dr. sc. Ivica Čatić – Vjera i djela

23velj Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Homilije u godini C

7. nedjelja kroz godinu (C)

Pavao u drugom čitanju (1 Kor 15, 45-49) pokušava odgovoriti na pitanje kako će se dogoditi uskrsnuće, jer svi znamo da tjelesa sahranjena u grob nakon nekog vremena istrunu. Kao što smo nosili sliku zemljanoga, nosit ćemo i nebeskoga (1 Kor 15,49). Dakle, kao što živimo zemaljsku dimenziju života, živjet ćemo također i nebesku – živjet ćemo nebeskim životom. Kakvo će to tijelo biti? Kao što je bilo tijelo Isusa uskrsloga. To je tijelo koje ih je bilo fasciniralo; koje je preporodilo njih slabe i plašljive učenike. Koji je put, kroz koja vrata se ulazi u takav način postojanja? O tim vratima govori danas Isus u Evanđelju (Lk 6, 27-38). Učenicima kaže da trebaju zauzeti novi stav prema onima za koje smatraju da im čine zlo. Trebaju četiri stvari: ljubiti ih, činiti im dobro, blagosli...

Nastavi čitati

3stu Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Homilije u godini B

31. nedjelja kroz godinu (B)

Kažemo da smo vjernici, slušamo o zapovijedi ljubavi, ali kada dođemo u svakodnevni život uspijevamo iznalaziti razloge da ne počnemo ozbiljno ljubiti druge. Pitanje je uspijevamo li uopće početi o toj temi razmišljati, a kamoli krenuti u akciju? I tu smo podijeljeni – i jesmo i nismo na putu Božjemu. Netko će reći: tu stvar teško ide jer mi nedostaje emocija, na tom području nemam sentimenata. No, istina je puno dublja. I ondje gdje imamo emocija, često smo u sebi razdijeljeni… Želimo i ne želimo, volimo i mrzimo u isto vrijeme… I hoćemo i nećemo… Pa i najrođeniji i najbliži koji se vole, u isto vrijeme zavide jedni drugima, ne vjeruju do kraja, boje se jedni drugih… Kao da je teško dati se na jednu stranu, ući u nešto cio, uložiti se potpuno. Isus nam pokazuje nešto potpuno sup...

Nastavi čitati

1velj Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Novi zavjet

Život u Duhu prema svetom Pavlu

V. Blažanović, Duhovi Rim 6,3-4: Ili zar ne znate: koji smo god kršteni u Krista Isusa, u smrt smo njegovu kršteni. Krštenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt da kao što Krist slavom Očevom bi uskrišen od mrtvih, i mi tako hodimo u novosti života. Putem krštenja kršćanin se identificira sa Kristovom smrću i uskrsnućem tako da njegovo biće biva transformirano. Uslijed te promjene, u njemu više nema mjesta za grijeh i njegov plod – smrt. Pavao ide još i dalje: onaj tko je sjedinjen s Kristom, mrtav je za grijeh i od sada živi Bogu! Apostol ovdje podsjeća da je krštenje zapravo umiranje grijehu skupa s Kristom, i stoga definitivna separacija, odvajanje od temelja na kojemu je funkcioniralo čovjekovo prijašnje biće, kao što je Kristova smrt označila da više nema zemalj...

Nastavi čitati

Prikazanje i prikazanja – razmišljanje uz Svijećnicu

1velj Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Prikazanje i prikazanja – razmišljanje uz Svijećnicu

Mogli bismo reći: malog Isusa roditelji donose u Hram, slično kao i mi naše mališane kad ih krstimo. I ne bismo krivo rekli. Mogli bismo reći malo više: roditelji Isusa prikazuju Bogu, predaju Ga Njemu i time žele za svoje dijete učiniti najviše što mogu – njegov život položiti u ruke Božje. U ruke tvorca svega, u sam izvor blagoslova. Možemo ići i dalje. Po Zakonu kojeg je Bog dao Izraelu, oni su svako muško prvorođenče prikazivali Gospodinu. I sad sam Sin Božji dolazi i poštiva Zakon kojeg je dao ljudima. Ne traži iznimke. Ne želi ništa zaobići. Naprotiv, baš želi prikazanje. Puno se ljudi prikazalo Gospodinu, ali nijedno prikazanje nije kao ovo današnje. Sva su ostala bila nepotpuna, nesavršena kao što smo i mi ljudi ograničeni. Jedino je Isusovo prikazanje potpuno, jedino...

Nastavi čitati

1velj Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Novi zavjet

Propovijedanje sv. Pavla

Do izvornih Pavlovih propovijedi, ako se izuzmu one u Dj koje su plod Lukine teološke elaboracije, može se ići jedino rekonstruiranjem iz njegovih poslanica. No, Pavao je cijelo svoje apostolsko djelovanje nazivao propovijednjem Evanđelja. Zato nemamo razloga iz cjeline njegovoga pastoralnog djelovanja, napose iz glavnih odrednica poslanica, ne zaključivati o njegovom propovijedanjem u užem smislu tog termina. Ovdje smatram vrijednim istaknuti slijedeće elemente koji predstavljaju bitne momente Pavlove teološko-pastoralne misli. 1. Pavao svoj auditorij ne opterećuje bespotrebno Kao primjer uzimam Pavlov redukcionizam u pitanju života zajednice. Ne samo da je poglavito zasluga njegovog zauzimanja što obraćenicima iz poganstva nije nametnut jaram židovskog Zakona tak...

