»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Blagdani i sveta vremena

Životopisi svetaca, povijest blagdana, vjerski običaji…

Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja

Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja

Blagdani i sveta vremena
Bogojavljenje, Gospodnja epifanija, Vodokršće ili Tri kralja slavi se 6. siječnja, a tada se na poseban način prisjećamo Božje objave svim ljudima. Uz Božić, otajstvo Božjeg silaska među nas ljude i početak Kristova djela otkupljenja, Bogojavljenje spada u srž božićnoga vremena, pa je i razumljivo što je uzdignuto na stupanj svetkovine. Nekada je to slavlje imalo više jasno naznačenih liturgijskih naglasaka koji su se s vremenom razvodnili i razdvojili u nekoliko blagdana, dok nam se danas posebno stavlja pred oči poklon trojice mudraca novorođenom Kralju i, kao što je rečeno, ističe se kako se Bog objavio i poganima, a ne samo Židovima.  Povijesno gledano, Bogojavljenje se kao blagdan javlja na Istoku, a predstavlja pandan zapadnom Božiću. Naime, najvjerojatnije su oba blagdana nasta
Svetkovina Svete Marije Bogorodice

Svetkovina Svete Marije Bogorodice

Blagdani i sveta vremena
Štovanje Blažene Djevice Marije u Katoličkoj Crkvi zauzima posebno mjesto, a različiti njezini nazivi koji se upotrebljavaju pokazuju koliko ju se drži uzvišenom iznad svih drugih ljudi. Kao takva, ona, naravno, nikada ne zauzima Božje mjesto, ali je s druge strane po Božjem namislu odabrana za majku Spasiteljevu i izuzeta je od grijeha od samoga svojega začeća, a to daje opravdanje da joj se možemo utjecati u svim našim životnim potrebama, kao i da ju smijemo štovati i na druge prikladne načine. Neki od njezinih najčešćih naziva su ovi: Bogorodica, Sveta Marija, Gospa, Naša Gospa, Beata Virgo Maria (Blažena Djevica Marija), Madona, Majka Božja itd.  Nazivom Bogorodica želi se istaknuti Marijina uloga u povijesti spasenja, a posebno pod vidom činjenice da je imala milost biti roditelj
Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa

Sveta Obitelj Isusa, Marije i Josipa

Blagdani i sveta vremena
U nedjelju nakon Božića (ili, ako Božić pada u nedjelju, 30. prosinca) Crkva slavi blagdan Svete Obitelji Isusa, Marije i Josipa, a riječ je o relativno novijem blagdanu, koji je 1893. god. ustanovio papa Lav XIII., dok ga je na cijelu Crkvu proširio papa Benedikt XV. 1921. god. i tada odredio da se slavi u nedjelju u osmini Bogojavljenja. Pobožnost prema svetoj Obitelji pokrenuo je kanadski biskup François de Laval u 17. st., s ciljem da se istakne svetost i posebnost Obitelji Isusa, Marije i Josipa, kao i da se potakne sve kršćanske obitelji na nasljedovanje svete Obitelji. S liturgijskom reformom 1969. god. dan slavljenja Svete Obitelji prebačen je u božićnu osminu i tvori skladnu cjelinu s otajstvom Božića. U ikonografiji se Sveta Obitelj obično prikazuje likovima Bogorodice, Isus
Sveti Vid

Sveti Vid

Stopama svetaca
15. lipnja Crkva liturgijski časti svetog Vida, sveca koji je podnio mučeničku smrt za Krista početkom 4. st., za vrijeme progona cara Dioklecijana. U Katoličkoj se Crkvi tijekom povijesti razvilo zajedničko štovanje četrnaest svetaca čiji se zagovor moli u različitim nevoljama, pa su zato i nazvani četrnaest svetih pomoćnika. Iako njihov broj nije svuda jednak i iako se u različitim dijelovima navode i ponešto različita imena, najčešće u tu skupinu spadaju tri svetice i jedanaest svetaca: sv. Barbara, sv. Katarina Aleksandrijska, sv. Margareta, sv. Egidije, sv. Akacije, sv. Blaž, sv. Kristofor, sv. Cirijak, sv. Dionizije, sv. Erazmo, sv. Eustahije, sv. Vid, sv. Juraj i sv. Pantaleon. Iako Crkva naučava vrijednost i važnost molitve svecima i traženje njihova zagovora, ipak valja uočiti
Sveti Justin

Sveti Justin

Patrologija, Stopama svetaca
1. lipnja Crkva liturgijski časti svetog Justina, kršćanskog mislioca i mučenika iz 1./2. st., a koji nam je osim svjedočanstva života ostavio i svjedočanstvo krsne i euharistijske liturgije svoga vremena. O životu svetog Justina Justin, filozof i mučenik, rođen je u Palestini u poganskoj obitelji, odgojen u kulturi svoga vremena, pohađao je filozofske škole stoika, peripatetika, pitagorejaca i naposljetku neoplatonista. Završivši škole djelovao je kao filozof u Ateni. Međutim, željan spoznanja istine, ni u jednoj od tih škola nije mogao zadovoljiti žeđ za pravom spoznajom Boga. Bilo je to tako dok se nije upoznao kršćanstvom, a to može zahvaliti jednom starcu kojeg je susreo na obali mora, koji mu je rekao da mu ni platonizam ne može dati odgovor na istinu koju traži, nego samo proro
Pohod Blažene Djevice Marije

