5.624 5.416 5.072
Grad Zagreb 39.756 39.695 39.202 37.699
Istarska 7.128 7.077 6.868 6.723
Karlovačka 4.930 4.824 4.734 4.507
Koprivničko-križevačka 4.823 4.715 4.673 4.407
Krapinsko-zagorska 5.423 5.422 5.336 5.129
Ličko-senjska 1.724 1.722 1.647 1.506
Međimurska 4.427 4.441 4.333 4.151
Osječko-baranjska 13.964 13.650 13.386 12.621
Požeško-slavonska 3.884 3.857 3.775 3.464
Primorsko-goranska 10.468 10.387 10.132 9.868
Sisačko-moslavačka 5.859 5.866 5.711 5.374
Splitsko-dalmatinska 21.434 21.215 20.760 20.099
Šibensko-kninska 4.702 4.683 4.516 4.290
Varaždinska 7.985 7.978 7.977 7.830
Virovitičko-podravska 3.814 3.809 3.736 3.466
Vukovarsko-srijemska 8.411 8.223 8.049 7.595
Zadarska 7.867 7.739 7.620 7.255
Zagrebačka 7.477 7.476 7.316 7.003
Sveukupno 182.497 181.036 177.362 169.456

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Zbroj učenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 14., tj. viši je za 286, 258, 236, odnosno 228 učenika. Pretpostaviti je da su oni tijekom godine promijenili školu iz jedne u drugoj županiji, pa su zabilježeni u obje.

Tijekom četiri godišta u svim županijama došlo je do pada broja učenika (13.041 na razini Države), najviše u Zagrebu (2.057), pa u Osječko-baranjskoj (1.343) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1.335). Najmanji je pad u Varaždinskoj (155), Ličko-senjskoj (218), Međimurskoj (276) i Krapinsko-zagorskoj (294).

24. Katolički vjeronauk u srednjim školama po županijama

Katolički vjeronauk pohađaju učenici srednjih škola na području svih jedinica područne samouprave, a broj katoličkih vjeroučenika u njima je sljedeći.

Srednjoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 3.846 3.770 3.732 3.528
Brodsko-posavska 6.915 6.833 6.501 5.981
Dubrovačko-neretvanska 5.091 5.099 4.964 4.663
Grad Zagreb 26.719 26.498 26.127 24.936
Istarska 4.117 4.035 3.884 3.688
Karlovačka 3.982 3.867 3.830 3.641
Koprivničko-križevačka 3.994 3.870 3.766 3.538
Krapinsko-zagorska 4.130 4.116 3.985 3.760
Ličko-senjska 1.619 1.620 1.547 1.396
Međimurska 3.708 3.700 3.641 3.530
Osječko-baranjska 11.808 11.799 11.586 10.791
Požeško-slavonska 3.473 3.373 3.281 3.001
Primorsko-goranska 7.115 7.058 6.956 6.600
Sisačko-moslavačka 4.309 4.313 4.234 3.976
Splitsko-dalmatinska 20.319 20.093 19.600 18.902
Šibensko-kninska 4.040 3.951 3.728 3.537
Varaždinska 6.452 6.419 6.467 6.383
Virovitičko-podravska 3.438 3.386 3.295 3.016
Vukovarsko-srijemska 7.261 7.083 6.888 6.437
Zadarska 7.343 7.185 6.980 6.595
Zagrebačka 5.529 5.486 5.360 5.203
Sveukupno 145.208 143.554 140.352 133.102

Izvor: e-Matica (3. X. 2016.)

Zbroj vjeroučenika po županijama ne slaže se sa zbrojem na razini države, danim u točki 14., tj. viši je za 113, 38, 34, odnosno 32 učenika. Riječ je o zanemarivom udjelu za koje postoji i jednostavno objašnjenje: oni su tijekom godine promijenili školu iz jedne u drugoj županiji, pa su zabilježeni u više županija.

Tijekom četiri godišta u svim je sredinama došlo do pada broja srednjoškolskih katoličkih vjeroučenika (12.106 na razini Države), najviše u Gradu Zagrebu (1.783), Splitsko-dalmatinskoj (1.417) i Osječko-baranjskoj županiji (1.017). Najmanji je pad u Varaždinskoj (69), Međimurskoj (178) i Ličko-senjskoj županiji (223).

25. Obuhvat učenika srednjih škola Katoličkim vjeronaukom

Udio katoličkih vjeroučenika u učenicima srednjih škola po županijama je sljedeći.

