Božić postaje jedan od nas, blizak nama i počinje biti naš brat
U četvrtak 15. prosinca 2005. u 18.30 u Patrijarhalnoj bazilici sv. Petra u Vatikanu, na kraju tradicionalnoga euharistijskoga slavlja koje je za studente rimskih ateneja u sklopu priprave za Božić, slavio kardinal-vikar Camillo Ruini, Sveti Otac Benedikt XVI. susreo se sa sveučilištarcima i uputio im sljedeći pozdrav.
Pozdrav Njegove Svetosti Benedikta XVI. rimskim sveučilištarcima
Vatikanska bazilika
Četvrtak 15. prosinca 2005.
Časna braćo,
ugledni akademski dužnosnici,
dragi studenti,
s velikom radošću upućujem srdačan pozdrav svima vama na kraju tradicionalnoga predbožićnoga euharistijskoga slavlja za sveučilištarce rimskih ateneja,[1] koje je bilo tako drago momu ljubljenomu prethodniku Ivanu Pavlu II. Ponajprije pozdravljam Kardinala-vikara koji je predvodio svetu Misu, a s njime pozdravljam i ostale nazočne crkvene službenike. Zahvaljujem svakomu od vas, dragi prijatelji, što ste prihvatili poziv da sudjelujete na ovom susretu, a osobito izričem zahvalnost ministru nastave, sveučilišta i istraživanja, rektorima rimskih i talijanskih ateneja, ravnateljima konzervatorija, sveučilišnim kapelanima i studentskim izaslanstvima iz nekoliko europskih zemalja i iz Afrike. Drago mi je ovom prigodom pozdraviti i sudionike Svjetskoga kongresa dušobrižništva stranih studenata, koji priređuje Papinsko vijeće za duhovnu brigu oko selilaca i putnika. Svima upućujem srdačnu dobrodošlicu.
Rado koristim ovu priliku da izrazim duboko zadovoljstvo sve većom suradnjom koja se uspostavlja među raznim rimskim atenejima. Nastavite, dragi prijatelji, zajedno promišljati o novom humanizmu, svjesni velikih izazova suvremenoga doba i nastojeći skladno spajati vjeru i kulturu. Kako je potrebno u ovom povijesnom trenutku njegovati pozorno kulturno i duhovno istraživanje! Sa zadovoljstvom sam doznao i kako se pet rimskih medicinskih fakulteta složilo da će se na nekim poljima posvetiti suradnji u temama života. Na specifičnijoj dušobrižničkoj razini cijenim zatim odluku da se dublje proučava tema prijenosa vjere u tijeku formacije koji uključuje i studente i nastavnike. Vama, dragi mladi, koje vidim u velikom broju, želim da svoj hod kršćanske formacije ispunite radošću, spajajući ga sa svakodnevnim nastojanjem da produbljujete znanja vlastitih akademskih putova. Potrebno je ponovo otkriti kako je divno imati Krista kao Učitelja života i tako doći do slobodna i svjesna obnavljanja vlastite ispovijesti vjere.
Sada bih želio obratiti pozornost na strane studente. Njihova je prisutnost pojava koja raste i važno je polje dušobrižničkoga djelovanja Crkve. Doista, mladi koji napuštaju svoju zemlju radi studija susreću se s brojnim problemima, a posebice s rizikom krize identiteta i gubitka duhovnih i ćudorednih vrjednota. Dapače, za mnoge mlade mogućnost studiranja u inozemstvu jedinstvena je prilika da postanu sposobniji bolje pridonositi razvoju svojih zemalja, ali i aktivno sudjelovati u poslanju Crkve. Važno je nastaviti putom kojim smo pošli u susret potrebama ove naše braće.
Dragi sveučilišni prijatelji, približavamo se velikomu i sugestivnomu događaju presvetoga Rođenja Gospodinova. Uobičajeno ozračje toga slavlja poziva nas na prisnost i veselje. Dok onima koji to mogu želim da božićne blagdane provedu sa svojim obiteljima u velikoj vedrini, pozivam vas da u punini prihvatite duhovnu poruku koju nam ova svetkovina iznova nudi. Bog je postao čovjekom i prebivao među nama. Pripremimo svoja srca za doček Onoga koji nas dolazi spasiti darom svoga života, koji postaje jedan od nas, blizak nama i počinje biti naš brat. Neka vas u tom iščekivanju vodi Presveta Marija, Sedes Sapientiae [Prijestolje Mudrosti]. Njezinu sliku, koja obilazi razne narode, izaslanstvo Poljske sada predaje izaslanstvu Bugarske, da nastavi svoj peregrinatio [hodočašće] sveučilišnim gradovima te zemlje. Neka ona, vjerna Djevica, Kristova Majka, izmoli svjetlo božanske Mudrosti, Krista Gospodina, za svakoga od vas i za vaše akademske sredine. Sretan Božić svima!
S talijanskoga preveo Petar Marija Radelj
[1] Prevoditeljska napomena: Atenej (latinski athenaeum) je u antičkom Rimu bila škola filozofije, govorništva (retorike), gramatike, poetike i prava. U današnjoj uporabi označava visokoškolske ustanove: sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, fakultete, znanstvene institute. U Rimu postoji:
- sedam papinskih sveučilišta (imaju po četiri fakulteta):
- Papinsko grgurovsko sveučilište (Gregoriana, drži ga Družba Isusova),
- Papinsko lateransko sveučilište (Lateranum, drži ga Vikarijat Rimske biskupije),
- Papinsko salezijansko sveučilište (drži ga Salezijanska družba sv. Ivana Bosca),
- Papinsko sveučilište sv. Antuna (Antonianum, drži ga Red manje braće),
- Papinsko sveučilište sv. Križa (drži ga Prelatura Svetog Križa i Opus Dei),
- Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskoga (Angelicum, drži ga Red braće propovjednika),
- Papinsko urbanovsko sveučilište (Urbaniana, drži ga Dikasterij za evangelizaciju),
- dva papinska ateneja (imaju po tri fakulteta):
- Papinski atenej Kraljice apostola (Regina Apostolorum, drže ga Kristovi legionari),
- Papinski atenej sv. Anselma (Anselmianum, drži ga Red sv. Benedikta),
- papinske ustanove visokih studija:
- Papinski biblijski zavod,
- Papinski bogoslovni zavod Ivana Pavla II. za znanosti o braku i obitelji,
- Papinski istočni zavod,
- Papinski zavod za arapske i islamske studije,
- Papinski zavod za kršćansku arheologiju,
- Papinski zavod za svetu glazbu,
- Patristički zavod Augustinianum,
- Visoki zavod moralne teologije Alfonzijanska akademija,
- Zavod bogoslovlja posvećena života Claretianum,
- papinski fakulteti:
- Papinski bogoslovni fakultet Marianum (drži ga Red slugu Blažene Djevice Marije),
- Papinski bogoslovni fakultet sv. Bonaventure (Seraphicum, drži ga Red manje braće konventualaca),
- Papinski bogoslovni fakultet Teresianum (drži ga Red bosonogih karmelićana),
- Papinski fakultet odgojnih znanosti Auxilium (drže ga Kćeri Marije Pomoćnice).
