»Otoci žude za naukom njegovim.« (Iz 42, 4c)

Oznaka: 4. razred

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Vjeronauk - srednja škola
Katolička je Crkva tijekom svoje povijesti kanonizirala veliki broj svetaca i preporučila vjernicima na štovanje, no možda se netko ipak može upitati koji je smisao njihova štovanja i kako to staviti u odnos prema štovanju Boga. Naime, neki drugi kršćani izražavaju svoje neslaganje s takvim oblicima pobožnosti i naglašavaju da svaki vjernik može imati izravan odnos s Bogom, te da mu za to ne trebaju posrednici. U tom svjetlu, oni odbacuju i štovanje Blažene Djevice Marije, a štovanje svetaca odbijaju s gnušanjem. Ipak, Katolička Crkva jasno naglašava razliku između štovanja svetaca i štovanja Boga. Tako, štovanje svetaca naziva dulija, a štovanje Blažene Djevice Marije hiperdulija, kako bi tim pojmovima izrazila stupnjevitost, a jednako tako i podređenost u odnosu na štovanje Presveto
Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Vjeronauk - srednja škola
Bog nam svoju ljubav i svoje milosrđe pokazuje na puno načina, od toga da smo stvoreni na Njegovu sliku, preko toga da nas je Krist otkupio svojim vazmenim otajstvom, do toga da se njegovom milošću možemo s punim pravom nazivati djeca Božja i s nepokolebljivom nadom očekivati radost vječnoga života. No, sve se to ponekad može činiti odveć teškim razumjeti i iskreno prihvatiti, a onda se ni Božja ljubav ni Njegovo milosrđe vjerojatno neće doživjeti ni približno u onom svjetlu kakvom nas Bog obasiplje. No, zato će se mnogi složiti s tim da se iskustvo milosrdnoga Boga može snažno iskusiti u sakramentu ispovijedi. U njemu, naime, nevidljivi Bog postaje itekako nazočan u srcu skrušena grešnika, jer može osjetiti silinu Božjeg milosrđa u oproštenju grijeha. Čovjek istina ima slobodu činiti
Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Vjeronauk - srednja škola
Sveti Ivan apostol i evanđelist u svojoj Prvoj poslanici kaže kako Boga nikad nitko nije vidio, ali nam svjedoči da ga je Jedinorođenac objavio. U tom svjetlu možemo, kao ljudi vjere, imati iskustvo Božje prisutnosti i bez jasne Njegove vidljivosti, a to osjećamo na različite načine: u molitvi, sabranosti, u promatranju prirode, u komunikaciji s drugim ljudima itd., no najsnažnije iskustvo Boga zbiva se po sakramentima, kao vidljivim znakovima Njegove neizmjerne ljubavi. Zato sakramenti u Katoličkoj Crkvi imaju svoju posebnu vrijednost, odnosno tolika njihova uzvišenost traži da ih se nipošto i nikada ne banalizira, niti im se pristupa magijski, nego da ih se uvijek gleda u svjetlu zahvalnosti za Kristovo djelo otkupljenja. Štoviše, oni uprisutnjuju Božju milost u nama i posvećuju nas
Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Vjeronauk - srednja škola
Sveto Pismo Novoga zavjeta stavlja nam pred oči ne samo Kristovu otkupiteljsku žrtvu i Njegovu poslušnost Očevoj volji do smrti na križu, nego nam svraća pozornost i na mnoge osobe koje su nakon Kristova uskrsnuća postali pravi svjedoci vjere. To se posebno odnosi, uz Blaženu Djevicu Mariju, na apostole, svetoga Pavla i Pavlove bliske suradnike, ali i na mnoge druge osobe koje su posvjedočile svoju vjernost Kristovoj riječi. Značenje Majke Božje - Blažene Djevice Marije - u povijesti spasenja neusporedivo je s bilo kojom drugom ljudskom osobom, pa će nam ona tako biti najveći uzor, a uz to i nebeska zagovornica na putu sazrijevanja u vjeri i na putu osnaženja nade u vječni život koji nam je darovan po Kristovoj žrtvi križa. Njezin zaručnik, Isusov poočim i zaštitnik naše Domovine - sv
Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

Vjeronauk - srednja škola
Bog se u Starom zavjetu očitovao na mnoge načine. Objavljivao se tako praocima, prorocima i drugim velikim starozavjetnim osobama. Iako je židovski narod kroz svu svoju starozavjetnu povijest znao odlaziti daleko od svoga Boga i klanjati se drugim nepostojećim bogovima, uvijek je bilo i onih koji su snažno svjedočili svoju vjeru. Češće su i oni činili neke loše stvari, ali su se za to znali iskreno pokajati i priznati svoj grijeh, pa su nam i poradi toga veliki životni uzori. Stari zavjet na početku Knjige Postanka sadržava tekstualno nešto drukčiji stil pisanja od ostaloga dijela Svetoga Pisma, a riječ je o prapovijesti, odnosno o nizu mitova kojima se žele osvijetliti najdublje čovjekove težnje, nadanja, strahovi, pouzdanje u Božju svemogućnost itd. To su tekstovi o Adamu i Evi, nag
Dokazi o Božjem postojanju

