»Svi smo jednim Duhom napojeni.« (1 Kor 12,13)
Shadow

Pouke starih katoličkih teologa

Kršćanstvo i mase

Kršćanstvo i mase

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 25. rujna 1966. u župnoj crkvi u Uroševcu, a objavljenu u III. svesku, str.  162-164. Dragi vjernici! Mi se svi toliko puta tužimo, da su ljudi, da je "svijet", da je "narod", što, u tom svijetu, oko nas živi, zločest i zao. Sve su mane pri njemu. Ljudi su sitničavi, sebični, oholi, zlobni, zavidni, neiskreni, obijesni, raspušteni, pokvareni, nepravedni, gramzivi, bezbožni. Nemaju srca za bližnjega. Nemilosrdni su i okrutni. Ismijavaju se svakoj vrlini i svakome idealu. Samo im je do novaca i do "uživanj...
Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)

Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 10. siječnja 1971. god. u Dubrovniku, u kapeli Svete Obitelji, a objavljenu u III. svesku, str.  42-45. Dragi vjernici! Isusove riječi, što smo ih uzeli za predmet i motto ovoj propovijedi, zabilježio nam je sv. Matej, u desetom poglavlju svoga Evanđelja. Isus ih je izrekao na koncu besjede, koju je upravio svojim apostolima, kad ih je, — prvi put iza njihova konačnog izbora u apostolski zbor, — poslao, da propovijedaju po Galileji, pa im tom prilikom i otkrio, što ih sve čeka u njihovu budućem apostolsk...
Kršćanski humanizam

Kršćanski humanizam

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 27. ožujka 1960. god. u sarajevskoj katedrali, a objavljenu u III. svesku, str.  157-161. Dragi vjernici! Humanizam je, čovjekoljublje je ideal, o kojemu se danas u širokoj javnosti najviše govori. I ideal vrlo popularan. On danas, naprosto, mnogima zamjenjuje vjeru, čovjek je prva vrijednost u svijetu i u životu. Njega valja štovati. Njemu valja zajamčiti sreću i napredak. Njemu valja dati sva prava. Njega valja osigurati od obespravljenja i izrabljivanja. Njemu valja pomoći u nevoljama, koje ga taru i pri...
Kršćanska tolerancija

Kršćanska tolerancija

Gospodin govori
Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je svećenik i urednik Katoličkog tjednika, jedan od najznačajnijih katoličkih teologa za vrijeme i nakon Drugog vatikanskog sabora, a veliki broj njegovih tekstova objavljen je u ovom izborniku. Osim što je bio važan publicist, bio je i vrstan propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. - 1969; II. - 1972.; III. - 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 9. listopada 1960. god. u sarajevskoj katedrali, a objavljenu u III. svesku, str.  242-247. Dragi vjernici! Nama kršćanima, osobito baš onima boljima i revnijima, često prigovaraju, da smo fanatici. Kojiput i s pravom. Ima među nama fanatika. I bilo ih uvijek. To više, što je naše kršćanstvo bilo ...
Čuvajmo se suvišnih riječi

Čuvajmo se suvišnih riječi

O nasljedovanju Krista
Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca Knjiga prva, glava 10 1. Čuvaj se ljudske buke kolikogod možeš; jer mnogo smeta baviti se svjetovnim poslovima, makar se to vrši i u dobroj nakani. Taština nas naime brzo prlja i zarobljuje. Mnogo puta bih volio da sam šutio i da nisam bio među ljudima. No zašto tako rado razgovaramo i međusobno pričamo, kad se ipak rijetko vraćamo na šutnju bez povrede savjesti? Zato se tako rado razgovaramo, jer se međusobnim razgovorima nastojimo utješiti i želimo olakšati srce, izmučeno raznim mislima. I veoma rado volimo razgovarati i misliti o onome što jako volimo ili za čim žudimo, ili što osjećamo da nam je protivno. 2. Ali nažalost! Često brbljamo tašto i bez svrhe. Jer ta izvanjska utjeha nanosi veliku štetu unutarnjoj i b...
O poslušnosti i podložnosti

O poslušnosti i podložnosti

O nasljedovanju Krista
Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca Knjiga prva, glava 9 1. Vrlo je velika stvar biti vezan poslušnošću, živjeti pod poglavarima i ne biti svoj gospodar. Mnogo je sigurnije biti podređen nego poglavar. Mnogi se dadu vezati poslušnošću više iz nužde nego iz ljubavi; i takovi osjećaju muku te rado mrmljaju: a nikad neće polučiti slobodu duha, ako se svim srcem ne podvrgnu poradi Boga. Trči amo ili tamo, nećeš naći mira, osim u poniznoj podložnosti pod upravom poglavara. Utvaranje da je drugdje ljepše i promjena mjesta mnoge je prevarilo. 2. Istina je da svaki voli raditi prema svome mišljenju, i više se priklanja onima koji osjećaju s njime. No ako je Bog među nama, onda je potrebno da radi dobra mira napustimo katkada svoje mišljenje. Tko je tako mudar da b...
Valja se čuvati prevelike povjerljivosti

