Skip to content

Projekt “Reset” – još jedan projekt koji obezvrjeđuje sakrament pomirenja


Onaj tko iole pozornije prati utjecajnije katoličke portale, radio-postaje, a u novije vrijeme i, za sada jedinu, TV kuću, može uočiti kako se među njima može pronaći poveći broj onih koji sve češće nude takve sadržaje koji se mogu označiti kao neusklađeni s naukom i djelovanjem Katoličke Crkve, ili barem s nedovoljno jasni. O tome smo napisali već nekoliko tekstova, a temeljni izvor takvog djelovanja vjerojatno nije ni necrkvenost onih koji to čine ni njihovo namjerno udaljavanje od zasada vjere Katoličke Crkve, nego nedovoljna budnost i nekritičko prihvaćanje onoga što nam u sve većim valovima dolazi iz protestantizma, posebno pentekostalizma. Tome bitno pridonosi slaba ili nikakva teološka izobraženost solidnog broja novinara i urednika (i vlasnika), koji imaju samostalnost u pisanju i uređivanju, jer obično ti mediji ni nisu utemeljeni s razine službene Crkve (ili barem nisu ostali u njezinom cjelovitom nadziranju), nego su nastali iz laičke, i to češće neteološke baze, zaštitivši se autoritetom jednog ili drugog (nedovoljno pozornog) svećenika.

Stoga je sasvim razumljivo da se npr. na najslušanijoj katoličkoj radio-postaji nakon svete Mise ili između emisija vrlo kvalitetnog i pravovjernog sadržaja, puštaju jedna za drugom protestantske pjesme, u kojima je redovito u prvom planu čovjek sa svojim potrebama (za ljubavlju, mirom, radošću, srećom), a ne Bog, pogotovo ne Onaj koji nam se daruje po sakramentima. Takav se pristup Bogu ne razlikuje bitno od antičkog deus ex machina, odnosno onog u kojem Bog služi čovjeku, a ne čovjek Bogu.

Katoličke crkvene pjesme nikada ne stavljaju čovjeka u središte, pogotovo ne nekakav vid njegovog psihološkog ili duhovnog zadovoljenja, nego uvijek pjevaju o zahvalnosti Bogu za djelo otkupljenja. Zato je po sebi i razumljivo da će čovjek u njima biti subjekt samo onda kada se želi prikazati njegova grješnost i kao suprotnost tome naglasiti Božja neizmjerna i ničim zaslužena ljubav kojom nas spašava po poslušnosti svoga Sina. Kao izvrstan primjer mogu se navesti neke korizmene pučke popijevke poput Ja se kajem, Bože mili…, K tebi vapim iz dubine…, O, Isuse ja spoznajem…, Prosti moj Bože…, O, Isuse izranjeni…, O, Isuse, daj da pjevam… itd. Kolika snaga izvire iz tih i drugih korizmenih pjesama može se vrlo snažno osjetiti tijekom cijele korizme, a posebno na Veliki petak, dok se npr. pjevaju prijekori Puče moj…, ili Narode moj ljubljeni…, ili pak dok se pjeva pjesma Cjelivat ću, Gospodine, svete rane tvoje…, pobožno i smjerno čekajući u redu da se poklonimo i poljubimo sveti Isusov Križ – milosno sredstvo spasenja.

Zato, koliko god je vrijedno i poželjno razvijati ekumenizam i priznati da i u protestantizmu ima puno toga dobroga, nipošto nije poželjno odbacivati one svetinje koje nam je Katolička Crkva namrla tijekom dvije tisuće godina i prikloniti se onomu što mu nije ni sjena. A jednom u nizu sjena može se nazvati i tzv. projekt Reset, reklamiran na portalu RomeReports.com, a kod nas zabilježen kao poželjan na portalu Laudato.hr. Riječ je, naravno, o projektu koji je proistekao iz laičke baze, i to one koja se doduše naziva katoličkom, ali je jasno da je inficirana protestantskim načinom razmišljanja, posebno onim koji se više temelji na psihologiji, nego na teologiji.

Tako se projektom Reset, još jednom idejno protestantskom projektu vezanom uz sakrament ispovijedi koji se nudi na spomenutom hrvatskom portalu (uz Opravdane i oslobođene), ide, nadamo se u neznanju i dobroj vjeri, prema obezvrjeđivanju toga predragocjenog sakramenta. Opet je, naime, kao i kod projekta Opravdane i oslobođene, i kako je to uobičajeno kod protestanata, naglasak na ljudskoj psihologiji, a ne na teologiji i predanju Bogu kao Izvoru svih izvora.

Ne čudi, stoga, što se sakrament ispovijedi uspoređuje s bocom prljave vode, koju treba samo isprazniti i napuniti čistom vodom. Naravno, kao i kod svih sličnih projekata protestantske pozadine, rješenja su nadohvat ruke, a da se postignu nije toliko potrebna Božja milost, koliko je potrebna ljudska unutrašnja snaga. Drugim riječima, potrebno je da čovjek skupi snage, stupi pred svećenika i kao psihologu iznese sve što ga do sada tišti, te će automatski po riječima: “Ja te odrješujem od grijeha tvojih…” biti resetiran poput računala, odnosno bit će izbrisana sva njegova loša iskustva iz prošlosti i otvoriti mu put za novi početak.

