»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Kolumne, osvrti, komentari

Prilozi stalnih suradnika i gostujućih autora

Žena, muškarac i vjernost

Žena, muškarac i vjernost

Kroz filozofsku prizmu
U evanđeljima se ponavlja na različitim mjestima Isusova opomena: Ne učini preljuba! Jedna od Božjih zapovijedi nosi isti zahtjev. Što je preljub? Različite su definicije i opisi. Različiti motivi i razlozi ljude navode na preljub. Ovdje bismo se osvrnuli na jednu od dimenzija preljuba. Time nipošto nismo rekli sve o tako složenoj pojavi među ljudima. Imati ljubavnika ili ljubavnicu u braku znači pretvoriti drugu osobu u predmet. Ne samo u predmet zadovoljstva. Zamislimo da druga osoba ima također svoju obitelj. Svi su pretvoreni u predmete. Suprug ili supruga se pretvara u predmet obezvrjeđivanja, ljubavnik ili ljubavnica se pretvaraju u predmet korištenja i upotrebe. Bračna vjernost je svakodnevna i dugotrajna borba protiv pretvaranja drugog čovjeka u predmet za upotrebu. To je borb
Žena, muškarac i vrijeme

Žena, muškarac i vrijeme

Kroz filozofsku prizmu
U odnosu žene i muškarca vrijeme igra različite uloge. U njihovom odnosu postoji dragocjeno vrijeme. Ovo vrijeme javlja se u presudnim životnim trenutcima. Bolest. Smrt. Iznenadni gubitak muža ili žene. Dragocjeno vrijeme javlja se kao sjećanje i pamćenje na muža ili ženu. Dragocjeno vrijeme ponekad uzrokuje krivnju, grižnju savjesti, osudu jer osoba shvaća koliko je vremena bačeno niz vodu. U odnosu muškarca i žene postoji i dosadno vrijeme. Ono vrijeme kada im se čini da stoje u mjestu. Tapkaju u mraku. Ne napreduju. Svakodnevni poslovi. Svakodnevne obveze. Svakodnevne dužnosti. Ponekad se dosadno vrijeme naziva i monotonijom. U njihovom odnosu postoji i bolesno vrijeme. Vrijeme svađe. Vrijeme bračne krize. Vrijeme razvoda. Postoji blagoslovljeno vrijeme. Dan vjenčanja. Vrijeme mede
Trg u Vatikanu i naše tržnice

Trg u Vatikanu i naše tržnice

Iz brige za zajednički dom
Koliko je sve relativno i koliko malo o svijetu i sebi znamo dalo se vidjeti i kada je sam papa Franjo na ogromnom prostoru pred bazilikom sv. Petra molio za svijet. Sam. Odjeven u bijelu haljinu stoji čovjek koji si uzeo ime Franjo i moli za svijet okovan pandemijom koranovirusa. Ispred njega je raspelo pred kojim su se od 15. stoljeća molili vjernici i pape. To je križ koji je vjerni puk u procesiji nosio ulicama grada Rima u vrijeme velike kuge. Nakon prolaska križa i procesije zaraza se povukla. Kuga je prestala. Kuga!? Kuga je nešto daleko i nepostojeće. Davna bolest iz davnih vremena!? Nova pandemija je aktualna. Samo se drugačije zove. Opet je križ, povijesni križ pobjede od bolesti itekako aktualan. Papa Franjo sam na trgu koji nikada nije bio prazan. Milijuni ljudi su molili
Preuzetno kršćanstvo

Preuzetno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Nitko se ne voli naći u situaciji biranja između života i smrti. Puno je pitanja i odgovora koje nemamo. Što bi čovjek trebao učiniti kada se nađe između dijagnoze i molitve, između operacije i Boga? Treba li ići na operaciju ili odustati i pouzdati se samo u Boga makar je Bog dao liječnike, medicinu, dijagnoze, lijekove da čovjeku pomognu? Preuzetan kršćanin odmah preskače sve razumske stepenice i traži direktno riješenje od Boga. Umjesto kemoterapije, operacije i drugih razumskih načina pomoći, radije pokušava direktno s Bogom postići dogovor. Želi čudo. Ne želi racionalna i prirodna rješenja. Međutim, što ako Bog ne učini čudo? Što ako zahtjev upućen Bogu ostane bez odgovora? Ili, recimo, kad bi Bog zatražio od preuzetnog kršćanina da poštuje razumske i prirodne načine pomoći bi li
Totalitarno kršćanstvo

Totalitarno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Izvještaj o babilonskoj kuli, kada je  Bog pobrkao jezike ljudima jer su govorili jednim jezikom, uzima se kao prototip ljudske oholosti. Ljudi su bili tako oholi da su gradeći kulu do neba željeli doseći Boga. Možda postati bogovi? Gradnja babilonske kule je zanimljiva iz jedne druge perspektive. A to je jezik. Tamo gdje postoji jedan jezik kojim se prije svega kontrolira čovjekove nutarnje želje, njegove misli i ideje, nastaje fenomen totalitarizma. Totalitarizam doseže svoj vrhunac ne toliko u govornom jeziku, bio on latinski, engleski ili neki drugi, nego u nutarnjoj kontroli nad čovjekovim idejama, mislima i promišljanjima. Da su kojim slučajem ljudi gradeći kulu dosegli do božanskog, moguće da bi se dogodile dvije stvari. Jedan bi čovjek postao bogom i to bi bio totalitarizam jed
Sveto pismo i bolest