Srednjoškolaca-učenika Katoličkoga vjeronauka u školskoj godini
Županija 2012./13. 2013./14. 2014./15. 2015./16.
Bjelovarsko-bilogorska 69,89 % 69,83 % 70,57 % 70,17 %
Brodsko-posavska 95,58 % 94,46 % 94,40 % 93,91 %
Dubrovačko-neretvanska 89,58 % 90,67 % 91,65 % 91,94 %
Grad Zagreb 67,21 % 66,75 % 66,65 % 66,14 %
Istarska 57,76 % 57,02 % 56,55 % 54,86 %
Karlovačka 80,77 % 80,16 % 80,90 % 80,79 %
Koprivničko-križevačka 82,81 % 82,08 % 80,59 % 80,28 %
Krapinsko-zagorska 76,16 % 75,91 % 74,68 % 73,31 %
Ličko-senjska 93,91 % 94,08 % 93,93 % 92,70 %
Međimurska 83,76 % 83,31 % 84,03 % 85,04 %
Osječko-baranjska 84,56 % 86,44 % 86,55 % 85,50 %
Požeško-slavonska 89,42 % 87,45 % 86,91 % 86,63 %
Primorsko-goranska 67,97 % 67,95 % 68,65 % 66,88 %
Sisačko-moslavačka 73,54 % 73,53 % 74,14 % 73,99 %
Splitsko-dalmatinska 94,80 % 94,71 % 94,41 % 94,04 %
Šibensko-kninska 85,92 % 84,37 % 82,55 % 82,45 %
Varaždinska 80,80 % 80,46 % 81,07 % 81,52 %
Virovitičko-podravska 90,14 % 88,89 % 88,20 % 87,02 %
Vukovarsko-srijemska 86,33 % 86,14 % 85,58 % 84,75 %
Zadarska 93,34 % 92,84 % 91,60 % 90,90 %
Zagrebačka 73,95 % 73,38 % 73,26 % 74,30 %
Sveukupno 79,57 % 79,30 % 79,13 % 78,55 %

Izvor: Prethodne dvije tablice.

Masno su označeni najviši i najniži postotak obuhvata Katoličkim vjeronaukom i pojedinoj godini i županiji.

Najveći udio katoličkih vjeroučenika u srednjim školama školske godine 2012./2013. bio je u Brodsko-posavskoj županiji, a sljedeće tri godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najmanji udjel katoličkih vjeroučenika je u Istarskoj županiji. Drugi najsekulariziraniji prostor je Grad Zagreb. Na trećem je mjestu Primorsko-goranska županija, a na četvrtom Bjelovarsko-bilogorska.


V. O uputničnom prijedlogu iz 2016.


26. Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. ima 38.895 riječi na 121 listu. Sastoji se od sedam poglavlja:

A. Opis nastavnoga predmeta,

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka,

C. Domene u organizaciji kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk,

D. Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i domenama,

E. Povezanost s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima,

F. Učenje i poučavanje i

G. Vrjednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u Katoličkom vjeronauku.

27. Prijedlog u brojkama izgleda ovako.

Razred Stranica 

Prijedlo-ga

Isho-dā Razra-dā Crticā u razina-ma Rubric. prijedlo-ga Danih prijedloga Neispisa-nih prijedloga
I. 17–21 12 39 31 10 7 3 (30 %)
II. 22–25 12 41 37 11 9 2 (18 %)
III. 26–31 12 47 44 11 7 4 (36 %)
IV. 32–40 12 54 58 11 8 3 (27 %)
V. 41–50 12 66 51 11 8 3 (27 %)
VI. 51–58 12 45 56 11 6 5 (45 %)
VII. 59–66 12 56 55 12 10 2 (17 %)
VIII. 67–74 12 45 72 12 9 3 (25 %)
Osn. 17–74 96 393 404 89 64 25 (28 %)
I. 75–82 12 60 54 12 7 5 (42 %)
II. 83–92 12 59 81 12 4 8 (67 %)
III. 93–103 12 65 160 12 5 7 (58 %)
IV. 104–112 12 44 121 12 5 7 (58 %)
Sred. 75–112 48 228 416 48 21 27 (56 %)
Uk. 17–112 144 621 820 137 85 52 (38 %)

Čak 144 „ishoda“ tijekom 12 godina školovanja, 621 razrada, 820 natuknica u razinama, 137 predviđenih prijedloga… čine uputnik jednostavno prenormiranim.

