»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Profesor filozofije na KBF-u u Sarajevu i vicerektor Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu
Posvećeno i djelatno kršćanstvo

Posvećeno i djelatno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Tko je svećenik? Pitanje može imati različite odgovore. Ovisi od gledišta s kojega se polazi. Tko je svećenik kada ga povezujemo s riječju aktivnost? Dvije su dimenzije. Jednu od njih nazovimo aktivnost svećenika. Ovoj dimenziji prethodi svećenik kao onaj koji se nalazi u temelju aktivnosti. Dimenzija je karakterizirana ređenjem i posvećenjem. Aktivnost svećenika je slavlje sakramenata, napose euharistije što proizlazi iz njegovog posvećenja. Možemo govoriti o posvećenom kršćanstvu ukoliko posvećenje promatramo kao ontološku promjenu koja se događa u svećeniku djelovanjem milosti preko primanja sakramenta svetog reda. U posvećenom kršćanstvu središte aktivnosti bila bi euharistija. Temeljna aktivnost svećenika jest slavlje euharistije. Drugu dimenziju nazovimo svećeničkom aktivnošću g...
Žena, muškarac, tajna, sloboda

Žena, muškarac, tajna, sloboda

Kroz filozofsku prizmu
Filozof Peter Geach, muž filozofkinje i Wittgensteinove učenice Elizabeth Anscombe jednom je u razgovoru s prijateljima upitan zašto svojoj ženi Elizabeth dopušta da mu proturječi. Geach je odgovorio da iako ima privilegiran pristup tijelu svoje supruge (oboje praktični katolici imali su sedmoro djece; Elizabeth je preminula 2001. a Geach 2013. godine), nema privilegiran pristup njenom umu i ne bi niti želio imati. Radije pušta svojoj supruzi da bude slobodna u svom promišljanju. U svijetu filozofije Elizabeth (ne samo kao učenica Wittgensteina nego kao i originalna filozofkinja u svijetu analitičke filozofije) je puno poznatija kao filozof od svoga muža, iako je Geach autor vrlo poznate knjige Mental Acts iz 1957. godine. Ova uvodna biografska „crtica“ iz života dvoje praktičnih kato...
Religija neznanja

Religija neznanja

Kroz filozofsku prizmu
Iz nekog razloga termini suvremenost i progresivnost postali su sinonimi za pamet i intelekt u odnosu prema religiji. Religija je zastarjela, arhaična i iracionalna pojava, fenomen čiju kritiku je moguće utemeljiti na banalnoj tvrdnji kako je njezin kritičar suvremen i progresivan. Otprilike kao kada biste kritizirali grčku kulturu i filozofiju kao površne i glupe jer pripadate suvremenom svijetu interneta i virtualnih svjetova. Na taj način je svakom suvremenom i progresivnom „analitičaru“ dopušteno nekažnjeno biti javna neznalica i nepismen kad je u pitanju religija, ali mu nije dopušteno recimo u medicini i fizici. Tako su svi odreda „arhitekti“ kada treba graditi crkvu ili džamiju, ali nisu svi arhitekti kada se gradi bolnica ili aerodrom. Zašto svi bez obzira na znanje, profesiju ...
Žena, muškarac, podrazumijevanje

Žena, muškarac, podrazumijevanje

Kroz filozofsku prizmu
Nije tajna da nam se čini „napornim“ netko tko se trudi sve objasniti. Takav „namčor“ nije ugodno društvo ili ga nastojimo izbjeći. Objašnjenje je dio komunikacije između muškarca i žene. Ono može biti zahtjevno. Naporno. Ozbiljno. Dosadno. Ali može biti i korisno. Spasonosno za njihov odnos. Kada odnos između muškarca i žene prijeđe u naviku u njihovoj međusobnoj komunikaciji podrazumijevanje dobije veći prostor. Podrazumijevanje po svojoj naravi umanjuje potrebu za komunikacijom i stvara širi prostor šutnje između njih dvoje nego li je potrebno. I kad se „savršeno“ razumiju pa im se sve u međusobnom odnosu podrazumijeva krajnji ishod podrazumijevanja je manjak komunikacije i važnosti i mjesta objašnjenja u njihovom odnosu. Podrazumijevanje ne prati promjene njihovog međusobnog odnosa...
Tragično kršćanstvo

Tragično kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Tragičnost ima različite dimenzije. Postoje tragičnosti kada nije napravljen maleni korak da se spriječi veliko zlo. Tragičnosti naglih i besmislenih gubitaka dragih ljudi. Tragičnosti ljudskih života koji nikad nisu dobili priliku da se razviju u pravim okolnostima i boljim životnim uvjetima. Tragičnost svojim značenjem zahvaća veliki broj različitih ljudskih iskustva od promašenosti do gubitka i besmislenosti. I kršćanstvo ima svoju tragičnu dimenziju. Ona je možda najprisutnija u odluci Jude Iškariotskog da se ubije. Možda da je više vjerovao ne bi morao to učiniti. Sa svojom tragičnom sudbinom i svršetkom Juda Iškariotski pokušao se izboriti sumnjajući u Božjoj odsutnosti i bez Isusa. Pokušao je pobijediti vlastitu tragediju izdaje Isusa ali ostavljajući Boga izvan domašaja svoga k...
Iluzorno kršćanstvo

