dr. sc. Velimir Blažević

tra132020 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

Crkveno pravo

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je stanje i nametnula ponašanje koje je u životu vjernika i Crkve neuobičajeno. To je dovelo i do odgovarajućih odluka i preporuka mjerodavnih poglavara u Crkvi, a i do reakcije vjernika na te odluke i preporuke. Postavlja se pitanja: Kako crkveni poglavari (biskupi), s jedne strane, mogu obustaviti slavljenje svete mise s narodom i podjeljivanje sakramenata kada se inače od vjernika traži da sudjeluju u misi i da pristupaju na sakramente, te kako takvu odluku uskladiti s pravom koje vjernici uživaju u Crkvi, da od svetih pastira primaju pomoć iz duhovnih dobara Crkve? U odgovoru ću biti veoma kratak. Na prvi dio pitanja odgovor se nalazi u ZKP kan. 838 § 4, koji glasi: Dijecezanskom biskupu u Crkvi koja mu je povjerena pripada da izda, u granicam...

Nastavi čitati

ruj262017 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Razrješivanje ženidbe apostolskom povlasticom

Crkveno pravo

Nerazrješivost je bitno svojstvo ženidbe. Ali dok su neke ženidbe apsolutno nerazrješive, ima ih koje se mogu razriješiti bilo na temelju Pavlove povlastice bilo posebnom apostolskom povlasticom. Ovdje će biti riječi o razrješavanju ženidbene veze odlukom Vrhovnog svećenika ili apostolskom povlasticom Tim se načinom mogu razriješiti nesakramentalne ženidbe dviju nekrštenih osoba, makar se nijedna od njih ne krstila, ili ženidba nekrštene i krštene nekatoličke osobe, ili katoličke i nekrštene osobe, ako je to na korist vjere i vječnog spasenja koje od tih osoba, ili one osobe s kojom bi se sklopio novi valjan brak. Takvu ženidbu, nakon što se provede postupak istrage na način koji je određen propisima Kongregacije za nauk vjere, i utvrdi da dotična ženidba nije sakramentalna i da će njez...

Nastavi čitati

tra262017 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. – velike pape dvadesetog stoljeća

Povijest Crkve

Teška i neizvjesna vremena i društvena previranja, da bi im se uspješno i na pravi način odgovorilo, traže velike ljude, odvažne i mudre predvodnike i pronicave reformatore. Tako je bilo kroz povijest; tako je bilo i u nedavnoj prošlosti. Dvadeseto stoljeće, burno po mnogočemu i zahvaćeno različitim krizama, u kojemu su se, ne samo u svijetu nego i u Crkvi, događale krupne promjene, obilježeno je nizom istaknutih državnika, i s više velikih papa, među kojima se na osobit način ističu Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. Toj dvojici papa, koji su u Crkvu i u suvremeni svijet unosili više svjetla, budili nadu i širili dobrotu, posvećujemo ovih nekoliko stranica u povodu skore njihove kanonizacije. Ivan XXIII. najavio i započeo crkvenu obnovu Ivan XXIII. je, po mišljenju mnogih, trebao biti „prela...

Nastavi čitati

sij62016 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Proglašavanje blaženika i svetaca kroz povijest i danas

Crkveno pravo

Uvod Kršćani koji se po sakramentu krštenja preporađaju i postaju baštinici Božji i subaštinici Kristovi (Rim 8,17), u novozavjetnim knjigama se nazivaju i prikazuju kao sveti (gr. ἅγιος/ἅγιοι - hagios/hagioi). Tako se u prvoj Crkvi svetima zovu kršćani u Jeruzalemu (Dj 9,13); apostol sv. Petar svetima naziva kršćane razasute u Pontu, Galaciji, Kapadociji, Aziji i Bitiniji (1 Pt 2,9); sv. Pavao svetima oslovljava i pozdravlja kršćane i kršćanske zajednice u Rimu (Rim 1,7), Korintu (1 Kor 1,2), Efezu (Ef 1,1), Filipima (Fil 1,1), Kolosima (Kol 1,2). Ali nakon što su prvotni vjerski zanos i gorljivost oslabili, nije se sve kršćane moglo označavati svetima, nego se počelo, nakon smrti, iskazivati posebno štovanje i nazivati svetima (lat. sanctus/sancti) najprije one koji su s...

Nastavi čitati

ruj162015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Pojednostavljenje i ubrzavanje kanonskog postupka za utvrđivanje nevaljanosti ženidbe

Crkveno pravo

Ovih dana je objavljen dokument pape Franje kojim su izvršene značajne promjene u Zakoniku kanonskog prava iz 1983. godine s obzirom na preuređenje kanonskog postupka za utvrđivanje i presuđivanje je li neka ženidba dvoje katolika, ili između katoličke i nekatoličke stranke, sklopljena valjano ili nije. Taj dokument, koji nosi latinski naslov: Mitis Iudex Dominus Iesus (Isus Gospodin blagi sudac), pobudio je među katolicima širom svijeta, pa i kod nas, veliko zanimanje, ali je od mnogih i pogrešno shvaćen. Učinjene su, bez sumnje, u kanonskom pravu velike promjene, ali ne u smislu da će se odsada u Crkvi moći 'poništavati ženidbe', kako se u javnosti i u medijima često pogrešno predstavlja, nego se radi o tome da će sudski postupak za utvrđivanje je li neka ženidba uopće sklopljen...