28. Prijedlog ponuđen u javnu raspravu jednostavno potiče čuđenje.

Zašto se više teologa i kateheta upustilo sudjelovati u tom, od početka nezakonitom pothvatu? Zašto su pristali raditi prema nametnutom metodološkom priručniku koji nije prikladan za artikuliranje vjeronauka, ni za odgojnu dimenziju bilo kojega predmeta?

Zašto autori nisu dosljedno proveli temeljno određenje konfesionalnosti vjeronauka?

29. Sadržajno, kao što sam istaknuo u Glasu Koncila od 1. svibnja 2016.:

Prijedlogom uputnika Katoličkoga vjeronauka taj predmet, za one učenike koji ga izaberu, ostaje konfesionalni vjeronauk samo po imenu, dok sadržajno postaje religijska kultura u kojoj se izostavljaju odgoj crkvenosti i vlastiti katolički identitet; poučava se više o religijama, nego o vjeri, a pogotovo se ne odgaja u vjeri; ispuštaju se svi pojmovi koji naručiteljima reforme nisu ‘politički korektni’, tj. poćudni.“

Tom popisu dodajem da u Prijedlogu nigdje nema riječi: „askeza“, „ćudoređe“, „dogma“, „duhovnost“, „evangelizacija“, „misionarstvo“, „moralka“.

Znakovito je i paradigmatski da u cijelom Prijedlogu nema riječi „križ“. Kako se uopće može smisliti katolički vjeronaučni odgoj, poučavanje i učenje bez križa?

Valja se ozbiljno zapitati zašto među postignućima vjeronauka nema: vjerskoga odgoja, kršćanskoga odgoja, odgoja crkvenosti i katoličanstva, rasta u vjeri, učenja o kršćanstvu i katolicizmu, sadašnjosti i budućnosti kršćanskoga svijeta, pouke u obrazlaganju nade, izgradnje katolištva i katoličnosti?

30. Katehizacija je tijek, slijed ili postupak

„odgajanja vjere djece, mladeži i odraslih, koji posebno uključuje poučavanje kršćanskoga učenja na organski i sustavan način, s ciljem da se uvedu u puninu kršćanskoga života“.[15]

Što ostaje od vjeronauka (učenja o vjeri) ako se on „dekatehizira“, to jest ako se iz njega izbace: odgoj vjere, poučavanje kršćanskoga učenja i uvođenje u puninu kršćanskoga života?

Komu ili čemu taj i takav „vjeronauk“ može služiti?

Zašto je predloženim Prijedlogom provedena dekatehizacija Katoličkoga vjeronauka?

31. Pravo lice Cjelovite uputnične reforme došlo je do izražaja na prosvjednom skupu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu 1. lipnja 2016. s natpisima: „Hoću engleski umjesto vjeronauka!“, „Izbori se za sekularnu republiku!“, „Ne želim da vjeruju, želim da istražuju“, „Tražimo kurikulnu, a ne klerikalnu reformu“, „Ne želimo Opus Dei kurikul“, „Van vjeronauk iz škola“, „Vjeronauk u crkve, znanost u škole“ ili „Vjeronauk je rodna ideologija“.


van-vjeronauk-iz-skola-1


Jedina razlika između onih koji hoće da se vjeronauk izbaci iz škola i onih koji ga hoće dekonfesionalizirati (da ne bude odgoj u konkretnoj vjeroispovijesti i učenje o njoj) i dekatehizirati (isprazniti od odgoja u vjeri, vjeronaučnoga sadržaja i postignuća) jest u formi: prvi bi ga izbacili, a drugi zadržali po imenu, a promijenili iznutra. Oko sadržaja i učinaka (postignuća, „ishoda“) se slažu. Prema svima njima mladi hrvatski katolici tijekom svojega školovanja:

  • ne smiju rasti u bogoslovnim krjepostima – vjeru, ufanje i ljubav treba sekularizirati kao pojmove i dati im nekršćansko značenje,
  • ne smiju doživljavati Crkvu kao majku, gajiti osjećaj crkvenosti ni prihvaćati autoritet Crkve,
  • ne smiju kao svoje prihvaćati cjelovito katoličko ćudoređe, ni katoličke vjerske istine,
  • ne smiju tuđu religiju poštovati, a svojom se vjerom dičiti, nego sve propitivati s jednakim odmakom, oblikujući vlastitu svjetovnu, eklektičku, individualističku religiju,
  • ne smiju biti osposobljeni iznositi razumne razloge za Božju opstojnost, niti Ga priznavati svojim Bogom, Stvoriteljem, Uzdržavateljem i Spasiteljem;
  • ne smiju se uvježbavati u življenju života Crkve čiji su članovi; od njih se ne smije očekivati vjerska praksa.