Dokazi o Božjem postojanju

Vjeronauk - srednja škola
Jedno od temeljnih ljudskih pitanja, koje si vjerojatno barem nekad u životu postavi svaki čovjek, pitanje je postoji li Bog. Može se pretpostaviti da nijedan ateist ne može baš toliko čvrsto cijeli život biti uvjeren u Božje nepostajanje da se ne bi nikada zapitao postoji li ipak Bog, ali jednako tako vjerojatno ni jedan vjernik ne može imati toliko čvrstu vjeru da nikada ne bi barem djelomično posumnjao u Božju opstojnost. U tom smislu, vjera traži odgovor u razumu i normalno je pitati se i tražiti dokaze o Božjem postojanju. Njih traži svaki čovjek, ali dok će jednima nešto biti dokaz, drugima neće. Životno iskustvo pokazuje da se Božja prisutnost najviše osjeća u teškim i izvanrednim situacijama, posebno onima kada se netko nađe u smrtnoj opasnosti. Tako su mnogi ljudi doživjeli n
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Vjeronauk - srednja škola
Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu jedno je od najtežih pitanja za vjeru, a često za njim posežu ateisti kako bi dokazali da Bog ni ne postoji. Za vjernike pak zlo i patnja imaju najdublji smisao života, jer se baš u toj naoko nelogičnosti nalazi bit smisla postojanja, otkupljenja i dara vječnoga života.  Iako na mnoga pitanja oko postojanja zla ni kršćanstvo neće moći dati odgovarajući i svima prihvatljiv odgovor, ipak ono nudi posebnu nadu, a koja je sažeta evanđeoskim aksiomom: ludost križa.  Što je uopće zlo, koji je njegov izvor, zašto Bog dopušta zlo, zašto Bog dopušta patnju nevinih, zašto je Krist baš morao za nas biti mučen i razapet itd., samo su neka od pitanja na koja je teško dati smislen odgovor, no s druge strane ponizno prihvaćanje istine da to spada n
Traganje za iskustvom svetoga i nova religioznost

Traganje za iskustvom svetoga i nova religioznost

Vjeronauk - srednja škola
Današnji čovjek uglavnom ima interes za nadnaravnim, ali češće je taj interes bitno drukčiji od onoga što preporučuje Crkva. Štoviše, sve više susrećemo razmišljanje oslonjeno na poznatu rečenicu koja računa s Bogom, ali ne i Crkvom: Bog da, Crkva ne. Tako se Crkva doživljava krutom, netolerantnom, zatvorenom prema rubnim skupinama, što sve pridonosi sve većem udaljavanju od nje. Između ostaloga, takvo distanciranje od Crkve otvara vrata traženju svetoga u nekim novim religioznim oblicima, ili pak u nekim već ukorijenjenim sektama i u našoj sredini.  Najčešće ljudi odlaze u sekte iz razloga praznine koju osjećaju i za koju smatraju da ju ne može popuniti Crkva ni Evanđelje, zatim iz razloga jer su sekte redovito, barem u onom početnom vremenu prihvaćanja pojedinaca, solidarnije, toler
Suvremena religioznost i njezina pitanja

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Vjeronauk - srednja škola
Današnja religiozna slika unutar Katoličke Crkve pokazuje da s jedne strane dolazi do porasta duhovnosti, posebno u vidu karizmatskog pokreta, ali s druge strane pokazuje i da dolazi do češćeg udaljavanja od Crkve i napuštanja dosadašnjih religioznih oblika djelovanja i promišljanja. Sve je uočljivije kako mnogi traže religiozno iskustvo, ali pri tome više idu za nekakvim neobičnim fenomenima, kao što su npr. ukazanja, ozdravljenja, egzorcizmi i slično, a daleko manje za onakvim oblicima djelovanja kakvi su uvriježeni i koji pomažu postizanju zdrave vjere. Također, mnogi trebaju Crkvu tek kao servis za primanje sakramenata ili u onim vidovima u kojima od nje očekuju neku korist. Zato treba imati u vidu takve češće iskrivljene potrebe današnjega čovjeka i na temelju tih saznanja razvija
Izazov nevjere

Izazov nevjere

Vjeronauk - srednja škola
Statistika pokazuje kako sekularističke ideje sve više bivaju zastupljene u društvu i izravno utječu i na mijenjanje razmišljanja kod vjernika. Takav pluralizam otvara odnose prema onima koji ne vjeruju, a u tom svjetlu zahtijeva s jedne strane poštovanje i takvih, a s druge postavljanje granica prema kojima je vjernik dužan truditi se njegovati svoju vjeru. Ateističke ideje su danas česta pojava, ali u davnoj prošlosti su bile gotovo nepoznate. Ljudi su, naime, oduvijek u nešto ili u nekoga vjerovali, o čemu nam svjedoči izučavanje povijesti religija. Tako vidimo u starim primitivnim religijama religioznost, baš kako ju vidimo i kod starih istočnjačkih, grčkih ili rimskih. Židovstvo sa svojim monoteizmom, kršćanstvo s vjerom u Presveto Trojstvo i islam s povratkom na jednoboštvo preds