Skip to content

U Cjelovitoj kurikulnoj reformi odgoj je nepotreban

2


Uvodne naznake


Pedagogija je znanost koja teoretski promišlja svu onu kompleksnost koja izvire iz potrebe da se djecu i mlade ljude izvede na pravi put, da im se ponude zdrave smjernice koje će usvojiti i koje će im biti životni kapital i impuls u cjelokupnom osobnom, obiteljskom, profesionalnom i društvenom životu. U sebi sadrži nerazdruživo sadržajno isprepletene pojmove odgoj i obrazovanje, kao i nakanu da se kroz odgoj stječu pozitivna i iskoristiva znanja, a kroz učenje da se istovremeno usvoje odgojne vrijednosti.

Takva bi se otprilike mogla načiniti raščlamba pojma “pedagogija” u daljnjoj i bližoj povijesti, ali sve se više osjeća kako to ne vrijedi u sadašnjosti, a kako stvari stoje, ne će ni u budućnosti. Jasno je to već i iz samog pokušaja definiranja pedagogije, jer je uočljivo kako današnji stručnjaci koji se bave tim pitanjem obično tek navode kako je pedagogiju teško definirati, a onda se zapletu u mnoštvu stručnih i nerazumljivih riječi koje možda i nemaju baš previše sadržaja. Nekadašnje jednostavno i precizno označavanje pedagogije kao znanosti o odgoju, ili znanosti o odgoju i obrazovanju, kao da su zbog te svoje jednostavnosti postale i sadržajno siromašne i stoga neprihvatljive.

No, upravo te definicije, koje stavljaju naglasak na odgoj, pokazuju srž istinske pedagogije, koji ne bi nikada smio ispasti iz fokusa. Nažalost, odgoj je u obrazovnom procesu, posebno u okviru formalnoga obrazovanja, i to na svu sreću još uvijek više na teoretskoj nego na konkretnoj razini, postao skoro pa nebitan i gotovo ga je u potpunosti istisnulo obrazovanje. Odgoj je u pedagoškim dokumentima ostao više kao jedan arhaizam koji se istina ne može izbaciti jer je nekada bio izvorište, ali svoje mjesto manje-više pronalazi tek na toj nužnoj leksičkoj razini. Takvo se snažno zanemarivanje odgoja osjeća u Cjelovitoj kurikulnoj reformi (CKR) pod vodstvom Borisa Jokića i Nevena Budaka i opravdano se može reći da je to njezin najveći nedostatak koji bi pod svaku cijenu trebalo ispraviti. Pokušat ćemo to dokazati kroz daljnju analizu, kao i kroz konkretne dokumente proistekle u krilu CKR-a, s nadom da će novo vodstvo taj veliki nedostatak doista znati prepoznati i ispraviti.


Odgoj u svjetlu
pojma “pedagogija”


Etimologiju imenice pedagogija nipošto ne bi trebalo zanemarivati i tek usputno spominjati, nego se na njoj nadahnjivati, jer sadrži mnoge bitne elemente koji nas nukaju na zadiranje u srž njezina značenja. Tako grčka imenica παιδαγογια (paidagogia) u sebi krije dvije riječi: imenicu παιδος (paidos), odnosno dijete, i glagol αγω (ago) – voditi, pratiti. U staroj je Grčkoj παιδαγωγός (paidagogos) bio rob koji je imao dvostruku zadaću: voditi dijete od kuće do škole i pomagati mu u učenju. Kasnije će gotovo istu ulogu preuzeti sluge, a u taj se kontekst opravdano mogu smjestiti i današnji nastavnici.

Naime, iz toga iščitavamo da je onaj tko vodi dijete rob ili sluga, odnosno s jedne strane primoran na taj posao i posvema podređen nekome, ali s druge strane i odabran, nagrađen, jer to nije mogao raditi svaki rob, svaki sluga, nego onaj koji je imao potrebne kvalitete (strpljivost, odgovornost, odlučnost itd.) i odlikovao se potrebnim znanjem. Nadalje, rob ili sluga je “fizički radnik” koji mora voditi dijete, i kad želi i kad ne želi, i to po točno zacrtanom putu, onom koji su mu odredili gospodari, oni koji žele svom djetetu najbolje, odnosno s jasnim ciljem da u školi stekne potrebne kvalitete. Konačno, rob ili sluga pomaže djetetu u učenju, što znači da su njegovi gospodari morali bitno uložiti u njegov odgoj i njegovo obrazovanje kako bi i sam stečeno mogao prenijeti na dijete. Isti se elementi mogu vrlo lako primijeniti i na današnje nastavnike.