Iluzorno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Čovjek ne može uvijek pomoći sebi ili pobijediti samo zato jer ima u rukama nekakva sredstva i alat. Moguće je imati puno vreća papirnog novca s kojim nije moguće ugasiti požar koji prijeti našoj kući. Ali voda bi pomogla. Moguće je imati kvalitetno oružje u rukama, ali ono ne pomaže u borbi protiv vodenog vala. Ali siguran čamac ili brod može. Kako bi sebi znao pomoći, čovjek mora znati koja sredstva, stvari ili alati mu trebaju da si pomogne. Da se obrani. Da se spasi. Ukoliko toga nema iluzorno je očekivati da će pobijediti, obraniti se ili svladati prepreku. On je već izgubio, samo što to još ne zna. Ponekad u životu svećenika (uzimamo njega za primjer, ali se može prilagoditi i svakom kršćaninu) dolazi do stanja kada mu je potrebna pomoć. Kada se mora obraniti. Pomoći sebi. Kako ...
Fashion kršćanstvo

Fashion kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Ponekad možemo ispasti smiješni ako ne razumijemo simbole koje koristimo. I biti zloupotrijebljeni od strane nekoga tko puno bolje od nas razumije i zna što znače određeni simboli. Korištenje simbola uz neznanje i nerazumijevanje možemo nazvati fashion simbolikom. Tako ljudi vole modne marke odjeće i obuće iako ne znaju puno o modnoj kući ili dizajneru čiju odjeću nose. Fashion simbolika se temelji na javnom pokazivanju, a ne na razumijevanju i znanju simbola, odnosno imena i modnih marki. Postoje i ljudi koji također nose određenu odjeću ali i znaju jako puno o modnom imenu ili kući čiju odjeću vole. Nose određenu odjeću ne samo radi javnog pokazivanja, nego nošenjem specifične odjeće izražavaju stav koji se temelji na znanju i razumijevanju modne marke ili kuće. Stoga možemo govorit...
Žena, muškarac, nasilje

Žena, muškarac, nasilje

Kroz filozofsku prizmu
Postoje neka uznemirujuća pitanja povezana s brakom. Pitanja koja ponekad zbog ideje „šuti i trpi“ ili nikada ne budu postavljena ili postoji strah da se ta pitanja postave. Počnimo s općim pitanjem: Živi li Bog u svakom kršćanskom braku, živi li Bog u svakom braku između muškarca i žene? Naš odgovor je često afirmativan. Živi li Bog u braku gdje postoji i traje neprestano zlostavljanje i maltretiranje? Je li „pastoralno“ mudro savjetovati nekome da ostane u braku iako su iscrpljenje sve mogućnosti usmjerene protiv čestog zlostavljanja i nasilja? Na kraju krajeva je li savjetnik koji savjetuje „šuti i trpi“ i sam spreman pomoći osobi koja trpi bračno nasilje ili deklarativno ponavlja naučeno bez interesa da stvarno pomogne onome koji trpi nasilje? Pod maksimom „šuti i trpi“ posebno j...
Žena, muškarac, prijevara

Žena, muškarac, prijevara

Kroz filozofsku prizmu
Prijevara je bolno iskustvo i za muškarca i za ženu. Bez obzira na motive i razloge prijevare odnos se ne može vratiti na početak. Na vrijeme prije prijevare. Razlozi i motivi varanja su različiti. Možda je moguće i opravdati prijevaru? Radije pokušajmo opisati što je prijevara? Prijevara je davanje nekome trećem i nepoznatom onoga dijela osobe koji su muškarac i žena darovali jedno drugom u povjerenju i intimnosti. Prijevara je integralni dio čovjekove spoznaje da je nešto vrlo intimno i samo njegovo na neki način preneseno nekome tko je nepoznat. U sjedinjenju muškarac i žena možda nesvjesni toga jedno drugom dugotrajno ili trajno daruju nešto od svoje osobe. Jedno drugom međusobno daruju tijelo, povjerenje i duh. Njihovo sjedinjenje ima tjelesnu (tijelo), psihološku ili emotivnu (p...
Nacionalizacija sakramenata

Nacionalizacija sakramenata

Kroz filozofsku prizmu
Imaju li sakramenti nacionalnost? Postoji li hrvatsko krštenje, talijanska misa, američka ispovijed, filipinsko bolesničko pomazanje? Nekoga tko ponekad „gnjavi“ terminologijom označavamo kao onoga koji „cjepidlači“. Zar je važno kako se što kaže i na koji način? Sakramenti su opći (katolički) znaci spasenja. Pripadaju općoj, katoličkoj Crkvi i ne pripadaju ni jednoj naciji ili državi. Postoje kulturni elementi koji mogu biti sastavni dio sakramenta i njegovog slavlja, ali kulturni elementi ne čine bit sakramenta. Ne postoji hrvatska voda za krštenje niti talijanski kruh za euharistiju, kao što ne postoji ni brazilsko ulje bolesničkog pomazanja ili krizme. Postoje voda, kruh i ulje za koje postoje propisi i odredbe o njihovom korištenju u sakramentima i nemaju nacionalnu pripadnost i ...