Zlata Gilja, dipl. theol. – Stranica 2

30pro2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Razmišljanja

Početak iz punine Božje ljubavi

Bog je iz preobilja svoje dobrote i svoga bitka stvorio svijet, a u njemu čovjeka kao svoga partnera. I svijetu i čovjeku odredio je granicu koja je samo njemu znana. Sve osim sebe Bog je ograničio kategorijom vremena. A da je sve na ovome svijetu prolazno svjedoči nam najbolje dolazak Nove godine. Svake godine se radujemo nečemu što nas dovodi sve bliže našem kraju. I ako čovjek slavi Novu godinu i veseli joj se, pa za njen doček priređuje neviđena slavlja, a ne doživljava je kroz vjerničku dimenziju skorog susreta s Gospodinom, pitamo se što taj čovjek slavi osim činjenice da mu se vlastito postojanje bliži kraju. I tami. Onima koji vjeruju znano je da sreća i radost vremena koji dolazi ovise samo o nama samima, a ne o položaju zvijezda na dan našeg rođenja ili proročkoj karti...

Nastavi čitati

28pro2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Stopama svetaca

Nevina dječica

28. prosinca Crkva slavi spomendan Nevine dječice, odnosno prisjeća se sve one nevine dječice do dvije godine starosti koju je dao poubijati židovski kralj Herod, htijući se na takav način riješiti novog Kralja - Isusa. „Tada se Herod, videći da su ga magi izigrali, veoma rasrdi te naredi da se poubijaju u Betlehemu i njegovoj okolici sva muška djeca od dvije godine pa naniže, prema vremenu za koje se pomno raspitao u maga. Tada se ispuni riječ proroka Jeremije: „Glas u Rami ču se – plač i jauk mnogi: to za djecom Rahela tuži – neutješna što ih nema.“ (Mt 2,16–18). Pokolj – riječ od koje niti jedna izvedenica nije ugodna uhu; poklati, zaklati, preklati; pogotovo ako se odnosi na nasilje koje se izvršilo nad nejakima i nevinima. Nevin – stanje u kojem svi dolazimo na ovaj svijet...

Nastavi čitati

27pro2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Stopama svetaca

Sveti Ivan, ljubljeni učenik

Sv. Ivan, apostol je i evanđelist, čije ime u prijevodu znači „Gospodin je milostiv“. Rođen je u 1. stoljeću kao sin Zebedeja i sv. Salome. Poznat je po tome što je bio Isusov „ljubljeni učenik“, jer u Evanđelju stoji da je odano ljubio Isusa i da je jednako tako od Isusa bio ljubljen. Apostol Pavao nazvao je Ivana zajedno s Petrom i Jakovom "stupovima Crkve". Na Posljednjoj večeri kao „onaj koga je Isus osobito ljubio, nalazio se za stolom Isusu do krila“ (Iv 13,23), a najveću vjernost i hrabrost pokazao je kad je jedini od apostola stajao pod Isusovim križem. Njemu Isus sa križa ostavlja svoju majku Mariju. Poslije Isusove smrti, laća se pera, te piše četvrto Evanđelje, tri poslanice, kao i knjigu Otkrivenja na otoku Patmosu, pretpostavlja se, pred sam konac svojega života. Iva...

Nastavi čitati

23pro2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Blagdani i sveta vremena, Povijest Crkve

Božić kroz povijest

Prva svjedočanstva o slavljenju Kristova rođenja sežu još u davno IV. stoljeće, iako postoje dokazi da kršćani časte špilju Kristova rođenja već u II. stoljeću. Prisciline katakombe u Rimu čuvaju vjerojatno najstariji poznati prikaz Kristova rođenja (oko 230. g.). Na njima je žena koja drži dijete i doji ga, i muškarac koji pokazuje rukom na zvijezdu u daljini. Lik Josipa se u prvim stoljećima ne pokazuje zbog bojazni da se njegovim prikazom ne umanji Isusovo božanstvo. Josipa se počinje častiti puno poslije tih prvih vremena. Ikonografija želi naglasiti Kristovo bogočovještvo, i zbog toga ne stavlja skoro nikakav naglasak na Josipa. Najpoznatije uprizorenje živih jaslica napravio je sveti Franjo Asiški 1223. godine uz pristanak pape. Ne zna se točno zbog čega je 25. prosinac uzet k...

Nastavi čitati

15pro2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Stopama svetaca

Blažene Drinske mučenice

Crkva se 15. prosinca sjeća hrabre i nesebične žrtve časnih sestara koje su u ljubavi za Krista, kojemu su posvetile svoje djevičanstvo, bile spremnije umrijeti nego pogaziti svetinje za koje su živjele. Zbog toga su im presudile oštrice četničkih noževa kojima su izboli njihova tijela. Drinske mučenice su blaženice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi, mučki ubijene od strane četnika na današnji dan, 1941 godine, na obali rijeke Drine kod Goražda. Časne sestre, Kćeri Božje ljubavi, došle su u Sarajevo 1882. na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera. Poslala ih je utemeljiteljica reda, službenica Božja Franziska Lechner. Otvorile su 1911. godine na Palama kod Sarajeva samostan „Marijin dom“. Vodile su osnovnu školu i pomagale svima, bez obzira na vjeru i narodnost. Zahvaljujući nese...

