Skip to content

Pregled isprava i rasprava o Cjelovitoj uputničnoj reformi

1

Na izvoru. Snimio Igor Brautović.

Cjelovita kurikulna reforma, skraćeno CKR, pojam je koji je prvi put objavljen u Radnom materijalu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije od 16. rujna 2013., tada isključivo kao opći pojam, pisan malim početnim slovima.

Promjena nastavnih planova programa njihovom zamjenom s uputnicima (kurikulima) do sada je iznjedrila 61 ispravu:

  • tri metodološka priručnika (objavljena i neraspravljena),
  • 52 objavljena uputnična prijedloga (objavljeni, bili na stručnoj raspravi, ali se njezini rezultati još uvijek čekaju za Katolički vjeronauk) i
  • šest uputnika nacionalnih manjina koji još nisu objavljeni.

O metodološkim priručnicima


Bivša Ekspertna radna skupina tijekom svojega postojanja od 28. siječnja 2015. do 17. lipnja 2016. nije dopustila ni predvidjela ni uzgrednu ni usustavljenu raspravu o odredbama koje je unijela u svoje metodološke priručnike, ni o tim priručnicima kao cjelinama. Obvezivanje članova stručnih radnih skupina da bespogovorno slijede te priručnike bio je nedemokratski i protupravan čin kojim su zadali težak udarac reformi kako su je oni zamislili i provodili te je ozbiljno doveli u pitanje. Ti priručnici, naime, nisu prošli nikakav postupak odobravanja ni vanjskoga vrjednovanja, a onima koji su se prijavili za sudjelovanje u promjenama nastavnih planova nisu predočeni unaprijed, kao uvjeti prijave na javni poziv, nego tek nakon što su bili odabrani. Stoga je riječ o pravno neodrživoj, nemogućoj, neprihvatljivoj i nevrijedećoj obvezi.

Ministarstvo obrazovanja otvorilo je 29. srpnja 2016. javnu raspravu o tri metodološka priručnika Ekspertne radne skupine, za izradu prijedlogā: uputničnih područja, uputnika međupredmetnih tema i predmetnih uputnika.

Pristup metodologiji rada nije bio sustavan jer u Cjelovitoj uputničnoj reformi nisu priređeni metodološki priručnici ni načela za izradu:

  • u međuvremenu napisanih (razinskim redom):
    • četiriju okvira (nacionalnoga kurikula, vrjednovanja, za prikraćene i darovite);
    • pet uputnika vrsta odgoja i obrazovanja (priješkolski, osnovnoškolski, gimnazijski, strukovni i umjetnički);
    • šest uputnika nacionalnih manjina (model A: češki, srpski i talijanski; model C: češki, romski i srpski);
  • još uvijek nenapisanih (abecednim redom):
    • „boravišnih uputnika“ (za produženi boravak);[1]
    • „domskih uputnika“ (za učeničke domove);
    • „izvedbenih uputnika“;[2]
    • „kvalifikacijskih uputnika“;[3]
    • uputnikā albanske, austrijske, bošnjačke, bugarske, crnogorske, mađarske, makedonske, njemačke, poljske, rumunjske, rusinske, ruske, slovačke, slovenske, talijanske (model C), turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine;
    • „modulnih uputnika“;[4]
    • „osobnih uputnika“ (tih može biti više „vrsta“);[5]
    • „ostalih uputnika“;
    • „prilagođenih uputnika“ (za učenike s poteškoćama u razvoju);
    • „razlikovnih uputnika“ (za darovite učenike);[6]
    • „školskih uputnika“;
    • „školskoknjižničnih uputnika“ (za školske knjižnice);
    • „uputnikā umjetničkih programa“.[7]

Za „sektorske“ i „podsektorske“ uputnike“ Prijedlogom okvira nacionalnoga kurikula od 27. travnja 2016. predviđeno je: „Pri izradi sektorskih/podsektorskih kurikula slijedi se metodologija Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira postupcima izrade standarda zanimanja i standarda kvalifikacije“.[8]


Stručna rasprava nije završena


Na mrežnoj stranici Cjelovite kurikulne reforme između 18. travnja i 20. lipnja 2016. objavljeni su nepotpuni rezultati stručne rasprave i to: inačice 52 uputnična prijedloga za javnu raspravu (od toga 51 promijenjen nakon stručne rasprave, a Katolički vjeronauk samo pravopisno dotjeran, a sadržajno nepromijenjen, jer da se stiglo obraditi samo dio komentara) i očitovanja zainteresirane javnosti u 48 stručnih rasprava.[9]