33. Uostalom, u stručnoj su raspravi izrečene detaljne primjedbe i treba postupiti prema njima, pa ih ovdje nema smisla ponavljati, s obzirom da Prijedlog nije izmijenjen, nego je Stručna radna skupina ignorirala prijedloge i primjedbe iz svih 49 očitovanja u toj raspravi.


Tekst se u wordu može preuzeti ovdje.


[1] Primjerice, razrada odgojno-obrazovnoga postignuća za peti razred osnovne škole traži da učenik: „Prepoznaje temeljne karakteristike staroegipatskoga slikarstva na prikazima božanstava“ (str. 50). Je li to Katolički vjeronauk ili Poganstvo? Staroegipatska mitologija? Sinkretizam? A riječī koje su žarišne odgojne teme u toj dobi (11 godina), kao što su „laganje“, „lijenost“ ili „neposluh“, nema u cijelom uputniku!

[2] Napuštanje nastavnih planova i programa bilo bi suprotno članku 1. stavku 1. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 2/97 i 8/97 i Acta Apostolicae Sedis, 89/1997., str. 288.) od 18. prosinca 1996. (koji obvezuje od 9. travnja 1997. i po pravnoj je snazi ispod Ustava, ali iznad domaćih zakona): „Republika Hrvatska, u svjetlu načela o vjerskoj slobodi, poštuje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te se obvezuje da će, u sklopu školskoga plana i programa [talijanska istovrijednica: el quadro del piano e del programma scolastico] i u skladu s voljom roditelja ili skrbnika, jamčiti nastavu katoličkoga vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama, kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.“

Članak 6. stavak 1. svetostoličko-hrvatskoga Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture određuje: „Programe i sadržaje nastave katoličkoga vjeronauka u školama bilo koje vrste i stupnja, te udžbenike i didaktičku građu, sastavlja Hrvatska biskupska konferencija koja ih podastire nadležnim tijelima Republike Hrvatske radi njihova uvođenja u školske programe.“ Stručna radna skupina za izradu uputnika Katoličkoga vjeronauka nije bila radna skupina Hrvatske biskupske konferencije, nego Ureda Cjelovite kurikulne reforme, nepostojeće pravne osobe, koju je uspostavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa radi provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2014.; nije je uspostavila Hrvatska biskupska konferencija, niti je Hrvatska biskupska konferencija – kao jedini ovlašteni sastavljač – sastavila i podastrla državnim tijelima Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka.

[3] Članak 3. Ugovora o katoličkom vjeronauku koji su 29. siječnja 1999. sklopili Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska biskupska konferencija, između ostaloga, određuje:

„(3) Nastavne planove i programe katoličkoga vjeronauka za javne osnovne i srednje škole te program katoličkoga vjerskog odgoja za javne predškolske ustanove izrađuje Hrvatska biskupska konferencija.

(4) Nastavne planove i programe iz stavka 3. ovoga članka, na prijedlog Hrvatske biskupske konferencije donosi ministar prosvjete i športa.“

[4] Članak 13. Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica (Narodne novine, broj 83/02 i 73/13) od 24. srpnja 2002. do danas, pod naslovom „Vjerski odgoj i nastava vjeronauka u odgojnim i obrazovnim ustanovama“, između ostaloga, određuje:

„(2) Na traženje roditelja ili skrbnika učenika mlađih od 15 godina te na osnovi zajedničke izjave roditelja, odnosno skrbnika i učenika od 15 godina i starijih, u osnovnim školama i srednjim školama ustrojava se nastava vjeronauka kao izbornoga predmeta sukladno propisanom nastavnom planu i programu te ugovorom između vjerske zajednice i Vlade Republike Hrvatske.

(3) Vjerski odgoj u ustanovama predškolskoga odgoja i nastavu vjeronauka u osnovnim i srednjim školama izvode osobe koje ispunjavaju uvjete utvrđene propisima i ugovorima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ministarstvo nadležno za predškolski odgoj, osnovno školstvo i srednje školstvo, na prijedlog vjerske zajednice, daje suglasnost na programe vjerskoga sadržaja koji se ostvaruju u ustanovama predškolskoga odgoja, donosi plan i program nastave vjeronauka u osnovnim školama i srednjim školama, te odobrava udžbenike i didaktička sredstva.“

Dakle, sukladno zakonu jedini ovlašteni predlagatelj, a time i nositelj izrade nastavnoga plana vjeronauka jest Crkva ili vjerska zajednica drukčijega naziva (a ne Ministarstvo).

