Pojam znanje se u suvremenom društvu gleda pod različitim kutovima, a kao takvo može se prosuđivati i u pozitivnom i u negativnom svjetlu. Kriterij prosudbe pronalazimo u Svetom Pismu, a ono nas upućuje kako je nedostatno, a često i štetno znanje promatrati samo materijalnim i ovozemaljskim očima, dok je pravo znanje ono koje se ocrtava u želji za razumijevanjem božanskih dubina i svetosti dara otkupljenja.
Tako, ponizan će čovjek priznati da je njegovo znanje, pa i onda kada je možda veliko u usporedbi s većinom drugih ljudi, zapravo tek djelomično i nedostatno, odnosno da u punom smislu riječi samo Bog zna, samo On proniče srca i bubrege, samo on poznaje sve tajne i sva znanja, koja uvijek ljudima ostaju nedokučiva.
Ipak, iako nas Bog obdaruje djelomičnim znanjima, daje nam i svoju milost da razumijemo da se najviši stupanj ljudskog znanja sastoji u nastojanju oko otkrivanja Božjih dubina i otajstva spasenja. Iz takvog znanja proizlazi i razlikovanje dobra i zla, kao i nastojanje da se svim srcem vlastiti životni put podvrgne Božjoj volji i Njegovoj providnosti.
Zato je razumljivo što Sveto Pismo na puno mjesta naglašava kako je takvo znanje – koje ono naziva mudrošću, prisjednicom Božjega prijestolja – neusporedivo uzvišenije od pukoga ljudskoga znanja, odnosno uči nas da ta Mudrost stanuje kod Boga i otkriva se samo onima koji su čista i ponizna srca. Tome nas posebno poučavaju mudrosne knjige Staroga i Novoga Zavjeta (Job, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga mudrosti, Knjiga Sirahova, poslanice), ali na to nas upućuje i svaka napisana riječ u Svetom Pismu.
Poseban primjer ljepote i vrijednost mudrosti otkriva se u liku starozavjetnog kralja Salomona, koji od Boga nije tražio ni materijalna dobra ni bilo kakve ovozemaljske vrijednosti, nego pronicavo srce da može razlikovati dobro od zla i tako pravedno vladati. Zato mu je Bog dao srce mudro i razumno kakvo nije imao nitko prije njega ni nitko poslije njega (usp. 1 Kr 3, 4-15), a u tom svjetlu posebno je znakovita njegova presuda nad dvjema bludnicama koje su se sporile oko majčinstva (usp. 1 Kr 3, 16-27). Naređujući da se dijete rasiječe napola, znao je kako će prava majka reagirati i time pokazao koliko se mudrosti krije iza naoko lude odluke.
Sveto nas Pismo uči, nadalje, kako je strah Gospodnji početak mudrosti, odnosno tko ljubi mudrost ispunit će se srećom, jer se ona otkriva onima koji su jednostavna i ponizna srca i ne iskušavaju Gospodina.
Nažalost, današnje je poimanje znanja, načelno gledano, daleko od onoga čemu nas poučava Sveto Pismo. Znanje se tako daleko više shvaća u pozitivističkom smislu, kao skup informacija koje se žele negdje primijeniti i preko njih pokazati svoju moć, ne vodeći previše računa o moralnosti. To se napose odnosi na medijski prostor, koji je češće podvrgnut uskim interesima i ovozemaljskim probitcima, u kojima uopće nema mjesta za Boga i za svetopisamsko poimanje znanja.
Ipak, nepravedno bi to bilo primijeniti na sve i na sva područja. Naprotiv, i danas ima puno onih koji svoje znanje, kako ono stručno i profesionalno, tako i ono dublje, utemeljeno na Božjoj mudrosti i milosti, primjenjuju u svakodnevnom životu i tako pokazuju svoju brigu za opće dobro, ostavljajući pozitivan trag i uvjerenje kako i ljudsko znanje ima svoju duboku vrijednost, posebice kad je utkano u razumijevanje istinskoga znanja koje nam dolazi od Boga. Stoga smo pozvani raditi na promicanju takvog znanja koje će biti ljudima na korist, a Bogu na slavu.
Uz temu “Budućnost i moć znanja”, kao dijelu gradiva namijenjenoga za nastavu Katoličkoga vjeronauka u 4. razredu srednje škole, donosimo nekoliko priloga:
- Tekst, poveznice i online prilozi
- Budućnost i moć znanja – PPT
- Budućnost i moć znanja – PPT/video
- Izvadak iz e-udžbenika
- Sažetak i radni zadaci – RB
- Budućnost i moć znanja – zadatak za rad u skupinama
- Salomon moli za dar mudrosti – svetopisamski tekst
- Salomonova presuda – svetopisamski tekst
- Hvalospjev ljubavi – glazbeni video-prilog
- Ima 9 godina, a studira na 3 sveučilišta – video-prilog