Skip to content

Žalosni pakt ‘malih ljudi’ i ‘crnih banaka’

620_400_1372944777IMG_3066


Nakon kratkog vremena mira dužnici u švicarskim francima ovaj tjedan ponovno su gurnuti u središte financijskog stresa. Tečaj franka skočio je do neba, a s njim i rate kredita. Neki kažu da se sve, između ostalog, dogodilo i zbog ruskih oligarha koji su u panici počeli masovno svoj kapital prebacivati upravo u švicarsku valutu. Kako god bilo, kod nas se nakon prvotnog sažaljenja i već uobičajene izgubljenosti političkog vodstva situacija promijenila. Prvo je Vlada donijela mjeru zamrzavanja tečaja na 6,39 kuna, a zatim su počele rasprave oko ispravnosti i legalnosti tog poteza. Došlo se čak i do pitanja njegove ustavnosti, tj. pitanja krši li se time ustavom zajamčena jednakost svih građana? Najsimptomatičnije od svega bilo je prilično glasno gunđanje takozvanih malih ljudi, što dužnika u eurima i kunama, a što onih bez zaduženja, koje je išlo u smjeru: ‘trebali su razmišljati kada su se zaduživali’. ‘Krediti su im u startu bili jeftiniji nego u dužnicima u euru ili kuni’. ‘Trebali bi sami snositi posljedice rizika kojeg su preuzeli’. ‘Nećemo im valjda mi plaćati dugove!?’ Da, to je jedan od legitimnih pristupa problemu. Ali…


Cijelu priču možemo postaviti i potpuno drukčije, te se zapitati: tko to ne bi pomogao bratu da mu opljačkaju i devastiraju kuću? Čak i da brat ne očekuje pomoć, prihvaćajući činjenicu da je kupio jeftiniju kuću u nepoznatom naselju gdje se češće događaju nepredviđene stvari i da nije instalirao protuprovalni sustav – malo nas ne bi pomoglo, jel da? A po svemu sudeći u ovoj priči se ipak ne radi samo o poštenim financijskim i tržišnim kretanjima. Po ocjenama mnogih stručnih analitičara radi se o moralno vrlo upitnim špekulacijama preko kojih će bogati postati još bogatiji, a građani siromašniji. A kada su prije nekoliko godina špekulacije tih istih financijskih institucija dovele do kraha svjetskog gospodarstva onda nije bio problem što su građani spašavali sustav potpunog sloma. ‘Mali’ građani nisu tako glasno vikali da banke plate svoje dugove! Zato njihovo današnje gunđanje kako su sugrađani zaduženi u francima svima nepravedno sjeli na leđa i da bi se s njih trebali pod hitno maknuti nije dosljedno, a ni moralno ispravno. To su ljudi koji su, bez obzira na svoje propuste i startne prednosti, opljačkani.


Ima li među dužnicima onih koji će sve lukavo iskoristiti i preko tuđih leđa pregurali svoje dubiozne dugove? Kako takve preduhitriti i hoće li država zaštititi i one koji su dužni u drugim valutama i koji su se zaduživali za, primjerice, poduzetničke svrhe? – to su neka sasvim druga pitanja na koje tek treba kvalitetno odgovoriti. Ali, nije valjda da se netko osjeća superiorno što nije uzeo kredit u francima pa se sada naslađuje gledajući kako drugi propadaju i proklinje što će im i on morati pripomoći!? Nije valjda da bi i sa ‘crnim bankama’, koje su spašavane na mnogo nekorektnije načine, sklopio pakt samo da može gledati kako mu brat pati i pametovati mu dok umire!? Ljudi su opljačkani, pobogu. Treba im pomoći. Valjda bi i oni nama ostalima pomogli. Poslije iskustva kojeg su prošli možemo biti sigurni u to. To bi, na kraju krajeva, bilo i kršćanski.


fra-Ivica-Petanjak


Osijek je dao još jednog biskupa. Ovaj puta, i prvi puta, što je nama ‘sa Livane’ posebno drago, iz kapucinskih redova. Papa Franjo je, na tragu svoje obnoviteljske i franjevačke misije, novim krčkim biskupom imenovao dosadašnjeg gvardijana osječkog kapucinskog samostana – Ivicu Petanjka. Nije to slučajno – poslije svih teoloških, pastoralnih i socijalnih doprinosa koje su kapucini u prošlom stoljeću dali našem gradu i hrvatskome društvu, smijemo reći da je to izvrstan potez. Kapucinska jednostavnost, vođena izvrsnom teologijom Euharistije je upravo ono što Crkvi u Hrvatskoj nasušno treba. Novom biskupu Ivici želimo puno Božje milosti i blagoslova u radu i služenju. Sa zadovoljstvom ćemo ga pratiti i stavljati u svoje molitve.

Miroslav Čolić

Miroslav Čolić

Vjeroučitelj u Osijeku.
Miroslav Čolić

Latest posts by Miroslav Čolić (see all)

P o v e z a n i   t e k s t o v i

 „Isus Krist – komunist“? Zadnje vrijeme obilježeno je raspravom o promjeni imena Trga maršala Tita u Zagrebu. Rasprava je vrlo slojevita pa tako ima i svojevrstan vjer...
Vjeronauk i „preslagivanje“ Svake godine imam priliku s učenicima razgovarati o molitvi. Uvijek ih upitam kako mole i koji je sadržaj njihovih molitava? Da bih konkretizi...
Vjeronauk i znanje Zadnjih godina često se govori o vrsti znanja koja se stječe u našim školama i vrstama koje bi se trebale stjecati ako želimo biti u korak s v...
Vjeronauk i papa Franjo Veći Zapad od Zapada U našim krajevima često možemo čuti uzrečicu: „praviš se veći papa od pape“. To obično kažemo nekome tko nešto ne ...
Vjeronauk i nacija Jedna od tema s kojom se u Hrvatskoj još nismo razračunali i oko koje ne postoji društveni i narodni konsenzus je odnos vjere i nacionalnog iden...