Nastavi čitati

22ruj2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Stopama svetaca

Sveti Pio iz Pietrelcine

23. rujna u Crkvi slavimo blagdan u kojem se spominjemo jednog, meni veoma dragog svetca, svetog Pia iz Pietrelcine. Otac Pio je u samo središte svoga života i apostolskog predanja stavio križ našega Gospodina Isusa Krista, nalazeći u njemu snagu, mudrost i ponos. Raspetom Gospodinu posvećivao je svu svoju ljubav, žrtvujući sebe za spasenje svijeta. Činio je to tako savršeno da je zaista mogao reći: „S Kristom sam raspet. Živim, ali ne živim više ja, nego živi u meni Krist.“ Rođen je 1887. godine u mjestu Pietrelcina u Italiji. Imao je šesnaest godina kada je odlučio ući u novicijat fratara, pa je tamo i zaređen za svećenika sedam godina kasnije. Godine 1918. na njegovu tijelu pojavile su se stigme (rane na mjestima na kojima ih je imao i Isus). Njima je ostao obilježen ...

Nastavi čitati

14ruj2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Blagdani i sveta vremena

Uzvišenje svetog Križa

14. rujna Katolička Crkva slavi blagdan Uzvišenja svetoga Križa, slavnoga križa. „... Ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu...“ Kad danas iz perspektive dvadeset vjekova razmatramo kalvarijski događaj, ponosno upiremo pogled i srce u raspelo da se zahvalimo Kristu što nije poslušao vikanje mnoštva i sišao s križa, nego je zaželio biti na njemu da tako sve nas privuče k sebi. Križ je mjesto pobjede, a ne poraza. Križ je izvor života, a ne smrti. Križ nije samo simbol, sveti znak. Križ je život. Iz križa izvire život kako za Krista, tako i za svakog čovjeka. Križ postaje izvorom najveće ljubavi. Kad je iz ljubavi prihvaćen, tada je to blagoslov za čovjeka i za svijet. Kad ga odbacujem i ne prihvaćam, satire me i nije blagoslov nego prokletstvo. 14. rujna Katolička cr...

Nastavi čitati

17tra2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Pjesme

Veliki petak

Posebno je današnje bogoslužje. Puno tuge i boli. Ozbiljnosti. Tišine. Krik zemljine tjeskobe vinuo se do Boga. Bol grješnog čovjeka. Gospode! Ukloni bol svijeta koji si stvorio, da te još više ljubi. Neizmjerna žrtva. Krist na križu. Sin Božji. Ponižen i uzvišen. Znak pobjede. Bog koji nas je otkupio cijenom ljubavi. Stoji uzvišen vjerom ljudskih križeva. U svome križu spaja dno zemlje i vrhunce neba, ujedinjuje Boga i čovjeka. Otvara mu vrata vječnosti. U klonule duše vraća radost. Oči uplakane zapjevaše himne tvojoj slavi. Ljubimo tvoj križ, tvoju muku. Raspeti i uskrsnuli Kriste, Snagom svoga križa rađaj nas za nebo!

Nastavi čitati

17tra2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Blagdani i sveta vremena

Veliki četvrtak – misa Večere Gospodnje

Zadnja Isusova večera i sve što se tada dogodilo, daleka je prošlost i od nje nas dijeli velika vremenska udaljenost. No, misao nas može prenijeti u ono doba, u onu svetu večer, u dvoranu posljednje Isusove večere. Veliki četvrtak je zaista veliki. To je spomenik velike i dirljive Isusove dobrote. Veliki četvrtak – stoga je prvo svećeničko ređenje, prva sveta pričest, prva sveta misa prikazana rukama najvišeg i najdostojnijeg od svih svećenika. Najuzvišenije stvari su tu izražene najjednostavnijim riječima. Ovo je tijelo moje! - i kruh se pretvara u Isusovo tijelo. Ovo je kalež moje krvi! - i vino postaje Isusova krv. Apostoli nijemi gledaju. Ne govore ništa. Samo Gospodin nastavlja: Uzmite i jedite! Uzmite i pijte! I oni to čine. Prva sveta pričest na zemlji. Anđeli nijemi gl...

Nastavi čitati

13tra2014 Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Cvjetnica – Nedjelja Muke Gospodnje

Cvjetnica ili Nedjelja Muke zadnja je korizmena nedjelja. Hrvatske kršćanske nazive za korizmene nedjelje prije Uskrsa polako ali sigurno ostavljamo zaboravu, pa se tako prvih pet naziva za nedjelje neopaženo, ali sigurno izgubilo iz upotrebe. To su Čista, Pačista, Bezimena, Sredoposna i Gluha nedjelja. Cvjetnica daje najjači otpor jer se najduže zadržala u tradiciji. Vezana je uz običaj po kojem se na Cvjetnu nedjelju umivamo u cvijeću, a maslinove grančice i ostale vjesnike proljeća nosimo na blagoslov u crkvu, kako bi nam posvećeni donijeli blagoslov u kuću. Zbog toga Cvjetnica najjače odolijeva zaboravu. Kada iz perspektive današnjeg vremena razmatramo Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem, možemo u njemu vidjeti hrabrost i odlučnost kojom Isus stupa ka konačnom dovršenju s...

Nastavi čitati