Utorak, 7 prosinca

Pouke starih teologa

O poslušnosti i podložnosti
O nasljedovanju Krista

O poslušnosti i podložnosti

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca Knjiga prva, glava 9 1. Vrlo je velika stvar biti vezan poslušnošću, živjeti pod poglavarima i ne biti svoj gospodar. Mnogo je sigurnije biti podređen nego poglavar. Mnogi se dadu vezati poslušnošću više iz nužde nego iz ljubavi; i takovi osjećaju muku te rado mrmljaju: a nikad neće polučiti slobodu duha, ako se svim srcem ne podvrgnu poradi Boga. Trči amo ili tamo, nećeš naći mira, osim u poniznoj podložnosti pod upravom poglavara. Utvaranje da je drugdje ljepše i promjena mjesta mnoge je prevarilo. 2. Istina je da svaki voli raditi prema svome mišljenju, i više se priklanja onima koji osjećaju s njime. No ako je Bog među nama, onda je potrebno da radi dobra mira napustimo katkada svoje mišljenje. Tko je tako mudar da b...
Valja se čuvati prevelike povjerljivosti
O nasljedovanju Krista

Valja se čuvati prevelike povjerljivosti

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 8 Valja se čuvati prevelike povjerljivosti 1. Ne otkrivaj svakome čovjeku svoga srca (Sir 8, 22) nego s mudrim i bogobojaznim čovjekom pretresaj svoju stvar. Budi rijetko u saobraćaju s mladim ljudima i strancima. Nemoj se ulagivati bogatašima i ne pojavIjuj se rado pred velikašima. Druži se s poniznima i priprostima, s pobožnima i čestitima, i bavi se onim što služi za popravljanje. Ne budi posebno povjerljiv ni s jednom ženom, nego općenito sve dobre žene preporuči Bogu. Samo Bogu i anđelima žudi biti prijatelj, a kloni se poznanstva ljudi. 2. Ljubiti moramo sve ljude, ali prevelika prisnost nije od koristi. Katkada se događa da nam nepoznata osoba svijetli radi dobrog glasa koji se čuje o ...
Zašto živim?
Iz pera Jordana Kuničića

Zašto živim?

Zašto živim? druga je od šest propovijedi iz knjige prof. dr. sc. Jordana Kuničića, OP, Propovijedi, Svezak I., Zagreb, 1957., str. 6–12 (umnoženo ciklostilom). Nekada to pitanje provaljuje iz pameti, koja traga za istinom; nekada je ono bolna jeka srca, koje traži melem svojim bolima. Isto pitanje kod mnogih, kod svih ljudi, a koliko različitih odgovora, kako oprječnih lijekova?! Ne znamo, zašto živimo, i ne ćemo nikada znati. Posljednji će čovjek na zemlji upisati u led upitnik – tako odgovaraju oni kojima svjetlo razuma doživljuje pomrčinu, a kojima svjetlo vjere smeta. Možda su žrtve igre mašte. Znamo, zašto živimo, naime da se hranimo i zabavljamo. Tijelo i vremenita egzistencija predstavljaju, najvišu i jedinu vrjednotu. Takvo su stajalište oduvijek zastupali duševni...
O izbjegavanju ludog pouzdanja i obijesti
O nasljedovanju Krista

O izbjegavanju ludog pouzdanja i obijesti

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca Knjiga prva, glava 7 1. Lud je tko svoju nadu stavlja u ljude ili u stvorenja. Ne stidi se služiti drugima iz ljubavi prema Isusu Kristu i izgledati siromahom na ovom svijetu. Ne oslanjaj se na samoga sebe, nego postavi svoju nadu u Boga. Učini koliko je to do tebe, a Bog će pomoći tvojoj dobroj volji. Ne ufaj se u svoje znanje ili u lukavštinu bilo kojeg živog bića, nego radije u milost Božju koja pomaže ponizne, a ponizuje one koji se preuzetno uzdaju u se. 2. Ne hvali se, ako si bogat ili ako imaš moćnih prijatelja, nego se diči Bogom koji sve daje, a nadasve želi dati samoga sebe. Ne diči se veličinom ili ljepotom tijela koju neznatna bolest kvari i nagrđuje. Ne dopadaj se sam sebi radi svoje sposobnosti ili duha da ...
Riječ Božja
Iz pera Jordana Kuničića

Riječ Božja

Riječ Božja prva je od šest propovijedi iz knjige prof. dr. sc. Jordana Kuničića, OP, Propovijedi, Svezak I., Zagreb, 1957., str. 1–6 (umnoženo ciklostilom). Komu je danas stalo do idejnih rasprava i do natezanja filozofa, kojima obiluje povijest čovječanstva? Ni najzanesenijemu športašu XX. stoljeća nije stalo do toga, da lovor-vijencem okruni čelo pobjednika na olimpijskim igrama kao kod starih Grka. Hladno sjećanje na sjene prošlosti! Uostalom, sjećanje na te pobjede ne bi uložilo ni jedan kamičak u kulturnu zgradu našega stoljeća. U povijesti se odigralo jedno natjecanje, od kojega može crpsti koristi i naše stoljeće. Idejni se dvoboj između Krista i Zloduha spominje, i po njemu se odmjeruje stupanj kulture pojedinaca i čitavih stoljeća. Stupanj se kulture upravo ocjenj...
O neurednim sklonostima
O nasljedovanju Krista

