Skip to content

Sakrament euharistije


Samo ustanovljenje presvete euharistije je i poseban dar, i poseban dan; jer u njemu slavimo svoje spasenje i dan svih naših svećenika, to jest dan onih koji predvode naša euharistijska slavlja. I mi to neprestano činimo, kroz vjekove. Slavimo euharistiju kao spomen i sakrament, promatrajući ga prvotno kao spasenjski čin Boga darovan čovjeku.

Uprisutnjenje Isusa Krista u euharistiji je bitno povezano sa spasenjem, jer samo slavlje euharistije usprisutnjuje Isusa Krista, raspetoga i uskrsnuloga. Duh Sveti u euharistijskom slavlju ostvaruje Gospodinovu volju da nam se daruje pod znakovim kruha i vina – njegovog tijela i krvi. Vjernici tako imaju priliku sudjelovati u novome i vječnome savezu koji je ustanovio sam Gospodin na Posljednjoj večeri,  te tako čineći, čine jedan narod sjedinjen s Kristom.

Euharistijska se sakramentalna gesta obavlja pomoću kruha i vina. Pšenični kruh je beskvasan ili kvasan. Vino treba biti od grožđa, te mu se dodaje, prema postojanome običaju Crkve, nekoliko kapi vode, čiji je smisao izraziti sjedinjenje kršćanskog puka s Kristovom žrtvom (usp. DH 1303, 1320, 1642). Crkva propisuje svećenicima ovaj običaj koji ustvari postaje obvezatnim, premda nije nužan za valjanost. Gestu čine i riječi posvete, gdje se preuzimaju Isusove riječi ustanovljenja. Nužnost ovoga izričaja spada pod katoličko vjerovanje.

Zaziv Duha Svetoga, tj. epikleza nije nužno potrebna za valjanost, ali riječi pretvorbe su nužno potrebne za valjanost sakramenta. Služitelj euharistije je valjano zaređen svećenik, koji djeluje u Kristovoj osobi – in persona Christi – u Kristovo ime, zastupajući njega, u navlastitome i sakramentalnome poistovješćivanju s Velikim i Vječnim svećenikom koji je začetnik, i  koji ostaje glavni vršiteljem svoje vlastite žrtve. Svećenik je ređenjem postao prikladnim vršiti „sacrum“, tj. zajamčiti objektivnu svetost uprisutnjenja Kristova čina i njegove osobe, te omogućiti Crkvi sudjelovanje u tome.

Pričest dijeli biskup, svećenik i đakon, ili izvanredni djelitelj, tzv. akolit. Svi kršteni mogu valjano primiti svetu ueharistiju, a da bi to bilo plodonosno, moraju biti u stanju milosti, tj. sakramentalno ispovijeđeni.

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Rok trajanja Glede prehrambenih namirnica neophodno je pri kupnji pogledati rok trajanja, koji je obavezno utisnut na svemu što proizvodi za naknadno ...
Sakrament pomirenja i euharistije u korizmenim pos... Uvod Pisati o bilo kojoj temi kojom se Strossmayer bavio, veoma je zahtjevan zadatak, koji bi zahtijevao višemjesečni studij. Stoga sam...
Opet nedjelja! Kao što je središnje otajstvo našeg spasenja je vazmeno otajstvo Kristove muke, smrti, uskrsnuća i proslave, tako je nedjeljna euharistija t...
Štovanje euharistije Tijekom povijesti euharistija se nije štovala na jednak način. Slobodno se može reći da se euharistijska pobožnost kršćana prvih stoljeća sastoj...
Učestalost euharistijskog slavlja Možda smo došli u priliku da i sami ne znamo vrijednost i smisao svakodnevnog euharistijskog slavlja, svrhovitosti i potrebe binacija i trinacija, te ...