Pohod Blažene Djevice Marije

Blagdani i sveta vremena
Tijekom svoje povijesti, razmišljajući nad svetopisamskim zapisima i nadahnjujući se na Predaji, Crkva je oblikovala svoje učenje i izrazila ga u liturgijskom izričaju. U tom svjetlu, s obzirom na stupnjevitost, razlikuje štovanje Presvetoga Trojstva, štovanje Blažene Djevice Marije i štovanje svetaca. Štovanju Presvetoga Trojstva pripada prvenstvo, a vidljivo je u nizu svetkovina i blagdana kojima se izražava čast i zahvala Ocu, Sinu i Duhu Svetom. No, razmatrajući i život Blažene Djevice Marije, došla je do zaključka da Majci Božjoj, kao suotkupiteljici i jedinoj od svih ljudi izuzetoj od istočnoga grijeha, pripada posebna čast, te se tako razvio marijanski kult koji se obično naziva hiperdulija. Konačno, nadahnjujući se na svjedočanstvu života koji su pokazali mnogi ljudi tijekom
Pobožićno vrijeme liturgijske godine

Pobožićno vrijeme liturgijske godine

Blagdani i sveta vremena
Uvod Liturgijska ili crkvena godina svojom podjelom na tri ciklusa i rasporedbom blagdana unutar njih ima snagu voditi i vjernike i svećenike u napredovanju u duhovnosti i pobožnosti, pa je važno nastojati razumjeti njezino značenje i iz nje crpiti poticaje za svakodnevni život. Liturgijska se godina dijeli na tri ciklusa: božićni, uskrsni i vrijeme kroz godinu, a svaki ima zadatak produbiti najveća otajstva u svjetlu nauka Katoličke Crkve. Crkvena godina počinje božićnim ciklusom, nastavlja se prvim dijelom vremena kroz godinu, potom slijedi uskrsni ciklus, nastavlja se drugim dijelom vremena kroz godinu i završava Nedjeljom Krista Kralja. Osim toga, prema rasporedbi liturgijskih čitanja, crkvena godina nije jedinstvena, nego se dijeli na tri vremena, odnosno godine: godinu A, god
Sveti Stjepan Prvomučenik

Sveti Stjepan Prvomučenik

Stopama svetaca
26. prosinca Crkva liturgijski časti svetog Stjepana, prvog mučenika i jednog od sedmorice đakona prve Crkve. Iako nemamo puno podataka o životu svetoga Stjepana, ipak na temelju zapisa u Lukinim Djelima apostolskim možemo uočiti više elemenata koji svjedoče o njegovoj veličini i toliko dubokoj vjeri da je podnio mučeničku smrt za svoga Učitelja (usp. Dj 6,1-8,2). Tako ponajprije pronalazimo podatak da je sveti Stjepan bio jedan od sedmorice izabranih đakona prve Crkve, odnosno službe koja je nastala na temelju tadašnjih poteškoća i potreba jeruzalemskih kršćana. Naime, kako je rastao broj kršćana nastajale su i poteškoće između domaćih Židova i Židova grčkoga jezika, odnosno Židovi su grčkoga jezika optuživali ove druge da se u svakodnevnim služenjima zanemaruju njihove udovice. N
Božić – svetkovina Rođenja Gospodinova

Božić – svetkovina Rođenja Gospodinova

Blagdani i sveta vremena
Božićnim ciklusom započinje liturgijska ili crkvena godina, a on se sastoji od vremena došašća, svetkovine Božića te pobožićnoga vremena. Središnji dio božićnoga ciklusa svakako je svetkovina Rođenja Gospodinova, otajstvo utjelovljene Božje Riječi, naviještene po prorocima i ušatorene među nas ljude. Krist nam je tako po svom utjelovljenju postao u svemu jednak, osim u grijehu, a svojom poslušnošću Ocu do smrti na križu zavrijedio nam je otkupljenje. Zato su u teološkom promišljanju otajstva utjelovljenja i otkupljenja nerazdruživo povezana, a unutar božićnoga otajstva posebno će se naglašavati čudesna razmjena, po kojoj Krist uzima na sebe ljudsku narav da bi nas pobožanstvenio, učinio ljubljenom djecom Božjom. Otajstvo Božića svoje značenje pronalazi u evanđeoskim zapisima u Mat
Badnjak

Badnjak

Blagdani i sveta vremena
Badnjak u svjetlu pučkih običaja Iako Crkva danas Badnjak ne izdvaja posebno od drugih dana došašća, osim što naglašava blizinu Božića i otajstva Božjega utjelovljenja, u našem je narodu još uvijek izražen osjećaj za posebnost toga dana. S jedne je to strane hvalevrijedno, posebno ako imamo u vidu obdržavanje posta i zbližavanje obitelji u molitvi, a susjedstva i prijatelja u druženju, ali se s druge strane osjeća i pretjerivanje i naginjanje praznovjernim elementima, a koji su još uvijek osjetno prisutni u pučkim običajima. Najviše se ti praznovjerni elementi mogu vidjeti u različitim nastojanjima da se preko određenih radnji i točnih molitava želi osigurati Božji blagoslov u narednoj godini, odnosno postoji niz obreda koje čine domaćica, domaćin i drugi sudionici, a prema us