[5] Članak 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13 i 152/14), između ostaloga, propisuje:

„(1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, međupredmetne i/ili interdisciplinarne sadržaje i/ili module, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati, godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnoga predmeta.

(2) Izborni predmeti obvezatni su tijekom cijele školske godine za sve učenike koji se za njih opredijele, a učenik bira izborni predmet ili izborne predmete na početku školske godine.

(13) Nastavne planove i programe obveznih, izbornih i programa međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula iz ovoga članka donosi ministar odlukom […]“

Dakle, nije predviđeno da se donosi:

  • Kurikul predmeta Katolički vjeronauk (kako je planirano svibnja 2015.),
  • Predmetni kurikul Katolički vjeronauk (kako je odlučeno srpnja 2015.) ni
  • Nacionalni kurikul nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk (kako je predloženo ožujka 2016.).

Suglasno je utvrđenje svjetovnih stručnjaka najrazličitijih profila: „predloženi nacrti kurikulnih dokumenata nisu usklađeni s vrijedećim propisima koji uređuju područje odgoja i obrazovanja. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao temeljne podzakonske akte propisuje nacionalni kurikul (donosi ga Ministarstvo), nastavne planove i programe (donosi ih Ministarstvo) te državne pedagoške standarde (donosi ih Sabor). Sadržaj tih dokumenata propisan je Zakonom, kao i njihova uloga u odgojno-obrazovnom procesu. Zakon o odgoju i obrazovanju nije propisao da se kurikulom, kao vrstom propisa, zamjenjuje dosadašnji nastavni plan i program. Nadalje, odlukom od 22. svibnja 2013. (NN 63/13) Ustavni sud je utvrdio i u točki 5. obrazloženja izložio da je svaki kurikul provedbeni propis čija je ocjena ustavnosti i zakonitosti u djelokrugu Ustavnoga suda. Dakle, svi kurikulni dokumenti (njih 52 do sada objavljena, kao i šest napisanih i još neobjavljenih), koje predlaže Cjelovita kurikulna reforma, trebali bi biti provedbeni propisi zakona i pravno obvezujući akti koje donosi tijelo državne vlasti, stoga rješenja u prijedlozima svih kurikulnih dokumenata moraju biti usuglašena s Ustavom Republike Hrvatske, ali i svim ostalim zakonima za čiju se provedbu donose“ (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, Izvješće od 3. studenoga 2016., str. 9, točka 13).

[6] Mjera 2.4.2. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (Narodne novine, br. 124/14), u sklopu cilja „Provesti cjelovitu kurikulnu reformu“ i podcilja „Izraditi i uvesti nacionalne kurikule“, određuje: „Ustroj i osposobljavanje radnih skupina za izradu predmetnih/modulnih kurikula u osnovnoškolskom i gimnazijskom obrazovanju…“. Pokazatelji provedbe te mjere jesu: „[1.] Izrađeni kriteriji i načela formiranja radnih skupina. [2.] Raspisan natječaj za izbor i [3.] odabrani i [4.] imenovani članovi radnih skupina. [5.] Izrađen plan i program osposobljavanja. [6.] Održana osposobljavanja“.

Tom mjerom iz listopada 2014. nije predviđeno da radne skupine imaju pridjev „stručna“ u svojem imenu. To im je proizvoljno dodano u svibnju 2015.:

  • javnim pozivima od 25. svibnja 2015. za prijavu kandidata za članove jedanaest „stručnih“ radnih skupina za izradu prijedloga predmetnih uputnika – među njima i Katoličkoga vjeronauka – kao i za prijavu članova za drugih osamnaest „stručnih“ radnih skupina za uputnike nastavnih predmeta;
  • objavom, 25. svibnja 2015., Opisa poslova i zadataka članova „stručne“ radne skupine za izradu prijedloga 29 nastavnih predmeta, među njima i Katoličkoga vjeronauka:
  • objavom, 25. svibnja 2015., Obrasca prijave za člana „stručne“ radne skupine;
  • lipnja 2015. osnivanjem Povjerenstva za izbor članova „stručnih“ radnih skupina,
  • odlukama od 8. srpnja 2015. o imenovanju devet „stručnih“ radnih skupina, odnosno drugih šesnaest „stručnih“ radnih skupina, itd.