Osim navedenoga, valja istaknuti i sam odnos između onoga tko vodi dijete i djeteta, odnosno način kako se dijete vodi. Iz toga pak možemo iščitati važnost i snagu samoga odgoja kao važne komponente odgojno-obrazovnog procesa.

Dijete se prije svega vodi nježno, ali odlučno. Nijedno dijete neće dozvoliti da ga se grubo vodi, da ga se vuče, da ga se gura, nego će se u tom slučaju otimati i bježati. Naprotiv, ako osjeti nježnost i ima pouzdanje u onoga tko ga vodi, i samo će tražiti ruku i ne će ju ispuštati. Dijete se vodi i sigurno i odlučno, odnosno tako da je onaj tko dijete vodi uvijek spreman na mogućnost da se ono zanese za nečim i istrgne iz ruke, a u tom ga slučaju snažno i odlučno zaustavi kako bi spriječio moguću nezgodu, gubitak vremena ili nepoželjno i štetno udaljavanje od zacrtanih ciljeva.

Etimološki, dakle, gledano, u pojmu pedagogija naglasak je na odgoju, koji uključuje i obrazovanje. Zato bi i danas nosivi pojam u svakom obliku školovanja trebao biti prije svega odgoj. Kao što je didaktika – znanost o poučavanju, o metodama poučavanja, tek grana pedagogije, tako je u svojoj biti obrazovanje podređeno odgoju, iako nipošto nije nevažno, nego svako obrazovanje nužno mora proizlaziti iz odgoja i s njim mora biti nerazdruživo povezano.


Gdje je mjesto odgoju u
Cjelovitoj kurikulnoj reformi?


Nažalost, već poodavno odgoj u školskom sustavu biva zanemaren i drugotan u odnosu na obrazovanje, a taj se nedostatak, kao što je već naglašeno, još snažnije osjeća u Jokić-Budakovoj Cjelovitoj kurikulnoj reformi. Tako iz objavljenih i u javnu raspravu ponuđenih 55 dokumenata iščitavamo kako stručnjaci koji su radili na njihovoj izradi odgoj uopće ne smatraju važnim, nego tek nuzgrednim, odnosno nečim što je gotovo ostalo tek kao jezična forma, ali se zbog njegove duge povijesti i prvenstva u redoslijedu nabrajanja u odnosu na obrazovanje mora barem zadržati kao pojam.

Takav odnos prema odgoju evidentan je iz analize učestalosti, bolje rečeno izostanka toga pojma u navedenim dokumentima, a njegov pregled donosimo u tablici niže.* S obzirom da se ovdje bavimo učestalošću spominjanja odgoja, izdvojili smo sivom bojom koliko se on puta spominje zasebno u svakom od dokumenata i zajedno u svima, kao imenica i kao pridjev, ali skrećemo pozornost i na potrebu uočavanja znatno brojnijeg pojma obrazovanja (u imeničnom i pridjevskom obliku), kao i sintagme odgoj i obrazovanje.


Čestotnost pedagogijskih pojmova u nacrtima Cjelovite uputnične reforme


imenica pridjev
Prijedlog na javnoj raspravi sveza „odgoj i obrazo-vanje“ samo „odgoj“ samo „obrazo-vanje“ odgojno-