Sveto pismo i bolest

Očima svećenika
Vjerojatno svi s pozornošću slušamo savjete i naredbe stručnih službi vezanih uz koronavirus. Imajući u vidu ozbiljnost te strašne epidemije dobro je pogledati što o bolesti kaže Sveto pismo, što govori o njezinim uzrocima, o tome zašto čovjek trpi, pravedno i nepravedno, kao i o Isusovu odnosu prema njima. Naravno, nije ovdje odgovor na vječno pitanje upravljeno Bogu kroz vjekove: “Zašto patnja“, nego se ovdje promišlja o Kristovu načinu, o smislu patnje koju nitko i nikako ne može izbjeći. Bolest je u Bibliji stanje slabosti i nemoći. A gdje uostalom nije? Doduše, nema puno posebnih bolesti opisanih u Bibliji, ali neke od njih su bolesti kože, rana, ognjice, prijeloma, duševnog nemira – opsjednutosti... Uzroci se i ne spominju, osim prijeloma i pada, a Propovjednik opisuje bolest ko
Sofističko kršćanstvo

Sofističko kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Jeremy Campbell u knjizi The Liar's Tale History of Falsehood donosi jedan jednostavan i lako čitljiv pregled nastanka koncepta lažnog u filozofiji i književnosti. Zanimljivo je njegovo razumijevanje fenomena sofizma i sofistike. Campbell ističe da je sofistika mješavina pjesništva i fikcije i tvrdi (iako neutemeljeno) da se iz sofistike djelomično razvila i književna fikcija. Sofistika za Campbella nije ideja o posjedovanju stvarnog znanja koje se može unovčiti, nego retorički postupak kojim se istina skriva, kamuflira, prekriva, djelomično iznosi. Sofistika je simulacija koja se koristi stvarnom istinom kako bi se istinu učinilo ili manje razumljivom ili lakše prihvatljivom određenim ušima i slušateljima. Sofist nije lažov, sofist je poznatavelj istine koji je kamuflira kako bi ona b
Self-help kršćanstvo

Self-help kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Peter Sloterdijk u Kritici ciničnog uma donosi ironičnu sliku današnjih informacija. Na jednom mjestu na istoj stranici novina možete pronaći sljedeće vijesti: rat koji traje i u kojem ginu žene i djeca, pad cijena polovnih auta, terapijski učinci šetnje nakon zamjene kuka, kako na tri načina postati vitki, ubojstvo u centru grada. Tako se razvija indiferentni cinizam prema događajima u svijetu, ali se razvija i način self-help razmišljanja. Self-help (uradi sam) razmišljanje ne odnosi se samo na savjete kako da smršavite ili uklonite akne s lica. Self-help razmišljanje se odnosi i na aktivno sudjelovanje u tumačenju ozbiljnijih događaja. Tako će netko slijedeći self-help savjet o mršavljenju slijediti self-help metodu i kada čita o, recimo, ratu između dvije države. Iz self-help razm
Rušilačko kršćanstvo

Rušilačko kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Rušilačko kršćanstvo je ideja kako Bog i Krist mogu biti zamijenjeni čovjekom. Nadkršćanin. Überkršćanin. U temelju rušilačkog kršćanstva leži volja za zauzimanjem božanskog prijestolja. Razorna volja da se bude božanstvo. Rušilačko kršćanstvo vodi se mišlju kako je potreban radikalni marš kroz crkvene institucije i crkvenu hijerahiju. Potrebno je srušiti „staru“ Crkvu i izgraditi „novu“. Mora se roditi jedna nova mlada Crkva bez ikakve svijesti o vlastitoj kulturi, prošlosti i tradiciji. Rušilačko kršćanstvo bi htjelo jednu novu Crkvu bez ikakvog pamćenja. Crkvu izbrisane memorije resetiranu na „tvorničke“ postavke koja svoju povijest i povijesno iskustvo počinje s trenutkom rađanja nadkršćanina. Krist od krvi i mesa i kad bi se pojavio bio bi ponovo razapet ili ubijen na neki suvrem
Međunarodno i sakramentalno kršćanstvo

Međunarodno i sakramentalno kršćanstvo

Kroz filozofsku prizmu
Mnogi dani u godini obilježeni su kao dani borbe protiv određenih bolesti. Određeni dani nose naziv dan borbe ili dan svjesnosti o nekoj opakoj bolesti. Lista bolesti je beskonačna. Hvale je vrijedno da se ljudi upozoravaju i da se kod ljudi razvija svijest o određenim bolestima kao i da se kod ljudi razvija empatija za one koji su bolesni i potrebni pomoći drugih. Mnogi ljudi ne bi ni znali da su i sami bolesni da nije takvih uglavnom javnih događanja gdje se kod ljudi nastoji probuditi svijest i savjest o brizi za sebe i za druge. Najčešća korištena riječ kod takvih događaja jest riječ preventivno. Dan borbe protiv bilo kojeg raka uvijek je obilježen temeljnom riječju preventivno. Preventivno ići liječniku, ići preventivno na preglede, preventivno trčati, preventivno zdravo živjeti,