»Jaram je moj sladak i breme moje lako.« (Mt 11,30)

Blagdani i sveta vremena

Životopisi svetaca, povijest blagdana, vjerski običaji…

Prvomučenici Svete Rimske Crkve
Stopama svetaca

Prvomučenici Svete Rimske Crkve

Evanđelje je radosna vijest, poruka čovjeku i čovječanstvu o otkupljenosti od grijeha, koju nam je darovao nebeski Otac poslavši svoga Sina na zemlju i koji je, poslušan do smrti Očevoj volji, učinio sve one koji prihvaćaju takvu ponudu spasenja djecom Božjom, učvrstivši ih u nadi u dioništvo buduće nebeske slave. No, ta je ponuda spasenja otpočetka izazivala protivljenje mnogih, pa je tako i sam Krist - jedini Spasitelj svijeta - za svoj neprocjenjivi dar bio razapet i ubijen. Međutim, Krist je ispunio svoje poslanje i Otac ga je uskrisio od mrtvih, darujući mu Ime nad svakim imenom, kako bi se na to Ime prignulo svako koljeno nebesnika, zemnika i podzemnika, i kako bi svaki jezik priznao da Isus Krist jest Gospodin (usp. Fil 2,9-11). Tu istinu o Kristovu djelu otkupljenja i njegovu u...
Sveti Petar i Pavao
Stopama svetaca

Sveti Petar i Pavao

Koncem lipnja u kalendaru se spominjemo apostola Petra i Pavla. Iako ih redovito zajedno spominjemo, ta svu dvojica kršćanskih velikana umnogome bili različiti. Petar je bio ribar, dakle, neobrazovan i siromašan. Petar je, nadalje, bio Galilejac, domaći Židov. Nadalje, on je bio u onom uskom krugu trojice učenika koje je Isus odvajao u nekim važnim trenucima. Valja, međutim, napomenuti da je Petar bio i nagle naravi: uoči Kristove muke junačio se kako će on ostati uz njega, makar ga svi drugi napustili, čak je trgnuo mač na slugu velikog svećenika, ali je uskoro pobjegao kao i svi ostali, da bi, na koncu u strahu za vlastiti život svoga Učitelja triput zatajio. Pa ipak, Isus ga je postavio za prvaka među apostolima. Kao apostol naviještao je evanđelje prvenstveno svojim sunarodnjacima...
Sveti Ivan Fisher i sveti Toma More
Stopama svetaca

Sveti Ivan Fisher i sveti Toma More

U suvremenom društvu koje ističe važnost ekumenizma ili tolerancije prema drugima i drugačijima, ekskluzivnost  isticanja Isusa Krista kao jedinoga Spasitelja svijeta u svjetlu poklada Katoličke Crkve, može se činiti nedovoljno razumljivo ne samo današnjem prosječnom čovjeku, nego i prosječnom vjerniku. Naime, životopisi mnogih svetaca i velikana svjedoče kako su oni vrlo često nosili glavu u torbi upravo zbog vjernosti Kristu i nauku Katoličke Crkve, pa se danas njihove žrtve mogu činiti relativno bezvrijedne i besmislene. Između mnogih drugih, to se može odnositi i na svetoga Ivana Fishera (1469.-1535.) i svetoga Tomu Morea (1477.-1535.). Oni su, naime, u svoje vrijeme posvjedočili životom svoju vjernost Katoličkoj Crkvi i poradi toga su bili proglašeni svetima, dok bi se danas možda...
Svetkovina Presvetoga Trojstva
Blagdani i sveta vremena

Svetkovina Presvetoga Trojstva

Naslanjajući se na riječi svetoga Pavla da je uzalud naša vjera ako ne vjerujemo u uskrsnuće (usp. 1 Kor 15,14), možemo reći da je, iz perspektive našega spasenja, dar uskrsnuća najveće otajstvo. Zato se i kaže da je Uskrs najveći kršćanski blagdan, a od njega sva liturgijska godina dobiva svoj smisao. Međutim, ako gledamo otajstvo samoga Boga, nespoznatljivu tajnu trojstvene Ljubavi, onda ipak moramo priznati da stojimo pred najvećom nepoznanicom koju ljudski um može zamisliti. Teološki se ta ljubav pokušava izraziti i dogmatskim i alegoričkim i simboličnim izričajima, ali u svojoj biti ostaje nedohvatljiva. Koliko je to otajstvo svjedoči i Katekizam Katoličke Crkve u br. 234: "Otajstvo Presvetog Trojstva središnje je otajstvo kršćanske vjere i života. To je otajstvo Boga u njemu s...
Liturgija i teologija Uskrsa
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgija i teologija Uskrsa

Nedjelja – tjedni Uskrs Koji je najstariji najveći kršćanski blagdan? Nedjelja. Još od apostolskih vremena kršćani su nedjeljom slavili euharistiju, po kojoj se ostvaruje vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća. Tako govori i Konstitucija o liturgiji Drugog vatikanskog sabora Sacrosanctum concilium (SC) u br. 106: „Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova. Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušaju Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa“. Tako je svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnuća i svako euharistijsko slavlje – ponajpače ono nedjeljno – upri...
Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja
Blagdani i sveta vremena

Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja

Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja slavi se 6. siječnja, a tada se na poseban način prisjećamo Božje objave svim ljudima. Uz Božić, otajstvo Božjeg silaska među nas ljude i početak Kristova djela otkupljenja, Bogojavljenje spada u srž božićnoga vremena, pa je i razumljivo što je uzdignuto na stupanj svetkovine. Nekada je to slavlje imalo više jasno naznačenih liturgijskih naglasaka koji su se s vremenom razvodnili i razdvojili u nekoliko blagdana, dok nam se danas posebno stavlja pred oči poklon trojice mudraca novorođenom Kralju i, kao što je rečeno, ističe se kako se Bog objavio i poganima, a ne samo Židovima.  Povijesno gledano, Bogojavljenje se kao blagdan javlja na Istoku, a predstavlja pandan zapadnom Božiću. Naime, najvjerojatnije su oba blagdana nasta...
Svetkovina Svete Marije Bogorodice
Blagdani i sveta vremena

Svetkovina Svete Marije Bogorodice

Štovanje Blažene Djevice Marije u Katoličkoj Crkvi zauzima posebno mjesto, a različiti njezini nazivi koji se upotrebljavaju pokazuju koliko ju se drži uzvišenom iznad svih drugih ljudi. Kao takva, ona, naravno, nikada ne zauzima Božje mjesto, ali je s druge strane po Božjem namislu odabrana za majku Spasiteljevu i izuzeta je od grijeha od samoga svojega začeća, a to daje opravdanje da joj se možemo utjecati u svim našim životnim potrebama, kao i da ju smijemo štovati i na druge prikladne načine. Neki od njezinih najčešćih naziva su ovi: Bogorodica, Sveta Marija, Gospa, Naša Gospa, Beata Virgo Maria (Blažena Djevica Marija), Madona, Majka Božja itd.  Nazivom Bogorodica želi se istaknuti Marijina uloga u povijesti spasenja, a posebno pod vidom činjenice da je imala milost biti roditelj...
Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa
Blagdani i sveta vremena

Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa

U nedjelju nakon Božića (ili, ako Božić pada u nedjelju, 30. prosinca) Crkva slavi blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, a riječ je o relativno novijem blagdanu, koji je 1893. god. ustanovio papa Lav XIII., dok ga je na cijelu Crkvu proširio papa Benedikt XV. 1921. god. i tada odredio da se slavi u nedjelju u osmini Bogojavljenja. Pobožnost prema svetoj Obitelji pokrenuo je kanadski biskup François de Laval u 17. st., s ciljem da se istakne svetost i posebnost Obitelji Isusa, Marije i Josipa, kao i da se potakne sve kršćanske obitelji na nasljedovanje svete Obitelji. S liturgijskom reformom 1969. god. dan slavljenja Svete Obitelji prebačen je u božićnu osminu i tvori skladnu cjelinu s otajstvom Božića. U ikonografiji se Sveta Obitelj obično prikazuje likovima Bogorodice, Isus...
Sveti Vid
Stopama svetaca

Sveti Vid

15. lipnja Crkva liturgijski časti svetog Vida, sveca koji je podnio mučeničku smrt za Krista početkom 4. st., za vrijeme progona cara Dioklecijana. U Katoličkoj se Crkvi tijekom povijesti razvilo zajedničko štovanje četrnaest svetaca čiji se zagovor moli u različitim nevoljama, pa su zato i nazvani četrnaest svetih pomoćnika. Iako njihov broj nije svuda jednak i iako se u različitim dijelovima navode i ponešto različita imena, najčešće u tu skupinu spadaju tri svetice i jedanaest svetaca: sv. Barbara, sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Margareta, sv. Egidije, sv. Akacije, sv. Blaž, sv. Kristofor, sv. Cirijak, sv. Dionizije, sv. Erazmo, sv. Eustahije, sv. Vid, sv. Juraj i sv. Pantaleon. Iako Crkva naučava vrijednost i važnost molitve svecima i traženje njihova zagovora, ipak valja uočiti...
Sveti Justin
Patrologija, Stopama svetaca

Sveti Justin

1. lipnja Crkva liturgijski časti svetog Justina, kršćanskog mislioca i mučenika iz 1./2. st., a koji nam je osim svjedočanstva života ostavio i svjedočanstvo krsne i euharistijske liturgije svoga vremena. O životu svetog Justina Justin, filozof i mučenik, rođen je u Palestini u poganskoj obitelji, odgojen u kulturi svoga vremena, pohađao je filozofske škole stoika, peripatetika, pitagorejaca i naposljetku neoplatonista. Završivši škole djelovao je kao filozof u Ateni. Međutim, željan spoznanja istine, ni u jednoj od tih škola nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga. Bilo je to tako dok se nije upoznao kršćanstvom, a to može zahvaliti jednom starcu kojeg je susreo na obali mora, koji mu je rekao da mu ni platonizam ne može dati odgovor na istinu koju traži, nego samo proro...