Nedjelja, 19 rujna

~ Izdvojeno ~

Kršćanstvo ponude
~ Izdvojeno ~, Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo ponude

Institucija koja dobije slobodu povremeno zaboravi na fenomen slobodnih pojedinaca koji joj pripadaju. Ljudi se vežu uz instituciju u onim okolnostima kada ih institucija štiti, brine o njima, čuva njihov identitet, i na kraju njihov život. U uvjetima kada je institucija progonjena lakše se s njom identificirati i pripadati joj. Zajednički neprijatelj, istovjetna opresija, identični progoni pojedinca i instituciju drže čvrsto zajedno. U uvjetima kada nema slobode pojedinac ne postavlja pitanja o instituciji, njezinoj naravi, njezinim možebitnim pogreškama i propustima. U okolnostima opresije, progona i zatvaranja institucija gubi donekle odlike realnog objekta i prirodno biva promatrana kao velika, uzvišena, na trenutke i bezgrešna. U odnosu između institucije i pojedinca uslijed stjeca...
Zajednička poruka pape Franje, ekumenskog patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog (anglikanskog) nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet
~ Izdvojeno ~, Crkveno Učiteljstvo

Zajednička poruka pape Franje, ekumenskog patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog (anglikanskog) nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet

Niže donosimo prijevod zajedničke poruke pape Franje, patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet, objavljenu 1. rujna 2021. Poruku je preveo dr. Velimir Blažević. Kroz više od godinu dana svi smo iskusili razarajuće učinke globalne pandemije, svi: siromašni i bogati, slabi i jaki. Neki su bili više zaštićeni ili više ranjivi od drugih, ali brzina širenja zaraze uvjerila nas je da ovisimo jedni o drugima u našim nastojanjima da budemo na sigurnome. Shvatili smo da u suočavanju s ovim svjetskim zlom nitko nije siguran ako to nisu svi, da naši postupci uistinu utječu na druge i da to što činimo danas utječe na ono što će se dogoditi sutra. Nisu nove lekcije, ali smo se trebali s njima iznova suočiti. Nemojmo protratiti ovaj trenutak. Trebamo odl...
Što oni znaju, a mi ne vidimo?
~ Izdvojeno ~, Kroz bakine naočale

Što oni znaju, a mi ne vidimo?

Jutarnja kava u malom gradiću slavne prošlosti. Na obali mora. Konobarica se svima obraća ponajprije na engleskom jeziku. A potom na onom jeziku koji gosti smatraju svojim materinjim jezikom. Gosti govore i mađarskim i njemačkim i engleskim i poljskim i češkim i slovačkim, pa i drugim nekim skandinavskim jezicima. Globalizacija u malom mjestu, na samom kraju sezone. Sve se to događa u malom gradu burne prošlosti i sadašnjosti - u Senju. A onda za susjedni stol sjedaju dvojica mladih očeva. Senjani, domaći i autohtoni stanovnici. Turistička gužva jenjava, pa sad imaju malo više vremena za sebe i za međusobno druženje. Odvezli su svoje potomke u školu i sjeli odmoriti i razgovarati uz kavu. Stiže i treći. Svi preplanuli. Bijele košulje. Očito dobri poznanici, možda čak i prijatelji. Nakon...
Znakovi i simboli u bogoslužju
~ Izdvojeno ~, Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...
Motuproprij „Traditionis custodes“
~ Izdvojeno ~, Liturgika

Motuproprij „Traditionis custodes“

Papa Franjo je 16. srpnja 2021. objavio motuproprij „Traditionis custodes“ kojim se ograničavaju pogodnosti koje su imali svećenici na osnovu motuproprija Benedikta XVI. „Summorum Pontificum“ a što se odnosi na slavljenja mise prema Misalu iz 1962.[1] Uz ovaj dokument papa je uputio pismo svim biskupima u kojem obrazlaže odluke donesene u ovom motupropriju.[2] Naime, nakon što je izdan Rimski misal 1970., davane su mogućnosti svećenicima da s vjernicima ipak slave misu po prethodnom obredu. Prema nekim izvorima u Njemačkoj se redovito slavi misa u 149 crkava, u Austriji u njih 45, u Švicarskoj u 41, u Nizozemskoj u 16, u Češkoj u 14, u Belgiji u 19, u Južnom Tirolu u 9, u Liechtensteinu u 5, u Luksemburgu u 1, u Rimu u 8 crkava.[3] U Hrvatskoj se misa po izvanrednom obliku redovito slav...