Za nastavni predmet Fizike Ekspertna je radna skupina 20. lipnja 2016. bila objavila samo dorađeni prijedlog uputnika Fizike (na 90 stranica), a naknadno je preinačila svoju vijest od 20. lipnja 2016. podatkom kao da su tada, a ne naknadno (2. srpnja 2016.) objavljena i očitovanja na stručnu raspravu i poveznice na dva nova dokumenta, tobože drugu svibanjsku, a zapravo srpanjsku inačicu uputnika Fizike (94 stranice; PDF napravljen 2. srpnja 2016.) i odgovori na prijedloge u stručnoj raspravi (77 stranica).[10]

Tako su javnosti ostali nedostupni i nepoznati još samo rezultati stručne rasprave o nacrtu uputnika Katoličkoga vjeronauka. Svakom se raspravom sudionicima obećava: „Bit ćete obaviješteni, razmotrit ćemo vaše prijedloge i dati povratnu informaciju o tom kako je vaš prinos utjecao na doradu isprave.“ Pristigla očitovanja treba raščlaniti te iskoristiti prigodu da se stručnost, iskustvo i stajališta uključenih stave u službu poboljšanja i veće djelotvornosti. Pozornost bi trebala biti na činjenicama koje podupiru njihove razloge, a raščlamba očitovanja poglavito kvalitativna, a ne samo kvantitativna.

Svaka je rasprava dvostrana, uključuje pravo sudionika (i javnosti pred kojom se odvija) na povratnu informaciju. Tako je davno napisano i u priručniku za izradu propisa (a Ustavni sud je u točki 5. Odluke od 22. svibnja 2013. utvrdio da je svaki uputnik/kurikul – propis): „Predlagač propisa posebno je dužan izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima iznesenima u raspravi koja smatra neprihvatljivima i navesti razloge zbog čega“.[11] Ovdje je to izostalo. Nisu objavljena objedinjena očitovanja sudionika i obrazloženje neprihvaćenih primjedaba i prijedloga, pa je učinak savjetovanja ostao nevidljiv.

U Smjernicama za primjenu Kodeksa savjetovanja iz studenoga 2010. o tom se ističe:

„Objava očitovanja kao i sažetoga objedinjenoga obrazloženja neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta od ključne je važnosti za integritet cijeloga postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, šalje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, može se ugroziti čitav proces i obeshrabriti buduće sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja“ (str. 22).

Budući da je 22. srpnja 2016. na javnu raspravu stavljen nepromijenjeni Prijedlog katoličkoga vjeronauka, kakav je 9. ožujka 2016. bio stavljen i na prethodnu, stručnu raspravu, očito je da se sav prinos stručne rasprave za sada ignorira, a javnost sprječava da nastavi raspravu tamo gdje se stalo sa stručnom raspravom.

Čini se da od mnoštva rasprava koje su istodobno otvarali u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa toga uopće nisu svjesni jer su 26. srpnja 2016. javnost obavijestili da je otvoreno Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk ovim riječima:

„Kako bi se najširem krugu zainteresiranih u Republici Hrvatskoj omogućio neposredan uvid i davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga na kurikulne dokumente, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, nakon provedene stručne rasprave i dorađenih kurikulnih dokumenata u skladu s očitovanjima pristiglima u stručnoj raspravi, otvara javno savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk. […]

Svrha je Katoličkoga vjeronauka u školi učenicima pružiti postupno i sustavno upoznavanje i produbljivanje kršćanskoga nauka i vjere koja im omogućava izgradnju i ostvarenje zrele osobnosti. Učenje i poučavanje omogućava učenicima svjesno, odgovorno i zrelo razmišljanje i vladanje s obzirom na religiju i vjeru. […]

Ministarstvo poziva zainteresiranu javnost da se aktivno uključi u savjetovanje te dostavi svoje primjedbe i prijedloge uz pomoć elektroničke aplikacije e-Savjetovanja.

Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk.

U trenutku otvaranja javne rasprave javnost ima pravo znati koje su izmjene i dopune kurikulnih dokumenata te što je od predloženog u stručnoj raspravi prihvaćeno, a što nije, kao i razloge neprihvaćanja. S tim u svezi, Ministarstvo obavještava zainteresiranu javnost kako su očitovanja pristigla tijekom stručne rasprave na Prijedlog Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk s obrazloženjima o njihovu prihvaćanju/neprihvaćanjuobjavljena na mrežnoj stranici Cjelovite kurikulne reforme na sljedećoj poveznici.

U sklopu ove objave Ministarstvo kao PDF-dokument objavljuje inačicu Prijedloga Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk koja je bila na stručnoj raspravi.

