Ponedjeljak, 25 siječnja

Autor: dr. sc. Josip Mužić

Profesor filozofije i sociologije na KBF-u u Splitu. Pročelnik katedre za filozofiju na istom fakultetu. Doktorirao je i duhovno bogoslovlje.
Moralno promišljanje o cjepivima povezanim s pobačajem
Moralka

Moralno promišljanje o cjepivima povezanim s pobačajem

1. Zločin pobačaja Ivan Pavao II. u enciklici Evangelium Vitae ističe da “zapovijed 'ne ubij' ima apsolutnu vrijednost kad se odnosi na nedužnu osobu. … Prema tome, vlašću koju je Krist dao Petru i njegovim nasljednicima, u zajedništvu s biskupima Katoličke crkve, potvrđujem da je izravno i hotimično ubojstvo nedužnog ljudskog bića uvijek teško nemoralno.“[1] Na to se nadovezuje i kategorička argumentacija: „Namjerna odluka da se nedužno ljudsko biće liši svoga života, s moralnog stajališta je uvijek zla, i nikad ne može biti dopuštena, ni kao svrha niti kao sredstvo za dobar cilj. Ona je, uistinu, teška neposlušnost prema moralnom zakonu, čak samom Bogu, njegovom tvorcu i jamstvu; proturječi osnovnim krepostima pravde i ljubavi.“[2] U enciklici se potom ukazuje na „užasan zločin“ hoti...
Vrijeme svetogrđa
Kolumne, osvrti, komentari

Vrijeme svetogrđa

I. Narav i oblici svetogrđa 1. Pojam U vremenu koji je papa Benedikt definirao kao diktatura relativizma, događa se velika promjena odnosa prema svetom. Svijet u kojem živimo ubrzano se sve više udaljuje od Boga a time i sve manje drži do svetoga. Sve više ljudi gubi izvorno značenje a pridaju mu svjetovno značenje pa imamo razna nova „svetogrđa“ poput kulinarskog, kada se dobre i skupe namirnice loše skuhaju ili kada se u dobro vino ulije voda. Ubrzano raste broj onih koji mrze Krista kao i onih koji su formalno katolici, ali do vjere ne drže. Stoga se i kako izvan Crkve tako i u Crkvi događa sve više svetogrđa. Ima vrijeme za sve, kako kaže Propovjednik u Starom Zavjetu (Prop 3,1) pa tako izgleda na žalost da je sada nastupilo vrijeme svetogrđa. Već smo se na neki način i navikli pa...
Sloboda pričešćivanja
Kolumne, osvrti, komentari

Sloboda pričešćivanja

1. Dva oblika Dva su oblika pričešćivanja u rimskom obredu svete mise, na jezik i na ruku. Ovaj drugi, ne ruke, uveden je tijekom posljednjih pedesetak godina i smatra se izvanrednim načinom, odnosno nečim neredovitim ili ustupkom. Naime, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, u previranjima nakon Drugoga vatikanskog sabora, u nekim zemljama sjeverne Europe, koje su bile već dobrano zahvaćene procesom sekularizacije, uvedena je ta praksa protiv postojećih propisa i bez prethodnog odobrenja Svete Stolice. Tadašnji tajnik Svetog zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, danas kardinal, Malcolm Ranjith ustvrdio je 2008. godine da je ta „praksa uvedena bespravno i na brzinu“, a „sada je postala redovita praksa za čitavu Crkvu.“[1] Stavljena pred gotov čin, Sveta Stolica, tj. njez...
Posluh u doba korone
Kolumne, osvrti, komentari

Posluh u doba korone

I. Dvije krajnosti  U ovoj kriznoj situaciji kada je vjerni puk lišen svete Mise i ostalih sakramenata ne suprotstavljaju se razum i vjera, kako to neki drže[1], nego, po mom mišljenju, istina i ljubav. To suprotstavljanje ili odvajanje istine i ljubavi za posljedicu ima i podjele među vjernicima. Pokušat ću to objasniti. Istina danas nije baš na cijeni jer se uglavnom smatra nečim relativnim i promjenjivim i shvaća se isključivo naravno, kao nešto na što isključivo pravo polažu znanstvenici, moćnici i mediji. Njena nadnaravna dimenzija, po kojoj je ona ustanovljena od Boga, odbačena je i prezrena. Zato se često ne razumije i odbacuje Krista, koji za sebe kaže da je Istina. Svjedočeći za istinu, boreći se za istinu – vjernik se bori za Krista, i svjestan je da se ne može spasiti ak...