Nastavi čitati

kol282015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Ženidbena zapreka krvnog srodstva

Crkveno pravo

Poštovani, zanima me postoji li zapreka za brak ako su budući zaručnici u srodstvu u 8. koljenu po rimskom računanju (4. koljenu po germanskom)? Hvala. Magdalena. Odgovor je – Ne postoji. Nije u tom koljenu postojala zapreka za ženidbu ni prema prijašnjem Zakoniku kanonskog prava, iz 1917. godine. Odredba toga Zakonika je glasila: U pobočnoj liniji nevaljana je /ženidba/ do trećeg stupnja (koljena) uključivo … (kan. 1076, § 2). Prema germanskom računanju, koje je ranije bilo u službenoj crkvenoj upotrebi, a u našem narodu u običnom govoru se koristi i sada, i prema odredbi Zakonika iz 1917., ženidbena zapreka je obuhvaćala tri koljena. Shematski bi to izgledalo ovako: Konkretno, ženidbena zapreka je postojala za dvije osobe kojima su zajednički bili pradjed i prabaka, ili ba...

Nastavi čitati

kol222015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Računanje krvnog srodstva

Crkveno pravo

Krvno srodstvo se računa po lozama ili linijama, i po koljenima ili stupnjevima. Dvije su vrste krvnog srodstva, srodstvo u pravoj ili izravnoj lozi ili liniji, i srodstvo u pobočnim lozama ili linijama. U izravnoj lozi srodne su sve osobe koje su rođene ili potječu u nizu jedna iz druge. Srodne su u pobočnoj lozi osobe koje nisu rođene jedna iz druge, ali imaju zajednički isti korijen (roditelje), ili nekog zajedničkog pretka (djeda/baku, pradjeda/prabaku, šukundjeda/šukunbaku, itd.). Srodstvo u izravnoj lozi ili liniji računa se prema ovom pravilu: U izravnoj lozi toliko je koljena ili stupnjeva koliko rađanja, ili koliko je osoba, pošto se oduzme ili ispusti korijen. Sukladno tome, otac/majka i sin/kći su srodni u 1. koljenu izravne loze; djed/baka i unuk/unuka su ...

Nastavi čitati

kol212015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Umnožavanje ženidbene zapreke krvnog srodstva

Crkveno pravo

Poštovani, možete mi protumačiti dolje navedeno: Prema kanonu 1091, § 3 zapreka se krvnoga srodstva ne umnožava. Hvala. Ivo Moguće je da dvije osobe budu višestruko međusobno srodne. To se događa ako one imaju više zajedničkih korijena, a to može biti iz više razloga, npr.: 1. Do toga dolazi ako netko dobije dijete s osobom sebi srodnom, npr. netko sa svojom tetkom. G i H su u dvostrukom krvnom srodstvu, jer imaju dva zajednička korijena: C (djeda G-u i H-u) i AB (pradjeda i prabaku G-u i djeda i baku H-u). 2. Ako netko ima djecu s dvije međusobno srodne osobe, npr. s dvije sestre H i I su u dvostrukom krvnom srodstvu, jer imaju dva zajednička korijena: C (djeda H-u i I-u) i AB (pradjeda i prabaku H-u i I-u). 3. Kad dvije...

Nastavi čitati

tra42015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji

Pučki običaji

Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke U Crkvi je uobičajeno u različitim krajevima da se na Veliku subotu ili na sam Uskrs ujutro na ranoj misi blagosliva jelo: kruh, janjeće meso, suho kuhano meso, kuhana jaja i mladi luk. To se ‘posvećenje’ uzima kao prvo na početku uskrsnog doručka. Domaćin prije jela zajedno s ukućanima izmoli: Očenaš, Zdravomariju i Slavaocu „za rod i berićet, za voke (volove) i težake“. Nakon doručka spremalo se i odlazilo na misu. Išli su svi koji mogu, a kod kuće je ostajao netko da sprema ručak i da pazi na stoku. Na Uskrs se kuca obojenim jajima, osobito djeca. Onaj tko svojim jajetom razbije tuđe, pobjeđuje i uzima sebi jaje koje je razbio. Iza mise se nije zadržavalo kod crkve, niti su se ...

Nastavi čitati

tra32015 by dr. sc. Velimir BlaževićDan objave

Nekadašnji običaji uz Veliki petak i Veliku subotu

Pučki običaji

Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke Na dane Velikog petka i subote nije se radilo, osobito se nije orala zemlja. To je imalo podsjećati na Isusovo umiranje na križu, kad se zemlja potresla, pećine raspucale, grobovi otvarali. Strogi post se na Veliki petak obdržavao tako što se za jelo uzimao kruh, luk, posni grah, kopriva ili zelje, a neki bi postili samo o kruhu i vodi. Interesantna je i molitva koju su na Veliki petak u Stranjanima i Matoševcima molile pojedine žene. Ta molitva je glasila: „Oj dušice grješna, budi u vjeri krepna (snažna); kada pođeš putovati dugim putem, uskim klancem, susrest će te duh nemili, duh nečisti. Pitat će te: Dušo ili si moja il si Božja? Nisam tvoja već sam Božja. ...

Nastavi čitati