-obrazovni

odgojni obra-zovni
1. Metodološki priručnik uputničnoga područja 26 1 31 64 0 72
2. Metodološki priručnik međupredmetnih tema 22 0 29 93 0 98
3. Metodološki priručnik predmetnih uputnika 39 0 36 183 0 106
4. Okvir nacionalnoga kurikula 95 1 52 153 0 167
5. Okvir za vrjednovanje procesa i ishoda učenja 22 0 25 254 0 268
6. Okvir djece i učenika s teškoćama 89 8 20 296 19 301
7. Okvir darovite djece i učenika 39 8 12 218 4 229
8. Predškolski odgoj i obrazovanje 21 3 2 28 5 28
9. Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje 49 0 30 128 0 129
10. Gimnazijsko obrazovanje 8 0 116 70 0 89
11. Strukovno obrazovanje 4 0 162 83 0 130
12. Umjetničko obrazovanje 7 5 147 66 0 131
13. Tehničko i informatičko područje 2 1 6 12 2 18
14. Tjelesno i zdravstveno područje 1 0 0 18 0 18
15. Matematičko područje 2 0 7 8 0 10
16. Jezično-komunikacijsko područje 1 0 8 7 0 10
17. Prirodoslovno područje 0 0 0 21 0 21
18. Umjetničko područje 4 0 0 5 0 5
19. Društveno-humanističko područje 2 0 0 13 0 14
20. Učiti kako učiti 0 0 3 90 0 96
21. Poduzetništvo 10 14 8 54 0 56
22. Osobni i socijalni razvoj 10 2 4 42 0 48
23. Zdravlje 3 4 2 29 1 29
24. Održivi razvoj 20 0 1 27 0 30
25. Uporaba informacijske i komunik. tehnologije 4 3 9 56 0 110
26. Građanski odgoj i obrazovanje 35 0 14 29 0 30
27. Hrvatski jezik 5 0 18 255 30 292
28. Engleski jezik 3 1 19 172 1 188
29. Njemački jezik 20 0 15 74 0 90
30. Talijanski jezik 2 0 12 74 0 89
31. Francuski jezik 6 0 9 97 0 107
32. Matematika 10 0 4 23 0 25
33. Priroda i društvo 2 0 3 98 0 101
34. Priroda 5 0 0 37 0 37
35. Biologija 14 0 16 66 0 68
36. Fizika 0 0 0 22 0 26
37. Kemija 0 0 9 152 0 159
38. Zemljopis („Geografija“) 29 0 10 103 0 113
39. Povijest 6 1 19 32 0 34
40. Tehnička kultura 1 0 5 57 0 58
41. Informatika 9 6 23 269 2 389
42. Glazbeni 2 4 1 153 0 156
43. Likovni 14 6 0 82 0 82
44. Tjelesni 2 1 2 99 6 100
45. Filozofija 1 1 1 24 0 26
46. Sociologija 1 1 4 11 2 12
47. Psihologija 2 1 0 40 4 43
48. Logika 0 1 3 16 0 19
49. Etika 1 4 3 19 3 28
50. Politika i gospodarstvo 1 0 6 31 1 31
51. Grčki jezik 0 0 5 13 0 15
52. Latinski jezik 0 0 7 11 0 16
53. Katolički vjeronauk 5 4 3 76 1 78
54. Pravoslavni vjeronauk 2 0 2 177 9 178
55. Islamski vjeronauk 3 6 2 95 7 97
Ukupno 661 87 925 4426 97 4900
Zbroj svih pojavnih oblika  1673  9423
Postotak 40% 5% 55% 47% 1% 52%

Kao što je uočljivo, u ukupno 55 dokumenata, napisanih na približno 4.000 stranica, odgoj se, bilo kao imenica, bilo kao pridjev, spominje tek 184 puta, što u odnosu na ostale navedene konstrukcije u tablici (11.096 pojavnih oblika) iznosi samo 1,65%. Da još jednom naglasimo: najvažniji i sadržajno najjasniji pojam, onaj koji u sebi sadrži i obrazovanje, odnosno onaj koji najizravnije povezuje smisao i ciljeve školskog sustava, upotrijebljen je u zanemarivom postotku, što jasno pokazuje intenciju odbacivanja odgojne komponente kao nepotrebne.

Za razliku od odgoja, obrazovanje se, kao puno siromašniji pojam koji po sebi može i ne mora nužno podrazumijevati istinsku odgojnu komponentu, nego se može svesti na puko bezvrijednosno prenošenje znanja, u imeničnom i pridjevskom obliku navodi 5825 puta, što čini 52,49%. Konstrukcija pak koja uključuje i odgoj i obrazovanje, i koja je značenjski daleko najsiromašnija, jer se najčešće koristi tek kao zamjena za školski sustav, a odgoj u svom nazivu zadržava kao lingvistički zaostatak, navodi se 5087 puta, odnosno 45,84%.

No, još je žalosnija činjenica kako se u dvama od ukupno tri prijedloga koji u svom nazivu sadrže pojam odgoj (Predškolski odgoj i obrazovanje, Osnovnoškolski odgoj i obrazovanje i Građanski odgoj i obrazovanje), odgoj ne spominje ni jedan jedini put. Samo se u Predškolskom odgoju i obrazovanju spominje 8 puta, i to 3 puta kao imenica i 5 puta kao pridjev. Ništa optimističnija nije ni činjenica kako se odgoj tek stidljivo spominje i u prijedlozima onih predmeta koje obično nazivamo odgojni, a u tom smislu ozbiljna kritika ide i na račun Katoličkoga vjeronauka.

Ne treba ni zanemariti činjenicu da se odgoj najviše nalazi u prijedlogu kurikula Hrvatskoga jezika – 30 puta, ali isključivo u drugotnom, odnosno opisnom pridjevskom obliku, a ne u važnijem imeničnom. Štoviše, gotovo je smiješno uočiti da se odgoj skoro pa najviše nalazi u prijedlogu kurikula Poduzetništva, gdje mu je dakako i mjesto, ali time slaba zastupljenost odgojne komponente u odgojnim predmetima izgleda kao još veća ruševina.