Ministarstvo napominje kako Prijedlog Nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Katolički vjeronauk nije lektoriran, odnosno bit će lektoriran nakon završetka javne rasprave i nakon recenzijskoga postupka.“

Sve što je istaknuto masnim slovima nije točno.

Rasprava nije „provedena“ jer nema povratne informacije.

Nacrt uputnika Katoličkoga vjeronauka nije „dorađen“ nakon stručne rasprave, pa ni u skladu s očitovanjima pristiglima u stručnu raspravu.

Ovo je jedina javna rasprava u koju je stavljeno neko izdvojeno mišljenje, i to voditeljice Stručne radne skupine za Katolički vjeronauk Ružice Razum kojim ona, bez ikakva obrazloženja, ističe: „Budući da se ne slažem s dijelovima Prijedloga kurikula za Katolički vjeronauk koji su naslovljeni Opis nastavnoga predmeta i Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Katoličkoga vjeronauka, izjavljujem da ih ne prihvaćam.“ (str. 113–114).

To je jedina stručna radna skupina u Cjelovitoj uputničnoj reformi čiji je voditelj uopće dao izdvojeno mišljenje.

Očitovanja pristigla tijekom stručne rasprave o Katoličkom vjeronauku nisu objavljena kao jedan dokument, niti su javnosti dostupna obrazloženja o razlozima neprihvaćanja ičijih prijedloga, a na poveznici na koju je Ministarstvo uputilo, umjesto svega najavljenoga, bez naslova isprave, bez nadnevka, bez naznake autora i bez potpisa stoji:

„Budući da je Stručna radna skupina za kurikul predmeta katoličkoga vjeronauka uspjela do sada obraditi te integrirati u radnu verziju Dokumenta dio komentara, pristiglih u okviru stručne rasprave, primorani smo, upravo zbog neuvrštenih osvrta, a koji bi – smatramo – doista poboljšali Dokument, u javnu raspravu ponuditi onu radnu verziju Dokumenta koja je bila ponuđena i za stručnu raspravu. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u stručnoj raspravi te svojim mišljenjem pridonijeli poboljšanju Dokumenta. Isto očekujemo i u vremenu koje je dano za javnu raspravu“.

To je priopćenje Stručne radne skupine za Katolički vjeronauk Ekspertna radna skupina doslovce prenijela ovdje i ovdje.

U svojstvima toga PDF-a piše da je napravljen 20. lipnja 2016. u 14.45.

Dakle, na poveznici na koju je Ministarstvo uputilo nije naveden ni jedan prinos stručnoj raspravi, ni očitovanje Stručne radne skupine za Katolički vjeronauk o tim prinosima, niti je u javnu raspravu dan prijedlog uputnika dorađen nakon stručne rasprave.

Na taj način javnosti je uskraćeno pravo da zna koje su izmjene i dopune prijedloga te koji su prijedlozi i primjedbe iz stručne rasprave na kraju prihvaćeni.

Ministarstvo 26. srpnja 2016. nije objavilo inačicu Prijedloga katoličkoga vjeronauka „koja je bila na stručnoj raspravi“ jer je objavilo PDF od 23 MB, napravljen 28. veljače 2016. u 20.15, na čijoj je stranici 2 navedeno šest članova Ekspertne radne skupine (taj je PDF Ministarstvo već bilo objavilo 29. veljače 2016. u sklopu vijesti na poveznici), a na stručnoj je raspravi bio PDF od 1,3 MB, napravljen 9. ožujka 2016. u 11.00, u čijem je impresumu imenovano sedam članova Ekspertne radne skupine.


Ažurirana statistika stručne rasprave


Nakon naknadne objave rezultata stručne rasprave za nastavni predmet Fizike, ispravljam zbroj stranica objavljen 25. lipnja 2016. (bilješka 1, drugi odlomak). Ažurirani su podatci: nakon stručne rasprave na portalu www.kurikulum.hr nalaze se 52 uputnična prijedloga koja obuhvaćaju 3.852 stranice u PDF-u, a rezultati stručne rasprave 5.168 stranica (s tim da nedostaje Katolički vjeronauk); sveukupno to je 9.020 stranica u PDF-u. Na stručnu su raspravu polovinom ožujka 2016. bila dana 52 prijedloga ukupna opsega 3.791 stranicu, pa to znači da je stručna rasprava, ovako nepotpuna, 137 % opsežnija nego njezina podloga.

Metodološki priručnici za pisanje uputničnih područja, međupredmetnih tema i nastavnih predmeta obuhvaćaju 91 stranicu, a literatura za okvire vrjednovanja, prikraćenih i darovitih još 20 stranica, pa je uz spomenute 3.852, to sveukupno 3.963 stranice prijedloga za javnu raspravu na www.kurikulum.hr.


