Autor: Zlata Gilja, dipl. theol.

.
Ti si, Bože moj, najljepši cvijet na križu!
Pjesme

Ti si, Bože moj, najljepši cvijet na križu!

Danas Ti mnoštvo kliče u radosti, maše Ti cvijećem i palminim grančicama. Danas je Cvjetnica. Ti si cvijet. Najljepši cvijet Oca svojega. Na putu u Jeruzalem prati Te sjena križeva golgotskih. Jedan je Tvoj, čeka na Tebe. I Ti to znaš. Gledaš ljude. Jučer još ljudi, a danas zvijeri. Dobro znaš da si u tome mnoštvu sam. Vršiš volju Oca svojega. Razapinju Te na križ. Ti i križ postajete jedno. Golgotsko drvo križa pretvaraš u drvo života. Ti si na njemu najljepši cvijet. Mirisom opijaš vječnost. Izvore ljepote. Nema Tebe bez križa, ni križa bez Tebe. Njime proslavljaš Boga. Kroz vijekove – za vijekove.
Križni put
Duhovnost

Križni put

„Križu sveti, stablo svako zavidi ti čarni sjaj; s takvim lišćem, cvijetom, plodom nikoji ga nema gaj...“ Križ je središnji simbol kršćanstva. Cjelokupna kršćanska simbolika izvire iz „znaka“ križa. Kršćanski govor o križu govor je o kršćanskom Bogu koji je iz prevelike ljubavi prema čovjeku pošao na križ. Stoga je znamenovanje križem jedno od osnovnih simbola koje koristimo posvješćujući si time pripadnost Kristu. Usprkos činjenici da o križu govorimo kao o znaku koji nas određuje,  jer je neprestano prisutan među nama, većini je taj znak samo formalnost. Ponekad je poput „znaka bez značenja“ jer ga nalazimo i tamo gdje je njegovo pravo značenje izgubilo smisao, pa je za neke još samo zgodan ukras u automobilu, provokativna tetovaža na tijelu, ili ukras na odjeći. Često se znamenujemo ...
Katedra sv. Petra
Blagdani i sveta vremena

Katedra sv. Petra

Blagdan koji slavi Katedru sv. Petra datira još od samih početaka kršćanstva, a potječe iz drevnog grada Rima i davnog IV. stoljeća. Njime su kršćani zahvaljivali Bogu za poslanje povjereno apostolu Petru i njegovim nasljednicima. Želimo li pronaći na stranicama Svetoga pisma početke Petrova primata, okrenut ćemo tekst sv. Mateja (16, 13–19), gdje Isus pita učenike što ljudi misle o njemu. U ime svih, Šimun Petar mu odgovara: „Ti si Krist, Sin Boga živoga!“. Isus mu na to reče: „Blago tebi, Šimune, sine Jonin, jer tebi to ne objavi tijelo i krv, nego Otac moj nebeski! A ja tebi kažem: Ti si Petar – Stijena,  i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa štogod svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebes...
Blaženi Alojzije Stepinac
Stopama svetaca

Blaženi Alojzije Stepinac

„Ništa me neće prisiliti da prestanem ljubiti pravdu, ništa me neće prisiliti da prestanem mrziti nepravdu, a u ljubavi prema svome narodu ne dam se ni od koga natkriliti.“ Blaženi Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine u mjestu Brezarić, u župi Krašić. Nakon završetka školovanja postaje svećenik, davne 1930. godine, a već sedam godina poslije postaje zagrebački nadbiskup. Njegovo djelovanje obilježio je početak Drugoga svjetskoga rata, i neviđena stradanja Židova, koji pred Nijemcima bježe iz svojih domovina, te dolaze u zemlje u kojima nalaze utočišta. Tako određen broj židovskih izbjeglica dolazi i u Hrvatsku. Niti u njoj ne nalaze sigurnost. Ipak, pod okriljem nadbiskupa Stepinca mnogi pronalaze pomoć. Ne samo Židovi, nego i Romi, pa Srbi, te svi ostali kojim...
Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu
Blagdani i sveta vremena

Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu

Četrdeset dana poslije rođenja Isusa roditelji odnose u Hram. Crkva na taj dan slavi blagdan Svijećnice, blagdan svjetla. Ime upućuje na malenog Isusa kojega su navijestitli proroci kao „svjetlo svijeta“ a u Hramu dočekao starac Šimun da vidi onoga koji se rodio „na prosvjetljenje naroda i slavu puka svoga izraelskoga“. Taj događaj bio je trenutak milosti za Šimuna jer je dočekao utjehu koju je Gospodin obećao Izraelu. Stoga na početku svoje molitve zahvaljuje Bogu što je pred kraj svoga života doživio takvu milost: „Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, po riječi svojoj u miru. Ta vidješe oči moje spasenje tvoje koje si obećao.“ Šimunova zasluga stoga uvijek ostaje u tome što je vjerovao u Božja obećanja i na kraju zaista u malenom djetetu prepoznao Otkupitelja i Spasitelja....
Blagdan obraćenja svetog Pavla
Stopama svetaca

Blagdan obraćenja svetog Pavla

Najznačajnije obraćenje u povijesti Crkve je obraćenje svetoga Pavla apostola. Od progonitelja do navjestitelja – proći će Pavao dug put. Potpuno prepuštanje Božjoj volji radikalno će promijeniti njegov život. Obrat koji se dogodi u životu čovjeka i koji iz korijena mijenja njegovo religijsko uvjerenje je dubok i potresan. Želeći pripadati nekome (u ovome slučaju Crkvi) potrebno je mijenjati sebe, svoje životne stavove kao i moralne norme po kojima je čovjek živio do obraćenja. Sama riječ „obrat“ označava nešto obratno, obrnuto od onoga na što smo navikli. Obratiti se nekome, pretpostavlja prvotno povjerenje u tu osobu. Obratiti se i priznati vlastitu nemoć nekome može samo onaj koji ima moć poniznosti. Obrnuto je istoznačnica za naopako, nešto okrenuto ili usmjereno na drugu stranu....
Krštenje Gospodinovo na Jordanu
Blagdani i sveta vremena

Krštenje Gospodinovo na Jordanu

Spremili smo bor, ugasle su svjećice, polako je s blagdanima iščeznuo duh božićnog vremena, vraćamo se svakodnevnim poslovima. Blagdanom Isusova krštenja na Jordanu završava božićno vrijeme a počinje vrijeme kroz godinu. Blagdan Kristova krštenja je priprava za naše putovanje po stazama liturgijske godine da bismo znali živjeti kao Božja djeca i dostojno slaviti druga Božja otajstva, po kojima nam stiže punina spasenja i posvećenja. Isusovo krštenje prate tri događaja opisana u Evanđelju: Otvoreno nebo Nebo su mnogi stari narodi smatrali mjestom Božjeg prebivanja: ono je nedostižno, zatvoreno, bezvremensko mjesto. Pri Isusovu krštenju „nebo se otvorilo“. Bog je otvorio nebeski svod i sišao među ljude zemaljskoga svijeta da iz njega izbriše zlo, i učini nešto s grijehom namnož...
Nauči me, Gospodine…
Pjesme

Nauči me, Gospodine…

U tišini stajati pred Tobom. Ušutjeti u sebi – iz poniznosti. Šutjeti pred drugima – iz poštovanja. Šutjeti u važnim trenucima – i rasti u životnoj mudrosti. Jer, šutnja me neprijatelja raduje – dok šutnja prijatelja kosti lomi. Nauči me Bože govoru tišine. Da šuteći znam ljubiti – Tebe i bližnjega. Šutjeti i preboljeti. U njoj se radovati. Šutnja je na usnama mnogih – vrlo moćno oružje, Stoga je - nemjerljivo vrijedna. Nauči me Gospodine... vladati njome.