Valja se čuvati prevelike povjerljivosti

O nasljedovanju Krista
Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca  Knjiga prva, glava 8 Valja se čuvati prevelike povjerljivosti 1. Ne otkrivaj svakome čovjeku svoga srca (Sir 8, 22) nego s mudrim i bogobojaznim čovjekom pretresaj svoju stvar. Budi rijetko u saobraćaju s mladim ljudima i strancima. Nemoj se ulagivati bogatašima i ne pojavIjuj se rado pred velikašima. Druži se s poniznima i priprostima, s pobožnima i čestitima, i bavi se onim što služi za popravljanje. Ne budi posebno povjerljiv ni s jednom ženom, nego općenito sve dobre žene preporuči Bogu. Samo Bogu i anđelima žudi biti prijatelj, a kloni se poznanstva ljudi. 2. Ljubiti moramo sve ljude, ali prevelika prisnost nije od koristi. Katkada se događa da nam nepoznata osoba svijetli radi dobrog glasa koji se čuje o ...
Zašto živim?

Zašto živim?

Iz pera Jordana Kuničića
Zašto živim? druga je od šest propovijedi iz knjige prof. dr. sc. Jordana Kuničića, OP, Propovijedi, Svezak I., Zagreb, 1957., str. 6–12 (umnoženo ciklostilom). Nekada to pitanje provaljuje iz pameti, koja traga za istinom; nekada je ono bolna jeka srca, koje traži melem svojim bolima. Isto pitanje kod mnogih, kod svih ljudi, a koliko različitih odgovora, kako oprječnih lijekova?! Ne znamo, zašto živimo, i ne ćemo nikada znati. Posljednji će čovjek na zemlji upisati u led upitnik – tako odgovaraju oni kojima svjetlo razuma doživljuje pomrčinu, a kojima svjetlo vjere smeta. Možda su žrtve igre mašte. Znamo, zašto živimo, naime da se hranimo i zabavljamo. Tijelo i vremenita egzistencija predstavljaju, najvišu i jedinu vrjednotu. Takvo su stajalište oduvijek zastupali duševni...
O izbjegavanju ludog pouzdanja i obijesti

O izbjegavanju ludog pouzdanja i obijesti

O nasljedovanju Krista
Razmišljanje uz ulomak iz knjige Nasljeduj Krista Tome Kempenca Knjiga prva, glava 7 1. Lud je tko svoju nadu stavlja u ljude ili u stvorenja. Ne stidi se služiti drugima iz ljubavi prema Isusu Kristu i izgledati siromahom na ovom svijetu. Ne oslanjaj se na samoga sebe, nego postavi svoju nadu u Boga. Učini koliko je to do tebe, a Bog će pomoći tvojoj dobroj volji. Ne ufaj se u svoje znanje ili u lukavštinu bilo kojeg živog bića, nego radije u milost Božju koja pomaže ponizne, a ponizuje one koji se preuzetno uzdaju u se. 2. Ne hvali se, ako si bogat ili ako imaš moćnih prijatelja, nego se diči Bogom koji sve daje, a nadasve želi dati samoga sebe. Ne diči se veličinom ili ljepotom tijela koju neznatna bolest kvari i nagrđuje. Ne dopadaj se sam sebi radi svoje sposobnosti ili duha da ...
Riječ Božja

Riječ Božja

Iz pera Jordana Kuničića
Riječ Božja prva je od šest propovijedi iz knjige prof. dr. sc. Jordana Kuničića, OP, Propovijedi, Svezak I., Zagreb, 1957., str. 1–6 (umnoženo ciklostilom). Komu je danas stalo do idejnih rasprava i do natezanja filozofa, kojima obiluje povijest čovječanstva? Ni najzanesenijemu športašu XX. stoljeća nije stalo do toga, da lovor-vijencem okruni čelo pobjednika na olimpijskim igrama kao kod starih Grka. Hladno sjećanje na sjene prošlosti! Uostalom, sjećanje na te pobjede ne bi uložilo ni jedan kamičak u kulturnu zgradu našega stoljeća. U povijesti se odigralo jedno natjecanje, od kojega može crpsti koristi i naše stoljeće. Idejni se dvoboj između Krista i Zloduha spominje, i po njemu se odmjeruje stupanj kulture pojedinaca i čitavih stoljeća. Stupanj se kulture upravo ocjenj...