4311 stranica na javnoj raspravi


Na portalu esavjetovanja.gov.hr između 27. travnja i 29. srpnja 2016. otvoreno je 55 savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o prijedlozima Cjelovite kurikulne reforme.

Prethodno nisu bile najavljene jer nije ni donesen Plan savjetovanja Ministarstva sa zainteresiranom javnošću.

Savjetovanje se odvija o tekstovima u wordu koji obuhvaćaju ukupno 4.311 stranica.

Radi lakšega snalaženja i uključenja što većega broja zainteresiranih, evo pregleda javnih rasprava:

Tri metodološka priručnika za izradu

  1. područja kurikula: word 23 stranice, PDF; obavijest o javnoj raspravi (stručne nije bilo);
  2. kurikula međupredmetnih tema: word 26 str., PDF; obavijest o javnoj raspravi (stručne nije bilo);
  3. predmetnih kurikula: word 41 str., PDF; obavijest o javnoj raspravi (stručne nije bilo);

Četiri okvira

  1. nacionalnoga kurikula: word 26 str., PDF; stručna rasprava 84 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi; da je završeno prikupljanje; očitovanja u javnu raspravu: odgovoreni dio i neodgovoreni dio; konačni prijedlog;
  2. za vrjednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju: word 48 str., PDF; stručna rasprava 196 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi;
  3. za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrjednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama: word 70 str., PDF; stručna rasprava 149 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi;
  4. za poticanje iskustava učenja i vrjednovanje postignuća darovite djece i učenika: word 55 str., PDF; stručna rasprava 26 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi;

Pet uputnika razina, stupnjeva ili vrsta odgoja i obrazovanja

  1. Izmjene i dopune ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja: word 10 str., PDF; stručna rasprava 38 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi;
  2. Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje: word 33 str., PDF; stručna rasprava 480 str.; obavijest o stručnoj i o javnoj raspravi;
  3. Gimnazijsko obrazovanje: word 35 str., PDF; stručna rasprava 225 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  4. Strukovno obrazovanje: word 31 str., PDF; stručna rasprava 98 str. ; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  5. Umjetničko obrazovanje: word 28 str., PDF; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;

Sedam područnih uputnika (v. priručnik za izradu pod br. 1.)

  1. Tehničko i informatičko područje: word 17 str., PDF; stručna rasprava 20str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  2. Tjelesno i zdravstveno područje: word 18 str., PDF; stručna rasprava 89 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  3. Matematičko područje: word 12 str., PDF; stručna rasprava 183 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  4. Jezično-komunikacijsko područje: word 14 str., PDF; stručna rasprava 28 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  5. Prirodoslovno područje: word 15 str., PDF, stručna rasprava 4 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  6. Umjetničko područje: word 9 str., PDF; stručna rasprava 18 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  7. Društveno-humanističko područje: word 16 str., PDF; stručna rasprava 16 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;

Sedam uputnika međupredmetnih tema (v. priručnik za izradu pod br. 2.)

  1. Učiti kako učiti: word 54 str., PDF; stručna rasprava 60 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  2. Poduzetništvo: word 27 str., PDF; stručna rasprava 48 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  3. Osobni i socijalni razvoj: word 43 str., PDF; stručna rasprava 31 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  4. Zdravlje: word 35 str., PDF; stručna rasprava 10 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  5. Održivi razvoj: word 31 str., PDF; stručna rasprava 19 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  6. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije: word 78 str., PDF; stručna rasprava 53 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  7. Građanski odgoj i obrazovanje: word 39 str., PDF; stručna rasprava 73 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;

Dvadeset i devet uputnika nastavnih predmeta (v. priručnik za izradu pod br. 3.)