Opet je, dakle, naglasak na čovjeku i na zadovoljenju njegovih potreba, u ovom slučaju na potrebi da se što lakše riješi balasta grijeha i svega onoga što se za njim vuče iz prošlosti i opterećuje ga, a da bi se kao čarobnim štapićem otvorile neke nove perspektive u kojima ga taj teret ne će vući nazad. Bog, dakako, nema u svemu tome previše bitnu ulogu, osim da, kao nekada deus ex machina, uskoči u scenu i trenutačno razriješi i najtežu situaciju. O neprimjerenosti i banalnosti usporedbe sakramenta pomirenja s jednom operacijom na računalu doista nije vrijedno potrošiti ni slova.

Sve u svemu, žalosti činjenica da se takvi modernistički i ideološko protestantski projekti promoviraju u katoličkim medijima, jer nužno vode devalvaciji svega vjerničkog života i udaljavanju od zasada Katoličke Crkve, a još više žalosti činjenica da se pri tome sakrament ispovijedi nalazi na posebnom udaru.

Sakrament ispovijedi je za pravo disponiranog katolika možda i najsnažnije sredstvo iskustva spasenja, kako ovozemaljskoga, tako i predokus onoga vječnoga, jer preko njega može osjetiti svu dubinu i širinu milosti Božje, a kao takvo, za razliku od projekta Reset, neusporedivo je i nepovezivo s odlaskom psihologu ili psihijatru. A neusporedivo je zato što u njemu, kako to prekrasno ocrtava i dihotomija katoličkih korizmenih pučkih popijevaka i protestantskih duhovnih pjesama, nije u središtu čovjekova potreba za psihološkim uzdignućem, za običnim resetiranjem i jednostavnim brisanjem nepotrebnoga, nego potreba da se s najvećom skrušenošću pred svećenikom prizna Bogu da smo ga svojim grijesima grubo uvrijedili i svojom tvrdom nezahvalnošću obezvrijedili i Očevu ljubav po kojoj predaje svoga Sina za nas, i Sinovljevu pregorku muku i smrt na presvetom Križu, i snagu Duha Svetoga po kojoj nam posvješćuje značenje dara uskrsnuća i cijeloga vazmenoga otajstva.

U tom smislu onda ni nema nužne potrebe za zaboravljanjem učinjenih grijeha, kako se to očekuje i obrazlaže projektom Reset, nego oni tako ostaju trajna opomena da se ne ponovi isto ili slično odbacivanje Božje Ljubavi. Još više, gotovo da se može reći kako oni postaju “blagoslovljeni grijesi“, jer smo upravo preko njih i preko njihove težine spoznali koliko smo slabi i grješni, odnosno skrušenom grješniku postaju itekako jasne one Isusove riječi upućene Šimunu farizeju dok je pred očima imao raskajanu grješnicu s alabastrenom posudom pomasti: “Oprošteni su joj grijesi mnogi jer ljubljaše mnogo. Komu se malo oprašta, malo ljubi” (Lk 8,47).

To je ta bitna “sitnica” koja čini nepremostivu razliku između katoličke i protestantske teologije, jer dok se jedna kreće u okvirima psihologije, druga želi – na koljenima – u ispovjedaonici i izvan nje, svu svoju životnu snagu – i grješnu i svetu – podastrijeti pred Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, a da bi mu mogla neprestano zahvaljivati na milosti oproštenja i otkupljenja, nadajući se radosti uskrsnuća.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Urednica stranice zlatnadjeca.com
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Latest posts by mr. Snježana Majdandžić-Gladić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

“Opravdane i oslobođene” – bez s... Prema najavi portala Laudato.hr i Bitno.net 4. veljače 2017. god. u Franjevačkom klerikatu u Splitu održana je tribina pod nazivom "Opravdane ...
Zaklada Rhema i protestantizacija Katoličke Crkve Dana 12. prosinca 2016. god. portal Bitno.net objavio je jednu mnogima naoko nezanimljivu informaciju, ali koja, kada se malo pogrebe ispod po...
Sakrament pomirenja (opet) na prekretnici?   Liturgijska je reforma poslije Drugog vatikanskog sabora u praksi polučila velike rezultate. Još nas ima dosta koji se toga sjećamo. Š...
Sveta Misa i(li) klanjanje? Prije nekog vremena napisala sam i ovdje objavila tekst pod nazivom Susret mladih - susret katoličke ili protestantske mladeži?, a na koji sam...
Susret mladih – susret katoličke ili protest... Koje li ljepote i koje li miline! Rijeke mladih ljudi koji slave Gospodina slijevaju se ovaj vikend po mnogim župama diljem istočne Slavonije ...