Skip to content

Uz obljetnicu rođenja Čedomila Čekade…


Ima nekih doista velikih teologa – velikih i po učenju i po životu – koji nikada nisu, a vjerojatno ni ne će, isplivati na površinu i biti postavljani drugima za uzor. Premda su to vjerojatno više zaslužili od onih o kojima se naveliko drže predavanja na teološkim studijima i održavaju simpoziji, a njihova se djela predstavljaju kao temelj suvremene teološke misli.

Imamo, u tom smislu, solidan broj teologa, posebno onih koji su svojevremeno bili okupljeni oko pojedinih časopisa ili izdavačkih kuća, koji su se svojom samopromocijom, ali i relativno prikrivenom agresivnošću, nametnuli iznad drugih, a sve ih odreda karakteriziraju i međusobno povezuju riječi “progresivnost” i “kritika”. Onaj tko imalo poznaje situaciju, mogao bi naizust navesti barem desetak takvih imena koja su obilježila protekla desetljeća, odnosno onih hrvatskih teologa koje se percipira “velikima”, a da to u stvarnosti možda i nisu baš zaslužili.

Iako je većina od njih već poodavno pokojna, moglo bi se učiniti neprikladnim ovdje ih imenovati, ali svakako želimo istaknuti njihovu “protutežu”, odnosno s punim poštovanjem i udivljenjem navesti kako isto vrijeme broji i nekolicinu vrsnih teologa, onih koji su to doista bili, iako im je spomen nikakav ili tek neznatan. Među njima bismo posebno istaknuli dr. Čedomila Čekadu, a koji po našem mišljenju zaslužuje mjesto najljepšeg dragulja u kruni izvrsnosti.

Možemo samo sa sjetom zamišljati koliko bi naša Crkva u Hrvata bila zdrava, duboka i bogata, odnosno koliki bi se sada jasno vidljivi problemi spriječili, da je ozbiljno shvaćeno i prihvaćeno ono što je ovaj naš veliki teolog pisao još prije 40 ili 50 godina. Ponešto smo od toga njegova bogatstva objavili ovdje, a vjerojatno ne ćemo pretjerati ako kažemo da se ti tekstovi mogu ubrojiti među najljepše i najdublje teološke misli ikada napisane na hrvatskome jeziku.

Ono što posebno daje pečat Čekadinu pisanju, vidljivo je u jasnoći izražavanja, u čvrstoći pravovjerja, u prepoznavanju onih zabluda i površnih nastojanja svjetskih i hrvatskih “modernista” i “karizmatika” koji su tada bili u počecima, a sada su se razgranali u poveliku krošnju i zastiru čist pogled na Evanđelje, na Kristovu otkupiteljsku žrtvu, na ljepotu, uzvišenost i dostojanstvo liturgije, na iskrenu i poniznu pobožnost, na ljubav prema svojoj Katoličkoj Crkvi itd.

Drugim riječima, iako je prošlo više od 35 godina od smrti ovoga velikoga svećenika, velikoga teologa, velikoga čovjeka i velikoga pisca, čini nam se da su njegovi tekstovi – gotovo svi – toliko aktualni kao da su napisani danas. Svaki od njih tjera na duboko promišljanje vjerničkog života i vrlo kritički i precizno upozorava na zastranjenja onih koji su medijskim nametanjem gotovo preuzeli kormilo Crkve te nam diktiraju što je pravovjerno, a što krivovjerno, što je duhovno i poželjno, a što anakrono i spremno da se jedino baci u povijesnu ropotarnicu.

No, s druge strane, Čekada nije samo briljantan kritičar i analitičar, nego je ujedno onaj koji svojim pisanjem redovito nudi ono najvrjednije u teologiji, duhovnosti i liturgiji, te nezaobilazno dotiče srca i um svojih čitatelja i tjera kako na promišljanje, tako i na prianjanje uz zdrav crkveni nauk. U tom smislu, njegovi su tekstovi doista nadahnuti božanskom milošću i mudrošću, a kao takvi mogu biti, i sigurno jesu, poseban Božji blagoslov svakome tko ih čita.

Takav jedan teolog svjetskog kalibra i duboke ljudske i vjerničke poniznosti, veliki poznavatelj povijesti i liturgije, a uz to i vjerojatno najizbrušenije i najprofinjenije naše pero, ostao je uglavnom zasjenjen i nepoznat ne samo širim vjerničkim masama, nego i teolozima, dok se javni prostor sve do danas neopravdano pridavao tobožnjim “velikim teolozima”, iza kojih u biti nije ostalo ništa posebno vrijednoga spomena.

Zbog takve jedne – moglo bi se slobodno reći – povijesne nepravde, kao i iz razloga činjenice da je Čedomil Čekada pravi stup pravovjernosti i putokaz zdravog poimanja Crkve i istinske ljubavi prema Bogu i čovjeku, smatramo da je iznimno važno poticati na čitanje njegovih tekstova, jer nam oni skreću pozornost na potrebu distanciranja od svega nezdravoga što danas pojedinci nameću kao okvir poželjnoga crkvenoga djelovanja, a da bismo idući Čekadinim stopama bistrili i svoj um i svoje srce. U tom su nam smislu posebno na pameti teolozi, kao oni koji svojom zauzetošću i dosljednošću istinskim evanđeoskim vrjednotama mogu puno toga dobra učiniti, bez obzira na konkretan poziv i konkretno poslanje koje imaju po mudroj Božjoj rasporedbi.

Poseban nam je motiv pri tome podatak da se danas – 6. studenoga 2017. god. – napunja 121 godina od Čekadinog rođenja, pa s obzirom na to možemo ovaj prilog završiti molitvom Gospodinu da nam podari takvih mudrih, ustrajnih i nepokolebljivih teologa kakav je bio Čedomil Čekada, jer oni doista mogu biti jedna velika snaga u obnovi Crkve, takva koja nikada ne će sebe stavljati u prvi plan, kako to čine neki, nego Božju Volju, Božju Milost i Božju Providnost.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeroučiteljica u Osijeku i urednica portala
mr. Snježana Majdandžić-Gladić

Latest posts by mr. Snježana Majdandžić-Gladić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske eg... Kako i sama riječ govori, teologija je, najkraće rečeno, znanost o Bogu. Objekt njezina istraživanja i teološkoga govora ponajprije je Bog, do...
Kad se od teologa traži da ima začepljena usta ili... Ako je teologija znanost koja određenim zakonitostima progovora i naučava o Bogu, kao vrhovnomu Biću o kojemu ovisi sve što postoji, a isto ta...
Kad vjernik katolik tvrdi da se obratio… U novije se vrijeme sve češće mogu susresti ljudi koji tvrde da su se obratili. Ne bi to po sebi bilo ništa neobično, nego naprotiv itekako hv...
Kojim autoritetom nadbiskup Hoser proglašava Međug... U svjetlu adventske i božićne radosti, mirotvorstva i ljubavi, kada se čini neprimjerenim iznositi bilo kakvu kritiku koja nije nužna, jedna j...
Ponovno o Zakladi Rhema, protestantizaciji Katolič... Prije gotovo godinu dana jedan nas je usputni tekst na portalu Bitno.net ponukao na dublje istraživanje o temi koja nam je do tada bila maglov...