dr. Velimir Blažević – Vjera i djela

19lis2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Promjene u Zakoniku kanonskog prava

Uvod Prošlo je tek nešto manje od 40 godina od stupanja na snagu sadašnjeg Zakonika kanonskog prava (27. 11. 1983.), a u njemu je već promijenjen veliki broj kanona. Donesene su neke posve nove odredbe; mnoge su nešto izmijenjene ili dopunjene, ili formalno i jezično poboljšane.[1] Ovdje će biti naznačene samo stvarne i sadržajne promjene, bilo da se radi o posve novim odredbama ili o onima u kojima je izvršena neka značajnija izmjena ili dopuna.[2] 1. Nove odredbe Prvu novu odredbu u Zakonik kanonskog prava iz 1983. unio je papa Ivan Pavao II. svojim motuproprijem: Ad tuendam fidem, od 18. svibnja 1998. Dodao je u kan. 750 paragraf drugi, o obvezi vjernika da čvrsto prihvaćaju i drže sve i pojedino što o nauku vjere ili ćudoređa kao konačno izloži crkveno Učiteljstvo, naime št...

Nastavi čitati

Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava

31kol2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo, Crkveno Učiteljstvo

Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava

Članak ukratko obrađuje promjene do kojih je došlo u odredbama ženidbenog prava u važećem Zakoniku kanonskog prava, proglašenom 1983. godine, a koje je u tri slučaja (kan. 1086 § 1; kan. 1117; kan. 1124) izvršio papa Benedikt XVI. svojim ap. pismom MP: Omnium in mentem, od 26. listopada 2009., a u 6 slučajeva (kan. 1108 § 3; kan. 1109; kan. 1111 § 1; kan 1112 § 1; kan. 1116 § 3; kan. 1127 § 1) papa Franjo ap. pismom MP: De concordia inter Codices, od 15. rujna 2016. Kod pape Benedikta radilo se o izostavljanju iz tri kanona (kan. 1086 § 1; kan. 1117 i kan 1124) riječi „i nije formalnim činom iz nje otpala“, a kod pape Franje promjene su se sastojale u dodavanju novih paragrafa u dva kanona (kan. 1108 § 3 i kan. 1116 § 3), u dopunjavanju dvaju paragrafa referiranjem na novi, 3. paragraf u...

Nastavi čitati

6lip2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Novo kazneno pravo Katoličke Crkve

Papa Franjo je 23. svibnja 2021. izdao apostolsku konstituciju: Pascite gregem Dei (Pasite stado Božje), u kojoj govori o potrebi zakonā u Crkvi i njihovu opsluživanju te o dužnosti biskupa da nad tim bdiju i da, osim iskazivanja ljubavi i milosrđa prema onima koji pogriješe, trebaju ispravljati ono što je pogrešno, pa i kažnjavati zbog zlodjela kad se na drugi način ne može postići zadovoljenje pravde, popravak krivca i uklanjanje sablazni. Također je proglasio novo kazneno pravo koje u Zakoniku kanonskog prava zamjenjuje dosadašnje, i odredio da na snagu stupa 8. prosinca o. g. Papa smatra kako se u brzim socijalnim promjenama u svijetu i Crkvi pokazalo nužnim podvrći reviziji kaznenu disciplinu Zakonika kanonskog prava iz g. 1983., kako bi se provođenjem preuređenih kaznenih odredab...

Nastavi čitati

Biranje pape – vrhovnog poglavara Katoličke Crkve

25ožu2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Biranje pape – vrhovnog poglavara Katoličke Crkve

U dvije tisuće godišnjoj povijesti Crkve dosad je na Petrovoj stolici sjedilo 266 papa – rimskih biskupa i vrhovnih poglavara Crkve. Prvog vrhovnog poglavara Crkve, apostola sv. Petra, postavio je sam Isus Krist kad mu je uputio riječi: „Ti si Petar - Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju“ (Mt 16, 18), a Petrovi nasljednici su na Petrovu stolicu dolazili na različite načine. Neke ću samo spomenuti, a ovdje će riječ biti o biranju papa prema sada važećim propisima. Prema crkvenoj tradiciju, za prvog svog nasljednika sv. Petar je postavio Linu (64.-79?), a kroz više stoljeća, kao što su birani drugi biskupi u svojim biskupijama, i rimske biskupe je birao rimski kler i puk. Od vremena cara Konstantina i njegova Milanskog edikta g. 313., kojim je kršćanska religija priznata i do...

Nastavi čitati

Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe

26velj2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe

Slušali smo ili čitali u novije vrijeme kako je više biskupa u Republici Hrvatskoj predalo Svetom Ocu svoje ostavke na službu dijecezanskih biskupa, a u Bosni i Hercegovini to su učinili mons. Pero Sudar, pomoćni biskup Vrhbosanske nadbiskupije, mons. Ratko Perić, Mostarsko-duvanjski biskup, mons. Vinko Puljić, Vrhbosanski nadbiskup, a sprema se da uskoro to učini i mons. Franjo Komarica, biskup Banjolučke biskupije. Sveti Otac je prihvatio odreknuća biskupā Sudara i Perića, a nadbiskupu Puljiću, iako odreknuće još nije prihvaćeno, već je imenovan nasljednik (nadbiskup koadjutor). Poticaj Drugog vatikanskog sabora i pape Pavla VI. biskupima Biskupska služba, kao služenje Božjem narodu, traži od onih koji su na nju postavljeni da je vrše koristeći sve svoje snage, sposobnosti, umijeć...

