Skip to content

Višak svećenika i novca


Dok sam neki dan u župnoj kući u Visu pregledavao dokumentaciju u vezi nekog župnog zemljišta, a jer je već postalo toplije i prozor je bio dijelom otvoren, između buke obližnjih radova čuo se razgovor dviju gospođa srednjih godina koje su sporim hodom prolazile ulicom u kojoj je župni ured u Visu. Po naglasku i rječniku čuje se da nisu rođene na otoku. Govor odaje drugačije svjetove, naglaske, navike, drugo ishodište vjerskih navika i ciljeva. I baš pod prozorom, jedna će drugoj: “Pa što čekaju! Kad će već poslati nekoga u Vis? Naša N. mi je rekla da nemaju koga poslati. Nemaju koga! A kad im je bilo bolje nego danas! Sjemeništa su im puna. Na svoje sam oči vidjela koliko ima mladih kad sam lani prolazila pokraj zgrade u Splitu. Ma neka…”

Našla se, slutite, pokoja sočna riječ, baš kako to biva u velikih Hrvata katolika, malo ljutnje, dim cigarete i ne baš odrješito odobravanje nešto mlađe sugovornice. No, i to je dio šarma bez kojeg bi bilo dosadnije u pastoralnim zapetljajima. Zato mi se čini hvalevrijednim i pogođenim donijeti nekoliko ulomaka iz nedavno objavljenog teksta “Manjak svećenika?” u ožujskom broju Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Potpisuje ga dr. Davor Vuković, profesor fundamentalne teologije na KBF-u u Đakovu, pa mu ovime zahvaljujem na riječima koje su našoj učmaloj svijesti nasušno potrebne, ali, kako bilo da bilo, za realizaciju silnica teksta trebat će nam još koja svjetlosna godina.

Drugo, ulomke spomenutog članka donosim u prilog “utjehe” onima koji misle da samo periferni i marginalni svećenici, točnije pozitivističke glave, liberalizmu i modernizmu otvoreni, kojima ništa nije sveto ni poštovanja vrijedno iz prošlosti, koji su zatrovani intelektualizmom, vide problem gdje ga nema, a Krist je, kažu, kazao: “Ne budite zabrinuti za sutra”. Možemo mi nijekati stvarnost koliko želimo, ovdje ili ondje, ali takvom poimanju privodim Bajsićeve riječi: “Teško je objasniti ovci da trava nije dobra”.

Sve u svemu, vrijedi pročitati cijeli članak, a za početak dobronamjerno preuzete dijelove.

“Riječ kriza, međutim, nije nužno negativan pojam. U svom izvornom značenju, riječ kriza (krísis) ne znači jednostavno slom ili katastrofu, već označava situaciju promjene u kojoj valja zauzeti novi stav i donijeti odluku. Kriza je vrijeme izazova i novih mogućnosti, vrijeme čišćenja i pročišćenja, vrijeme razlučivanja i prosuđivanja, prilika za iskorak i novi početak.”

“Dok govorimo o manjku svećenika, međutim, valja zastati nad ovom tezom. Greshake smatra da ‘stalnu priču o manjku svećenika treba posve preispitati. Već činjenica da se od konca 18. st. bez prestanka govori o manjku svećenika, izaziva sumnju. Ideja o manjku svećenika, po mojem mišljenju, dolazi jedino odatle što se propisuju određene pastoralne zadaće i funkcije koje, na određeni način, trebaju izvršavati svećenici, i onda se ustvrđuje da broj svećenika za to nije dovoljan. Ali, što ako problem leži sasvim negdje drugdje, u polazištu? S kojim se pravom i obrazloženjem postavljaju one norme naspram kojih je broj svećenika premalen? I osim toga: čak i ako se norme ne dovode u pitanje, problem se, barem u doglednoj budućnosti, neće zvati manjak svećenika, nego manjak vjernika.”