Sve to upućuje na ozbiljno i opasno zanemarivanje odgoja koje smjera od nježnog, ali odlučnog vođenja djeteta u vrijednosnom smislu učiniti samostalnog aktera koji sam, iako nespreman i nedovoljno formiran, procjenjuje što je dobro, a što ne, s otvorenim pripuštanjem da odabere potpuno pogrješan, odnosno evidentno krivi smjer.


Hoće li novo vodstvo CKR-a
vratiti odgojnu vrijednost reforme?


Cjelovita kurikulna reforma je još uvijek u povojima, u fazi promišljanja nad dosad učinjenim, u fazi domišljanja i popravljanja, stoga je izvrsna prilika da se ispravi učinjena najveća pogrješka – napuštanje odgojnosti, i da se cjelokupan školski sustav vrati u ono matično odgojno korito kojem pripada.

Nikakva reforma koja ne računa ozbiljno s odgojnom komponentom ne će biti stvarna reforma, nego tek besmisleno krpanje novim didaktičko-metodičkim zakrpama. Drugim riječima, kako je to već stoljećima uvriježeno, pedagogija, kao znanost na kojoj se temelji smislenost i odgoja i obrazovanja djece i mladih, neizostavno mora na prvo mjesto staviti odgoj, a da pri tom naravno ne zanemari ni obrazovanje. Ne može se i ne smije odgoj ostaviti tek tzv. odgojnim predmetima, pogotovo ne u okviru njihova podređenog statusa u odnosu na tzv. stručne i obrazovne predmete, jer baš svaki nastavni predmet ima svoju jednaku vrijednost i baš svaki predmet ima i odgojnu i obrazovnu komponentu.

Dakle, jedini zaključak koji proizlazi iz svega napisanoga može se sažeti u rečenicu: škole trebaju biti povlašteno mjesto prije svega odgoja, a potom i obrazovanja. U tom je smislu na CKR-u i njegovu novom vodstvu vrlo važan zadatak, jer ako odgoju vrate mjesto koje mu i pripada, možemo se ne samo nadati dobro odgojenim osobama koje svojim životom i djelovanjem mogu i hoće bitno pridonositi zdravom društvu, nego i dobro obrazovanim osobama, jer svatko onaj koga netko dobro vodi želi od toga učiti, pozorno ga slušati i upijati znanje koje prenosi i koje će kasnije i sam htjeti nadograđivati.

U tom smislu dobra konkretizirana, primijenjena pedagogija – ona koja odgaja, a onda i obrazuje djecu i mlade, nužno će voditi dobroj primijenjenoj andragogiji i želji za permanentnim usavršavanjem i izgradnjom sebe kao sve bolje odraslog čovjeka, a onda i kroz cjeloživotno učenje u stjecanju uvijek novih znanja. Kao takva pak ostvarivat će se i u konkretiziranoj gerontogogiji, gdje će se i u starosti shvaćati kako su i odgoj i obrazovanje isprepleteni oblici neprestanog sazrijevanje, odnosno trajnog i moralnog i intelektualnog usavršavanja. Takva cjelovita odgojnost može samo pridonijeti zrelim vrijednosnim plodovima kako društva, tako i Crkve. A upravo takvi pozitivni plodovi trebaju bit cilj svake reforme ukoliko ona želi biti istinska reforma.


* Tablicu je priredio kolega Petar Marija Radelj, teolog i arhivist, a objavljena je u PDF formatu ovdje

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi 1. Nova didaktička teorija obrogira pedagogiju Bavljenje odgojem (grčki παιδεία ) od samih je početaka ropski posao. Civilizacijski i s...
Prognani odgoj U raspravi se prikazuje važnost odgoja i problem njegova zanemarivanja u postojećoj odgojno-obrazovnoj politici, odgojnim znanostima i školstvu. Izlaž...
Polazišta za novi uputnik Katoličkoga vjeronauka I. Sažetak 1. Prijedlog uputnika Katoličkoga vjeronauka iz 2016. (u nastavku: Prijedlog) ne može se doraditi ni popraviti, valja ga napisati iz p...
Odgoj pred izazovima Prezentaciju o, najblaže rečeno, izazovima s kojima se suočava odgoj možete preuzeti ovdje. Ona je poslužila za izlaganje održano 21. listopada 2016. ...
Tko je zapravo ispod prosjeka? O netočnim izjavama vicepremijera Štromara Dana 26. kolovoza 2017. potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske Predragu Štromaru uputio sam donje pi...