Nastavi čitati

28sij Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Homilije u godini A

4. nedjelja kroz godinu (A)

Blaženstva - pogled na novi svijet, u vječnost Jednom, kad prođu nebo i zemlja, oni koji uđu sa Gospodinom u vječnost neće više imati nejasnoća, neće više trebati pouke, neće biti ni Hrama, ni Svetog Pisma. Neće više trebati reći ni jednu jedinu riječ jer vidjet ćemo ga kao što Jest. Tamo će konačno čovjekovo znanje, želje i život postati jedno – postat će vječni, ničime ograničeni. A dok se to ne dogodi, Gospodin nas svojom Riječju vodi put tog života, privlači nas sebi svojim uputama. Te upute, tu Riječ nije lako čuti, nije lako svoj život usmjeravati tragom vječnosti. Kome su riječi evanđelja koje smo upravo čuli hit (Mt 5, 1-12a)? Tko im se divi? Tko ih uze za svakodnevni program svog života? Malo ih je. Kraljevstvo Božje i čovjekovo kraljevanje su dva ne samo različita, ...

Nastavi čitati

24sij Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Novi zavjet

Betlehem u Novom zavjetu

Betlehem je u kršćanskoj tradiciji poznat kao mjesto Isusovog rođenja. Novi zavjet ga spominje samo u tom smislu i to na nekoliko mjesta. Upirući se na starozavjetna obećanja o porijeklu i mjestu Mesijinog rođenja (1 Sam 17,12; 2 Sam 7,12; Mih 5,1-2), evanđelisti Mt 2,1-16; Lk 2,4-15 te Iv 7,42 navode Betlehem kao mjesto Isusovog rođenja. Evanđelist Matej na veoma interesantan način tretira Betlehem. Promatrajući ga u svojevrsnoj interakciji s Jeruzalemom, on ga uvodi kao jedan od elemenata pomoću kojih čitatelja upoznaje sa zbivanjima oko Isusa koja su konačno urodila njegovim odbačenjem od jeruzalemske religiozne vrhuške. Mt u svoje rodoslovlje uvodi četiri strankinje: Tamaru (1,3), Rahabu (1,5a), Rutu (1,5b) i Bat-Šebu (1,6b)[1]. Iako strankinje, svaka od njih na svoj način je dopri...

Nastavi čitati

17sij Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Sveto Pismo

Samci u Svetom pismu

Ženidba i brak u Starom zavjetu Imajući u vidu da pitanje samaca u SZ-u nije postavljeno kao što čini moderno doba jer je tada na cijeni bio bračni život i brojno potomstvo, prvo nam se sintetički suočiti sa njegovom naukom o ženidbi iz koje možemo izvući nekoliko temeljnih izričaja u vezi samačkog života. Ako imamo pred očima da Post 1-11 ne iznosi samo viđenje prapovijesti u historiografskom smislu nego izriče temeljne elemente koji konstituiraju stvarnost svijeta i čovjeka, činjenica da oba izvještaja o stvaranju čovjeka u Post 1-3 završavaju prizorom ustanove ženidbe poprima posebnu težinu. Iako nastaje u patrijarhalnim tonovima snažno obojenoj sredini, Prvi izvještaj o stvaranju čovjeka (1,1–2,4a) čini revolucionaran iskorak afirmirajući jednakost muškarca i žene: čov...

Nastavi čitati

17pro Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Kolumne, osvrti, komentari

Adventska sličica

Stoljećima ga je Izraelski narod iščekivao. Tolika su nadanja vezali uz njega. I kad dođe čas da se pojavi Spasitelj, što se događa? Dolazi Dijete! No, ni dijete ne dolazi tako jednostavno. Marija je imala svojih problema koje je morala zbog toga sa sobom raščistiti; vjerovati nikad nije bio previše lagan posao. Danas vidimo da je u problemima i sv. Josip (Mt 1, 18-24). Otkud trudna? Da, trebam je otpustiti ali kako? Da vidimo na koji način… Ne, ne boj se, Josipe! Da, ipak će je uzeti k sebi, ali pitanja sigurno ne prestaju. Naprotiv, što život bude išao dalje, sigurno će ih biti i više. Bog, dok je na nebesima, u područjima nedohvatljivog i neshvatljivog, nije nam previše blizak, teško je s njime u kontakt. Evo, sad kad dolazi vrlo konkretno – evo ga stiže kao dijete – sad opet p...

Nastavi čitati

13pro Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Novi zavjet

Pavlov apostolski lik u 2 Kor 1, 1-14

U ovoj Poslanici Pavao najpotpunije i najsnažnije, iako ne i najsistematičnije, iznosi svoje shvaćanje apostolstva. Zato je smatramo pogodnom za razmatranje Pavlovog apostolskog lika. Pozdrav i uvodne misli (1,1-12) 1,1: Pavao, po volji Božjoj apostol Krista Isusa… Već sama riječ obraćenje u sebi da je naznaku da se radi o nekakvom obratu, o promjeni, a kad je stavimo u kontekst čovjekove životne orijentacije, onda kažemo da je riječ o promjeni orijentacije. Ponajbolje je izražava grč. riječ metanoia koja kaže da se radi o promjeni mišljenja. Već u ovom prvom retku vidimo da se kod Pavla dogodila promjena: od ponosnog farizeja Savla iz Tarza, koji je bio strastveni progonitelj Crkve, nakon obraćenja postaje ne samo kršćanin nego i apostol. Apostol Krista Isusa!...

Nastavi čitati