“Jedno od rješenja koje nikako nije dobro jest raspoređivati isti broj postojećih, pa i novih službi i zadaća, na sve manji broj svećenika. Tada se svećeniku/župniku zna tovariti mnoštvo službi i zadaća koje onda on ili ignorira, te obavlja površno i usput, ili se svojski trudi, pa putem pukne i izgori (burn out) te više nije u stanju obavljati niti jednu službu” (bilješka 3).

“Ne želim biti zloguki prorok, no čini se da je samo pitanje vremena kad će mnogi formalni, tradicionalni katolici u Crkvi u Hrvatskoj odustati i od te vanjske forme. Tada će, osobito mlađe generacije, jer nemaju dubljeg vjerskog korijena i uvjerenja, prestati čak i s traženjem, tj. primanjem ‘crkvenih usluga’. Neće više ni povremeno, tradicije i običaja radi, tražiti sakramente i blagoslovine, koje im i tako predstavljaju dodatnu obvezu i trošak. Tako će se broj katolika u Hrvatskoj svesti na realnih 15-20 posto, što će imati ozbiljne posljedice i na crkveni financijski sustav, jer će izostati prilog od darova koji su povezani s primanjem sakramenata i blagoslovina. Nešto slično već se događa, primjerice, u Crkvi u Njemačkoj, gdje se katolici masovno ‘ispisuju’ iz Crkve. To nipošto ne znači kraj Crkve, već početak korjenite preobrazbe, bilo Crkve, bilo biskupske i svećeničke službe.
Naš trenutni gorući problem, dakle, a koji će biti sve izraženiji u ne tako dalekoj budućnosti, jest manjak vjernika, a ne svećenika; kriza i opadanje katoličke vjere, a ne samo kriza duhovnih i svećeničkih zvanja. U tom smislu, pozvani smo svi u Crkvi, a osobito nositelji trenutne situacije, na ozbiljnu i trezvenu analizu trenutne situacije, realno suočavanje s onim što je pred nama te, shodno tomu, na poduzimanje novih, domišljenih koraka.”

“Čini se da nam je još uvijek puno veći prioritet ulagati u crkvene zgrade i objekte – često prevelike, skupe, nefunkcionalne, loše izvedene i domišljene – nego u žive ljude. I ovdje valja podsjetiti da se dobar dio crkvi i crkvenih zgrada odavno prodaje, jer se ne mogu uzdržavati, i to ne samo u dalekoj i sekulariziranoj Nizozemskoj i Belgiji, već i u bliskoj i ‘katoličkoj’ Italiji i Austriji, te postaju muzeji, galerije, restorani, trgovine, itd. Paradoksalno, ali čini se kako mi zapravo nemamo manjak, nego – barem zasad – višak svećenika i novca” (bilješka 6).

Don Ivica Huljev

Don Ivica Huljev

Župnik u Komiži i urednik stranice kroz-samariju.net
Don Ivica Huljev

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Juda: od apostola do izdajnika Po teškoćama i nedaćama, bolima, ranama i bolestima, većim i manjim stradanjima, odbacivanjima i nesporazumima, mukama koje nas prije ili posl...
Hod za stopama ranjenog križa Uz 3. planinarski križni put Hvarske biskupije na Visu, 1. travnja 2017. Kroz cijelu svoju povijest Vis je bio poveznica i sjeciš...
Odlučno “ne” nacizmu Crtica o bl. Josefu Mayr-Nusseru (1910.-1945.) Subota 18. ožujka 2017. ostat će poznata po imenu jednog novog blaženika. U katedrali u ...
Hvarska Crkva: pogled s otoka Visa I. Mijene i promjene koje su zahvatile otok Vis u zadnjih stotinu godina odrazile su se i na vjerska kretanja. Bili bismo lažljivci i i...
Župniče, gdje ti je plan i program? U materijalima za četvrto (posljednje) sinodsko zasjedanje Druge biskupijske sinode đakovačke i srijemske, koje se je od 3. do 5. listopada 20...