  1. Hrvatski jezik: word 203 str., PDF; stručna rasprava: osobe 300 str. i vijeća 224 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  2. Engleski jezik: word 272 str., PDF; stručna rasprava 123 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  3. Njemački jezik: word 292 str., PDF; stručna rasprava 115 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  4. Talijanski jezik: word 195 str., PDF; stručna rasprava 19 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  5. Francuski jezik: word 238 str., PDF; stručna rasprava 25 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  6. Matematika: word 277 str., PDF; stručna rasprava 542 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  7. Priroda i društvo: word 63 str., PDF; stručna rasprava 217 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  8. Priroda: word 21 str., PDF; stručna rasprava 63 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  9. Biologija: word 131 str., PDF; stručna rasprava 94 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  10. Fizika: word 119 str., PDF; stručna rasprava 77 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  11. Kemija: word 111 str., PDF; stručna rasprava 74 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  12. Zemljopis („Geografija“): word 157 str., PDF; stručna rasprava 132 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  13. Povijest: word 130 str., PDF; stručna rasprava 226 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  14. Tehnička kultura: word 32 str., PDF; stručna rasprava 51 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  15. Informatika: word 278 str., PDF; stručna rasprava 131 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  16. Glazbena kultura i Glazbena umjetnost: word 213 str., PDF; stručna rasprava 218 str.; obavijesti o stručnoj o javnoj raspravi;
  17. Likovna kultura i Likovna umjetnost: word 90 str., PDF; stručna rasprava 311 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  18. Tjelesna i zdravstvena kultura: word 88 str., PDF; stručna rasprava 124 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  19. Filozofija: word 31 str., PDF; stručna rasprava 16 str.; o stručnoj i o javnoj raspravi;
  20. Sociologija: word 11 str., PDF; stručna rasprava 14 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  21. Psihologija: word 25 str., PDF; stručna rasprava 16 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  22. Logika: word 18 str., PDF; stručna rasprava 5 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  23. Etika: word 39 str., PDF; stručna rasprava 13 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  24. Politika i gospodarstvo: word 30 str., PDF; stručna rasprava 20 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  25. Grčki jezik: word 44 str., PDF; stručna rasprava 3 str. ; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  26. Latinski jezik: word 68 str., PDF; stručna rasprava 6 str.; obavijesti o stručnoj i o javnoj raspravi;
  27. Katolički vjeronauk: word 121 str., PDF. Rezultati stručne rasprave nisu objavljeni niti je najavljeno kad će biti. Obavijest o javnoj raspravi.
  28. Pravoslavni vjeronauk: word 120 str., PDF. Nema rezultata stručne rasprave: „U stručnoj raspravi nije bilo priloga.“ Obavijest o javnoj raspravi.
  29. Islamski vjeronauk: word 80 str., PDF; Nema rezultata stručne rasprave: „U stručnoj raspravi nije bilo priloga.“ Obavijest o javnoj raspravi.

Šest uputnika nacionalnih manjina

  1. Češki jezik za škole s nastavom na češkom jeziku i pismu (model A). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.
  2. Srpski jezik za škole s nastavom na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu (model A). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.
  3. Talijanski jezik za škole s nastavom na talijanskom jeziku i pismu (model A). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.
  4. Njegovanje češkoga jezika i kulture (model C). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.
  5. Njegovanje srpskoga jezika i kulture (model C). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.
  6. Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine (model C). Nacrt dostavljen Ministarstvu 21. lipnja 2016. Neobjavljen. Neraspravljen.

Kako se uključiti u internetsko savjetovanje?


Imenom i prezimenom. Odabrati područje interesa, skinuti word, proučiti ga, napisati prijedloge i primjedbe, upisati se na portal e-Savjetovanja, odabrati savjetovanje (sva savjetovanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izdvajaju se ovdje), stisnuti desno na Komentiraj, odabrati „Opći komentar“ ili „Prijedlog novoga teksta“, ubaciti tekst i stisnuti mišem na „Dodaj“.

Anonimno. Prinosi u javnu raspravu oblik su zalaganja za zajedničko dobro, da propisi budu suvisliji i bolji. Iako je konačan proizvod, tekst propisa – nezaštićen autorskim pravom (članak 8. stavak 2. točka 1. Zakona o autorskom pravu), moralno je pravo autora nacrta propisa, kao i autora prijedloga i primjedaba na nj, da bude priznat i označen kao njegov tvorac. Osim toga, borba protiv korupcije i skrivenih djelovanja raznih lobija zahtijeva da se naknadno može utvrditi u čijem je interesu netko nešto predložio, pa nastanak propisa mora biti javan i sljediv. Ministarstvo je nasuprot tim načelima svjesno krhkosti demokracije i slobode govora u mnogim ustanovama, zbornicama, školskim odborima i vijećima roditelja. Stoga je 1. kolovoza 2016. objavilo:

Javna rasprava o kurikulnim dokumentima i mogućnost anonimnoga slanja očitovanja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvorilo je javnu raspravu o preostalim kurikulnim ispravama (osim o kurikulima nacionalnih manjina), kao i javnu raspravu o trima metodološkim priručnicima u kojima se, između ostaloga, nalaze osnovne smjernice za izradu kurikulnih isprava.

Kurikulni dokumenti i detaljne upute za davanje primjedbi i prijedloga na iste nalaze se na portalu eSavjetovanja.

