Skip to content

Raslojavanje

1


Složenost političke situacije u Hrvatskoj svakodnevno potiče nova pitanja. Poseban interes izazivaju odluke političara MOST – nezavisnih lista. Njihov društveni svjetonazor se posebno promatra kroz povećalo jer se ne radi samo o mišljenju nego o temeljnom vrijednosnom opredjeljenju koje će odrediti djelovanje u važnim pitanjima. Izbjegavanje iznošenja ideoloških pitanja pomalo izaziva sumnju. Svojim stavovima o jedinstvu usmjeravaju se u politički centar, osim liberalne ekonomije nema jedinstvenog opredjeljenja u ostalim društveno važnim pitanjima.

Zašto tako nastupaju? Možda jer smatraju da to nije prioritet, kako ističu. Kako god bilo, postali su uspješna politička opcija. Kad je počela priča o političkoj platformi MOST? 2013. g. u Metkoviću skupina dotad društveno angažiranih ljudi ulazi u političke vode, prvi put sudjeluju na lokalnim izborima i pobjeđuju. Dobivaju mjesto gradonačelnika i čine većinu u Gradskom vijeću, na istim izborima postaju treća snaga u skupštini Dubrovačko-neretvanske županije. Danas imaju udjela u odlučivanju o budućnosti zemlje.

Manje je poznato ili se manje spominje da su pojedinci iz MOST-a bili uključeni u HRAST – Hrvatski rast, kasnijeg osporavanog naziva HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku. Na početku je HRAST bio politički pokret koji ujedinjuje udruge, stranke i pojedince. Tradicionalno i demokršćanski usmjerene.

Bilo bi važno kratko opisati djelovanje ove stranke koja je prvi put predstavljena krajem 2010. g. Tada su bila uključena neka poznata imena i udruge. Nedugo zatim dolazi do raskola, opada početni entuzijazam i dolazi do podjela sredinom 2011. g. na dva tabora. Jednog, okupljenog oko Željke Markić, a to su Glas roditelja za djecu, Hrvatska republikanska zajednica, Hrvatsko kulturno vijeće koji se nastavljaju javno predstavljati kao HRAST. Druga strana, među kojima su Obiteljska stranka, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatski pleter, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević i Ante Ledić  smatraju projekt propalim i prestaju javno govoriti o HRAST-u. HRAST, još uvijek zastupan po predsjednici Željki Markić izlazi na parlamentarne izbore 2012. g. u svih 10 izbornih jedinica kao i u dijaspori ukupno osvojivši malo manje od 30 000 glasova, ali niti jedan mandat u Hrvatskom saboru. Na isti način, stranka se kandidirala na lokalnim izborima 2012. g. i osvojila nekoliko mandata.

Zbog nemogućnosti preuzimanja stranke od većine u Predsjedništvu, skupine okupljene oko predsjednice krajem 2012. g. osnivaju novu stranku nešto promijenjenog imena HRAST – Pokret za uspješnu Hrvatsku. Predsjednik nove stranke postaje Ladislav Ilčić. Novi početak djelovanja ne bilježi visoke izborne rezultate. Hrast je organizacijski rastao bez obzira na prvi raskol i to nije ostalo nezamijećeno kod ostalih političkih aktera. 2014. g. ulazi u koaliciju osam stranaka pod nazivom Savez za Hrvatsku koji izlazi na izbore za Europski parlament. Na tim izborima Savez ne bilježi željeni rezultat i ne ulazi. Okupljene stranke su bile usmjerene prema očuvanju  nacionalnih interesa, identiteta i poticanju gospodarskog rasta. Kod nekih u tom trenutku dolazi do nezadovoljstva. HRAST izlazi iz Saveza. Pristupa sadašnjoj Domoljubnoj koaliciji koju predvodi HDZ. Taj čin su neki okarakterizirali podlim i kalkulantskim. Pojedinci, ogranci i županijske podružnice izlaze iz stranke. Nastao je problem u komunikaciji i neslaganjma između predsjedništva stranke i brojnog dijela članstva koje je smatralo pristupanje HDZ-u napuštanjem principa poštenja i političke dosljednosti.

2015. g. dolazi do drugog velikog raslojavanja koje nije nikako ideološki utemeljeno, uzrok je ulazak HRASTA u sadašnju Domoljubnu koaliciju. U 9. mj. ove godine iz građanske inicijative nastaje stranka U ime obitelji – Projekt Domovina.

Nakon  svega bi trebalo napraviti kratki rezime. Bez obzira na podjele sve tri stranke sadrže kvalitetne ljude. Postoji problem samovolje pojedinaca, diktatorskog pristupa, nesuglasja u  važnim stvarima. Osobni interes je pretpostavljen općem. Još više bi se moralo paziti na iskorištavanje kršćanskih vrijednosti što nikako nije u skladu s vjerodostojnim svjedočenjem u kontekstu promocije  političkog pravca. Nije dovoljno svoju politiku zaogrnuti kršćanskim plaštem i reći da se djeluje sukladno kršćanskim načelima, dok s druge strane podjele govore suprotno. Osobe koje bi mogle pridonijeti razvoju hrvatskog društva u cjelini su razjedinjene jer se nalaze u različitim strankama koje po brojnosti počinju nalikovati na šumu. Njihovo eventualno zajedničko djelovanje u budućnosti ovisi o uvjetima i međusobnim ustupcima.

Na kraju stoji mogući odgovor na pitanje s početka članka zašto se MOST nije ideološki svrstao. Jedan od mogućih odgovora je možda zbog viđenog scenarija raslojavanja, iako ni to nije preduvjet, jer kako smo vidjeli u HRAST-u nije došlo do podjele takve vrste, nego se očito radilo o podjeli iz osobne koristi. U MOST-u ističu kako kod njih nema guranja za prva mjesta. Ipak, to će se vidjeti u njihovom daljnjem angažmanu kad će se moći donijeti i sud o vrijednosnom opredjeljenju.

Bernard Majer

Bernard Majer

Vjeroučitelj u Dalju.
Bernard Majer

Latest posts by Bernard Majer (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Petrov: mesija ili Tomčić?! U Mostu su u dvije osobe predstavljena dva dijametralno različita politička profila Je li za spas Hrvatske neophodan mesija? I je li Božo Pet...
Na putu pomirenja ili podilaženja 20. lipnja 2016. god. predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović susrela se s premijerom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem. Sam dog...
Odlasci Posljednjih godina Hrvatska je intenzivnije suočena s odlascima mladih ljudi i njihovih obitelji. Često se pisalo o tzv. odljevu mozgova, st...
Oštrina riječi Netko je rekao da je uvijek bilo ljudi koji su sposobni vladati ili upravljati snagom svojih riječi. U Svetom pismu se izrazi riječ i govor ...
Živi zid isključivosti i MOST netrpeljivosti Kad neznalice marširaju! Tako bi otprilike glasio zajednički nazivnik jednoga zagrebačkoga okupljanja o obrazovanju što ga je organizirala i...