O neurednim sklonostima

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 6 O neurednim sklonostima 1. Kad god čovjek za nečim neuredno teži, odmah je u sebi nemiran. Oholica i lakomac nikada ne miruju; siromah i ponizan duhom živi u velikom miru. Čovjek, koji nije još posve upokorio sebe, brzo pada u napast, te ga sitne i bezvrijedne stvari svladaju. Slab duhom i na neki način još puten je sklon sjetilnim stvarima, teško se može posve oteti zemaljskim željama. I zato se često žalosti kad si što uskrati; rado se također srdi, ako mu se tko opire. 2. Ako pak slijedi ono za čim žudi, odmah ga tišti grižnja savjesti; jer je slijedio svoju strast koja ništa ne pomaže da dođe do mira što ga je tražio. Pravi se dakle mir srca nalazi u opiranju strastima, a ne služenju strastim...
O čitanju Svetoga Pisma
O nasljedovanju Krista

O čitanju Svetoga Pisma

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 5 O čitanju Svetog Pisma 1. U Svetomu Pismu valja tražiti istinu, a ne rječitost. Čitavo Sveto Pismo moramo čitati u onom duhu u kojem je nastalo. Moramo u njem radije tražiti korist nego duhovite izreke. Moramo tako rado čitati pobožne i jednostavne knjige kao i uzvišene i duboke. Neka te ne smeta ugled pisca, da li je bio velike ili male naobrazbe; nego neka te na čitanje potiče ljubav k čistoj istini. Ne pitaj tko je to rekao, nego pripazi što kaže. 2. Ljudi prolaze, ali istina Gospodnja ostaje u vijeke (Ps 116, 2). Ne pitajući tko je tko, Bog nam govori na razne načine. Naša nas znatiželja često smeta u čitanju Svetoga Pisma kad bismo htjeli razumjeti i raspravljati gdje valja naprosto pr...
O razboritosti u činima
O nasljedovanju Krista

O razboritosti u činima

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 4 O razboritosti u činima 1. Ne valja vjerovati svakoj riječi niti poticaju, nego valja stvar oprezno i strpljivo prosuđivati u Bogu. Nažalost često lakše o drugome vjerujemo i govorimo zlo nego dobro: tako smo slabi. No savršeni ljudi ne vjeruju tako lako svakome brbljavcu, jer znadu ljudsku slabost, sklonu na zlo i u riječima dosta labavu. 2. Velika je mudrost ne biti nagao u činima, niti ustrajati tvrdokorno kod vlastitog mišljenja. Amo spada i to da ne vjerujemo svakoj ljudskoj riječi, niti da ono što čujemo ili povjerujemo odmah drugima saopćimo. Savjetuj se s mudrim i savjesnim čovjekom; i radije se daj poučiti od boljega, nego da slijediš svoje pronalaske. Čestit život čini čovjeka ...
O spoznaji istine
O nasljedovanju Krista

O spoznaji istine

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 3 O spoznaji istine 1. Sretan onaj koga istina poučava, sama, ne pomoću slika i prolaznih glasova, nego onako kakva jest. Naše nas mišljenje i naš osjećaj često vara i malo toga vidi. Što koristi mnogo se baviti skrivenim i tajnim stvarima radi kojih nećemo biti ni ukoreni na sudu, ako nismo za njih znali? Velika je ludost što se mi, zanemarivši korisne i potrebne stvari, bavimo suvišnima i štetnima: oči imamo, a ne vidimo. 2. Što se brinemo za rodove i vrste? Komu govori vječna Riječ, on biva izbavljen od mnogih nagađanja. Od jedne je Riječi sve, i sve govori o toj jednoj; a to je početak koji nam i govori (Iv 8, 25). Bez nje nitko ne shvaća niti pravo sudi. Komu je sve jedno i sve svodi na ...
O poniznom mišljenju o samom sebi
O nasljedovanju Krista

O poniznom mišljenju o samom sebi

Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 2 Ponizno mišljenje o samom sebi 1. Svaki čovjek po naravi teži za znanjem, ali što koristi znanje bez straha Božjega? Svakako je bolji ponizan seljak koji služi Bogu, nego oholi mudrac, koji, zanemarivši sebe, ispituje kretanje svoda nebeskog. Tko sebe dobro poznaje, taj sebe malo cijeni i ne vesele ga ljudske pohvale. Kad bih znao sve što je na svijetu, a ne bih imao ljubavi, što bi mi koristilo pred Bogom koji će me suditi po djelima? 2. Prestani odviše težiti za znanjem, jer se u tom skriva velika rastresenost i varka. Oni koji puno znadu vole da ih ljudi vide i nazivaju učenima. Ima puno toga u znanju što malo ili ništa ne koristi duši. A vrlo je nerazborit onaj koji se brine za što drugo, osim za...