Zbog velikoga interesa javnosti za cjelovitu kurikulnu reformu, za sve one kojima bi javljanje imenom i prezimenom u javnu raspravu predstavljalo poteškoću zbog izlaganja pritisku okoline ili radnoga mjesta, Ministarstvo je osiguralo mogućnost anonimnoga slanja prijedloga i primjedaba vezanih uz dokumente kurikulne reforme. Anonimni se prilozi u javnu raspravu mogu poslati putem e-upitnika dostupna na sljedećoj poveznici.

Molimo da zainteresirana javnost tu mogućnost koristi kao iznimku, a ne kao pravilo.

Primjedbe i prijedloge pristigle putem e-upitnika Ministarstvo će uvrstiti u javnu raspravu označavajući prinosnike kao Anonim redni broj. Očitovanja vrijeđajućega sadržaja, kao i ona zasnivana na sustavu „kopiraj i zalijepi“, ne će biti uvrštena u javnu raspravu iz razloga što je javna rasprava mjesto međusobnoga uvažavanja i sučeljavanja mišljenja i argumenata, a ne količine broja onih koji zastupaju pojedinu tvrdnju.

Ministarstvo još jednom poziva zainteresiranu javnost da se aktivno i odgovorno uključi u javnu raspravu, jer su suprotstavljena i obrazloženjima potkrijepljena promišljanja, primjedbe i prijedlozi zainteresirane javnosti poželjna, posebice ako pridonose kvaliteti rasprave i kvaliteti kurikulnih dokumenata, što nam je, u konačnici, svima zajednički cilj.“


Prva javna rasprava još nije završena


Od javnih rasprava, prikupljanje očitovanja zainteresirane javnosti završeno je samo o Prijedlogu okvira nacionalnoga kurikula. No, budući da je javna rasprava dvosmjeran tijek, sama rasprava nije i ne može završiti dok ne budu objavljena očitovanja nositelja izrade propisa o pristiglim primjedbama i prijedlozima.

Nakon javne rasprave koja je trajala od 27. travnja do 27. svibnja 2016., dana 20. lipnja 2016. objavljeni su odgovori bivše Ekspertne radne skupine samo na dio postavljenih pitanja, prijedloga i primjedaba. O najopširnijoj prosudbi, skupina na čelu s Borisom Jokićem očitovala se ovako: „Za dodatni prijedlog koji je poslao gosp. Petar Marija Radelj nismo u mogućnosti odgovoriti jer on propituje normativni okvir Strategije, Cjelovite kurikulne reforme i sustava odgoja i obrazovanja. Ovim je krovni kurikulni dokument bio predmet stručne rasprave i javnoga savjetovanja i za očekivati je njegovo prihvaćanje od strane obrazovne vlasti.“

Međutim, poticaji i prigovori ne će nestati ignoriranjem, a bez rasprave o njima, ovakvim izbjegavanjem dijaloga bivša Ekspertna radna skupina nije više samo sadržajno, nego sada i formalno odgovorna što se taj prijedlog ne može prihvatiti ni donijeti. Postupkovne odredbe o internetskom savjetovanju u postupku donošenja propisa, naime, posve su jasne – po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga nositelj izrade propisa dužan je „izraditi i objaviti… izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadržava zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi (čl. 11. st. 4. Zakona o pravu na pristup informacijama). Sastavljači koji „nisu u mogućnosti odgovoriti“ na prilog u javnoj raspravi krše beziznimno zakonsko pravilo o pravu na povratnu informaciju, tj. obvezu očitovanja o svim primjedbama i prijedlozima.


O uputnicima nacionalnih manjina


Iako su prema Opisu poslova i zadaća njihovih stručnih radnih skupina trebali biti napisani do 29. veljače 2016. i spremni za raspravu 31. ožujka 2016., nacrti uputnika nacionalnih manjina još nisu dostupni javnosti. Rad na njima počeo je 8. siječnja 2016. zajedničkim sastankom radnih skupina za uputnike nacionalnih manjina u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Viša savjetnica za nacionalne manjine u Agenciji za odgoj i obrazovanje Patrizia Pitacco izvijestila me 28. lipnja 2016. da je na tom sastanku „odlučeno da radne inačice prijedloga nacionalnih kurikula za potrebe obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina moraju biti gotove i objavljene na digitalnom oblaku Cjelovite kurikulne reforme do 31. svibnja 2016.“ Potvrdila je da su radne inačice napisane, da još nisu objelodanjene i da su 20. i 21. lipnja 2016. dostavljene Ministarstvu. Ni bivša Ekspertna radna skupina ni Ministarstvo nisu predložili recenzente, kao ni stručnu ni javnu raspravu o njima.