Nastavi čitati

23velj2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Postupak imenovanja biskupa

Biskupi, nasljednici apostola, u Crkvi se postavljaju za pastire duša, da vrše službu posvećivanja, poučavanja i upravljanja. Da bi za tu uzvišenu i odgovornu službu bili prikladni, od kandidata se traži, kako stoji u Zakoniku kanonskog prava, da se odlikuju čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću i ljudskim vrlinama te drugim sposobnostima koje ih čine prikladnim, da uživaju dobar glas, imaju barem trideset pet godina života, da su barem pet godina prezbiteri, te da imaju doktorat ili barem magisterij iz Svetog pisma, teologije ili kanonskog prava, ili da su u tim znanostima stručni (ZKP, k. 378, § 1). A konačan sud o prikladnosti nekoga za biskupsku službu pripada Apostolskoj Stolici (ZKP, k. 378, § 2). Imajući u vidu koje sve osobine ka...

Nastavi čitati

Krvno srodstvo ili rodbinstvo i način njihova računanja

11sij2021 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Krvno srodstvo ili rodbinstvo i način njihova računanja

Pojam i vrste krvnog srodstva Krvno srodstvo (lat. consanguinitas) ili rodbinstvo označava biološku povezanost koja se temelji na podrijetlu i postoji između dvije ili više osoba rođenih jedne iz druge, ili iz jednoga zajedničkog korijena - pretka (stipes). Osobe koje potječu jedna od druge, bilo izravno ili neizravno, krvno su srodne u ravnoj liniji ili lozi (linea recta), a koje ne potječu jedna iz druge nego potječu od zajedničkog pretka ili korijena srodne su u pobočnoj liniji ili lozi (linea collateralis). Udaljenost od zajedničkog korijena u ravnoj i u pobočnoj lozi označava se stupnjevima (gradus) ili koljenima. Postojanje krvnog srodstva među određenim osobama važna je činjenica o kojoj se na različitim područjima, naročito pravnim, mora voditi računa, npr. u nasljednom prav...

Nastavi čitati

Ograničenje vlasti dijecezanskih biskupa da osnivaju nove ustanove posvećenog života

12stu2020 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Ograničenje vlasti dijecezanskih biskupa da osnivaju nove ustanove posvećenog života

Novu ustanovu posvećenog života, prema doskorašnjoj odredbi Zakonika kanonskog prava (kan. 579), mogao je na svom području osnovati dijecezanski biskup, s tim da je prije trebao zatražiti mišljenje ili savjet Apostolske Stolice. Budući da traženje toga mišljenja nije bilo nužno za samu valjanost osnivanja nove ustanove (usp. ZKP, kan. 10), događalo se da su nove ustanove, redovničke i svjetovne, ponekad osnivane i bez toga. A osnivane su bez pridržavanja i nekih drugih kanonskih normi o uvjetima i elementima potrebnim za osnivanje neke ustanove posvećenog života. Da bi se unijelo više reda u Crkvu i spriječilo ishitreno osnivanje novih ustanova posvećenog života, najprije je Rimska Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života objavila 11. svibnja 2016. odredbu,...

Nastavi čitati

Odstranjivanje upravnim postupkom i odlukom klerika iz kleričkog staleža i redovnika iz redovničkih ustanova

6ruj2020 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Odstranjivanje upravnim postupkom i odlukom klerika iz kleričkog staleža i redovnika iz redovničkih ustanova

Uvod Klerički stalež u Crkvi, kojemu pripadaju đakoni, prezbiteri i biskupi, u koji se, prema Zakoniku kanonskog prava, ulazi primanjem svetog reda đakonata (k. 266, § 1), može se, kako stoji u istom Zakoniku, izgubiti odnosno iz njega odstraniti[1] na dva načina: zakonito izrečenom kaznom (k. 290, 2); otpisom Apostolske Stolice (k. 290, 3). Što se tiče kazne otpuštanja ili odstranjivanja iz kleričkog staleža, ona se može ili treba izreći zbog zlodjela izričito u Zakoniku navedenih. Ta zlodjela su: otpadništvo od vjere, krivovjerništvo i raskolništvo skopčano s dugotrajnom tvrdokornošću ili teškom sablazni (k. 1364, §§ 1 i 2); obeščašćenje svetih čestica (k. 1367); upotreba fizičke sile protiv Rimskog prvosvećenika ili njegovo ubojstvo (kk. 1370, § 1 i 1397); navođenje prigodom isp...

Nastavi čitati

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

19kol2020 Autor: dr. Velimir Blažević

Crkveno pravo, Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Crkveni sabori i dijecezanske sinode u prošlim stoljećima na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osim o drugim važnim pitanjima i temama, bavile su se također, i donosile odgovarajuće odredbe vezane za kršćanski život i ćudoredno ponašanje vjernika. U tom pogledu su određivale što vjernici trebaju obdržavati i ukazivale na neke poroke i mane koje je trebalo spriječiti, iskorijeniti ili ispraviti. O tome će ovdje biti nešto više riječi, najprije o vjerskim dužnostima, a zatim o ćudorednom ponašanju. I. VJERSKE DUŽNOSTI 1. Slavljenje nedjeljâ i svetkovinâ Božja i crkvena zapovijed nalaže da vjernici slave dane Gospodnje - nedjelje i zapovjedne svetkovine ili blagdane. O obvezi prisustvovanja i slušanja svete mise, i o izbjegavanju teških poslova u te dane odredbe...

Nastavi čitati