Strategijom uopće nije bilo predviđeno da se osnuju „stručne radne skupine“ za: tri okvira, sedam uputničnih područja, sedam međupredmetnih tema, 29 nastavnih predmeta i šest nacionalnih manjina. Ministar Vedran Mornar (od jeseni 2015. tehnički ministar), na prijedlog Borisa Jokića, tijekom 2015. godine osnovao je čak pedeset i tri „stručne radne skupine“ – suprotno Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.

[7] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, Izvješće od 3. studenoga 2016., str. 4, točka 3.

[8] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, Izvješće od 3. studenoga 2016., str. 8, točka 8.

[9] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Povjerenstvo za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja, Izvješće od 3. studenoga 2016., str. 10, točka 14.

[10] Toma Akvinski, Summa theologiae, I-II (prvi odsjek drugoga dijela), 97. pitanje, 2. članak, Odgovaram: „lex humana intantum recte mutatur, inquantum per eius mutationem communi utilitati providetur. Habet autem ipsa legis mutatio, quantum in se est, detrimentum quoddam communis salutis. Quia ad observantiam legum plurimum valet consuetudo, intantum quod ea quae contra communem consuetudinem fiunt, etiam si sint leviora de se, graviora videantur. Unde quando mutatur lex, diminuitur vis constrictiva legis, inquantum tollitur consuetudo. Et ideo nunquam debet mutari lex humana, nisi ex aliqua parte tantum recompensetur communi saluti, quantum ex ista parte derogatur. Quod quidem contingit vel ex hoc quod aliqua maxima et evidentissima utilitas ex novo statuto provenit, vel ex eo quod est maxima necessitas, ex eo quod lex consueta aut manifestam iniquitatem continet, aut eius observatio est plurimum nociva. Unde dicitur a iurisperito quod in rebus novis constituendis, evidens debet esse utilitas, ut recedatur ab eo iure quod diu aequum visum est.“; Toma Akvinski, Država, preveo Tomo Vereš, Zagreb: Globus, 1990., str. 200–201; Toma Akvinski, Izabrano djelo, preveo Tomo Vereš, Zagreb: Globus, 2005., str. 514.

[11] Crkva je zajednica krštenih koja ima apostolsko nasljedstvo i valjanu Euharistiju. (Riječ Crkva u tom se značenju uvijek piše velikim početnim slovom, pa i u množini, i u višerječnim imenima, za razliku od crkve, bogoštovne zgrade, bogomolje.) Crkvena zajednica je zbor kršćana koji nisu očuvali valjano biskupstvo (episkopat) te izvornu i cjelovitu bit euharistijskoga otajstva, pa nisu Crkva u pravom smislu riječi. Druge religijske ili vjerske zajednice okupljaju inovjerce (nekršćane).

[12] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 12 i 114.

[13] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 12. U kršćane su ubrojeni katolici, pravoslavci, protestanti i „ostali kršćani“. Iako državna statistika ubraja mormone i Jehovine svjedoke u „ostale kršćane“, oni ne ispovijedaju Boga Otca, Sina i Duha Svetoga, pa zapravo nisu kršćani. U jednobošce su ubrojeni kršćani, židovi i muslimani. U vjernike su ubrojeni jednobošci i pripadnici „istočnih“ i „ostalih“ religija.

[14] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 114–132.

[15] Katekizam Katoličke Crkve (11. listopada 1992.), br. 5.

mr. Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga.
mr. Petar Marija Radelj

Latest posts by mr. Petar Marija Radelj (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Gdje je nestala duša? Čitajući Prijedlog nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk, koji je predložen u okviru buduće školske reforme u Hrvatsko...
Osvrt na prijedlog Pravoslavnoga vjeronauka 0. Pravoslavni vjernici stoljećima su vrijedan dio hrvatskoga društva i hrvatske kulture. Baština kršćanskoga Istoka obilje je duhovnosti, nadahnuća, ...
Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi 1. Nova didaktička teorija obrogira pedagogiju Bavljenje odgojem (grčki παιδεία ) od samih je početaka ropski posao. Civilizacijski i s...
Prognani odgoj U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlaž...
To nije prijedlog kurikula Katoličkoga vjeronauka,... Već prve rečenice koje se iščitavaju u Prijedlogu nacionalnog kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk – onoga koji su pisali teolozi: katehet...