Ministar Vedran Mornar dao je 29. listopada 2015. objaviti javni poziv za prijavu pristupnika za članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga uputnika osnovnih i srednjih škola s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina (model A: češki, mađarski, srpski i talijanski) kao i javni poziv za prijavu pristupnika za članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga uputnika njegovanja češkoga, mađarskoga, srpskoga i talijanskoga jezika i kulture u osnovnim i srednjim školama (model C), ali čini se da se nitko nije javio u stručne radne skupine za mađarski – model A, mađarski – model C, i talijanski – model C, pa izrada tih uputnika nije ni počela, jer radne skupine za to nisu ni imenovane, niti su javni pozivi za prijavu produljeni, kao što je bilo učinjeno za radne skupine predmetnih uputnika 11. lipnja 2015., niti su javni pozivi u dijelu za neprijavljene skupine poništeni, kao što je bilo učinjeno 16. srpnja 2015. za četiri nastavna predmeta.

Iako je stavkom 3. Izvorišnih osnova svojega Ustava Republika Hrvatska određena kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina – između ostalih – Slovaka, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Rumunja, Turaka, Vlaha i Albanaca – za svih tih čak 18 nacionalnih manjina izrada uputnika nije pokrenuta niti je započela, pa je nejasno na koji je način reforma „cjelovita“, ni zašto su povlašteno mjesto izradom dobili uputnici za češku, romsku, srpsku i talijansku nacionalnu manjinu.

U Popisu stanovništva 2011. godine materinski je jezik matičnoga naroda i 22 nacionalnih manjina iskazan ovako:

  1. Hrvatski 4,096.305 stanovnika,
  2. Srpski 52.879,
  3. Talijanski 18.573,
  4. Albanski 17.069,
  5. Bosanski 16.856,
  6. Romski 14.369,
  7. Mađarski 10.231,
  8. Slovenski 9.220,
  9. Češki 6.292,
  10. Slovački 3.792,
  11. Makedonski 3.591,
  12. Njemački 2.986,
  13. Ruski 1.592,
  14. Rusinski 1.472,
  15. Ukrajinski 1.008,
  16. Rumunjski 955,
  17. Crnogorski 876,
  18. Poljski 639,
  19. Turski 342,
  20. Bugarski 293,
  21. Hebrejski 30 i
  22. Vlaški 14.[12]

Stoga je očito da se nije pristupilo izradi uputnika četiriju najraširenijih jezika nacionalnih manjina, nego su albanski, bosanski, mađarski i slovenski bez razloga preskočeni. Ekspertna radna skupina o tom je 30. listopada 2015. priopćila: „Izrada ostalih kurikula u modelu A, kao i predmeta za ostale manjinske zajednice po modelu C uslijedit će u narednoj dionici Cjelovite kurikulne reforme.“

Odluka Ekspertne radne skupine da se pristupi izradi uputnika samo nekih nacionalnih manjina nema uporište ni u narodnosnom izjašnjenju matičnoga naroda i Ustavom priznatih nacionalnih manjina u Popisu stanovništva 2011.:

  1. Hrvat 3.874.321,
  2. Srbin 186.633,
  3. Bošnjak 31.479,
  4. Talijan 17.807,
  5. Albanac 17.513,
  6. Rom 16.975,
  7. Mađar 14.048,
  8. Slovenac 10.517,
  9. Čeh 9.641,
  10. Slovak 4.753,
  11. Crnogorac 4.517,
  12. Makedonac 4.138,
  13. Nijemac 2.965,
  14. Rusin 1.936,
  15. Ukrajinac 1.878,
  16. Rus 1.279,
  17. Poljak 672,
  18. Židov 509,
  19. Rumunj 435,
  20. Turčin 367,
  21. Bugarin 350,
  22. Austrijanac 297 i
  23. Vlah 29.[13]

To nameće zaključak kako se nije pristupilo izradi uputnika najbrojnijih nacionalnih manjina, nego su bošnjački, albanski, mađarski i slovenski bez razloga preskočeni.


Tekst se u wordu može preuzeti ovdje.


[1] „Posebni nacionalni kurikuli izrađuju se i za učeničke domove, produženi boravak, školsku knjižnicu i ostale dijelove sustava odgoja i obrazovanja(Prijedlog okvira nacionalnoga kurikula od 27. travnja 2016., str. 18)

[2]Prijedlog nacionalnoga kurikula nastavnoga predmeta Geografija od 22. srpnja 2016.: „izvedbeni kurikul samostalno izrađuje svaki učitelj“ (str. 149); „izvedbeni kurikul [je] kurikul namijenjen planiranju izvedbe nastave na makrorazini (godišnja)“ (str. 155).

[3] U Opisu Cjelovite kurikulne reforme Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije kvalifikacijski uputnici bili su predviđeni u redovitim sustavima strukovnoga i umjetničkoga obrazovanja.

[4] U Opisu Cjelovite kurikulne reforme Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije modulni su uputnici bili predviđeni za osnovnu i srednju školu.

[5] „Nacionalni kurikulni dokumenti predstavljaju osnovu za izradu i primjenu kurikula na ostalim razinama odgojno-obrazovnih ustanova i odgojno-obrazovnih radnika za izradu i primjenu osobnih kurikula za djecu i mlade osobe s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama(Prijedlog okvira nacionalnoga kurikula od 27. travnja 2016., str. 18). „Ovisno o vrsti osobnoga kurikula, postignuća učenika vrjednuju se prema odgojno-obrazovnim ishodima definiranim kurikulima nastavnih predmeta ili prema prilagođenim ili zamijenjenim ishodima u osobnom kurikulu učenika“ (Prijedlog okvira za vrjednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju od 23. lipnja 2016., str. 40, točka 8.2.).

[6] V. Prijedlog okvira za vrjednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju od 23. lipnja 2016., str. 39, točka 8.1.

[7] Na str. 18 Prijedloga nacionalnoga kurikula umjetničkoga obrazovanja od 16. lipnja 2016. ističe se: „Izrada kurikula umjetničkih programa i njima pripadajućih predmetnih kurikula planirana je u sljedećim etapama Cjelovite kurikulne reforme.“

[8] Prijedlog okvira nacionalnoga kurikula od 27. travnja 2016., str. 11. Prethodno se izlaže: „Nacionalni sektorski/podsektorski kurikuli te kurikuli za stjecanje kvalifikacije u redovitom sustavu strukovnoga i umjetničkoga obrazovanja određuju se za pojedini sektor/podsektor, odnosno specifičnu kvalifikaciju, a sadržavaju svrhu, ciljeve, organizaciju odgojno-obrazovnoga procesa, učenje i poučavanje te vrjednovanje povezano sa strukovnim obrazovanjem u određenom sektoru/podsektoru. U skladu s određenjima Nacionalnoga kurikula za strukovno obrazovanje, sektorski/podsektorski kurikuli sadržavaju i kurikule za stjecanje kvalifikacija u redovitom sustavu strukovnoga i umjetničkoga obrazovanja koji su zasnovani na ishodima učenja.“

[9] Za Pravoslavni i Islamski vjeronauk 19. lipnja 2016. objavljeno je: „U stručnoj raspravi nije bilo priloga.“, iako je na stranici stručne rasprave o Islamskom vjeronauku 29. travnja 2016. objavljen jedan prilog sa stručnoga skupa), a za Fiziku i Katolički vjeronauk nisu bili objavljeni objedinjeni prijedlozi i primjedbe stručne javnosti i odgovori sastavljača nego samo pristigla očitovanja (56 na Fiziku i 49 na Katolički vjeronauk).

[10] U svojstvima je izbrisan podatak kad je PDF napravljen.

[11] Ivo Borković, Postupak i tehnika izrade pravnih propisa, Zagreb: Informator, 1985., str. 58.

[12] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 16. Njemački je materinski jezik Austrijancima i Nijemcima.

[13] Državni zavod za statistiku, Statistička izvješća 1469. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, prir. Ivana Buršić, Zagreb, 2013., str. 13.

mr. Petar Marija Radelj

mr. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga.
mr. Petar Marija Radelj

Latest posts by mr. Petar Marija Radelj (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi 1. Nova didaktička teorija obrogira pedagogiju Bavljenje odgojem (grčki παιδεία ) od samih je početaka ropski posao. Civilizacijski i s...
Prognani odgoj U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlaž...
Umjetnički odgoj Akademik Rajmund Kupareo (1914.–1996.), aksiolog i estetičar svjetskoga glasa, objavio je 1986. godine ogled o umjetničkom odgoju. Prenosimo ga zbog a...
Prosudba prijedloga umjetničkoga obrazovanja Donju sam studiju 31. kolovoza 2016. dostavio ministru Predragu Šustaru. Raščlamba Prijedloga nacionalnoga kurikula umjetničkoga obrazovanja u mnogoče...
Javna rasprava o nacrtima Cjelovite kurikulne refo... Povjerenici za informiranje Anamariji Musi, čija je obveza štititi Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama, 24. lipnja 2016. dostavio sam don...