Ponedjeljak, 17 svibnja

Kolumne, osvrti, komentari

Prilozi stalnih suradnika i gostujućih autora

Kršćanstvo diskriminacije
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo diskriminacije

Možemo govoriti o prirodnoj diskriminaciji i prirodnom govoru mržnje. Ne govorimo o odnosu prema prirodnom zakonu nego o trenutku kada čovjek jasno uviđa da ga netko diskriminira ili mrzi bez nekog posebnog razloga i motiva. U čovjeku egzistira prirodno i normalno „osjetilo“ za takva iskustva, ne manje sposobno registrirati od drugih osjetila koja imaju svoje funkcije, kada čovjek nije dobrodošao ili ga netko nevoljko prihvaća ili prima kod sebe. Ponekad velika objašnjenja i tumačenja nisu potrebna jer čovjek osjeća što se oko njega događa i kako se prema njemu postavljaju i ponašaju. Govoriti o diskriminaciji u Crkvi nije nužno uvijek povezano s aktualnim i pitanjima koja se tiču odnosa prema osobama s homoseksualnim tendencijama, odnosa prema ženama u Crkvi i slično. Postoji ponekad i...
Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i mogući postabortivni sindrom
Između srca i razuma

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 i mogući postabortivni sindrom

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj je u punom zamahu, a iako su sva dostupna cjepiva izravno ili neizravno okaljana pobačajima, o tom se problemu gotovo u potpunosti prestalo govoriti. Medijsko isticanje kako se papa Franjo cijepio i kako se gorljivo zalaže za cijepljenje zasjenilo je činjenicu kako je to tek njegova osobna stvar, koja nema obvezujuću snagu, a ono što bi trebalo biti mjerodavno tiče se Bilješke o moralnosti upotrebe nekih cjepiva protiv bolesti COVID-19 Kongregacije za nauk vjere od 21. prosinca 2020. Prema toj bilješci, koju je Papa odobrio, cijepljenje je spornim cjepivima moralno dopušteno ukoliko nisu dostupna nesporna cjepiva, ali ono nipošto ne smije biti izraz prisile, nego se temelji na slobodnoj odluci i vjernosti vlastitoj savjesti. No, iako se u ...
Kršćanstvo ljubavi
Aktualno, Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo ljubavi

Apostoli su oko Isusa. Negdje su u Galileji ili Jeruzalemu. Već duže vrijeme nakon uskrsnuća Isus im usmeno ostavlja svoju oporuku. Isusova oporuka usmeno izgovarana ima i jedan dio koji se apostolima možda neće svidjeti. Isusov izričiti zahtjev da ljube jedan drugog. Njih jedanaest i Isus. Negdje u toj malenoj skupini nasuprot sjede Petar i Matej carinik. Petar se pita kako će ljubiti onoga koji je otimao od njegovih usta za potrebe rimske okupatorske vlasti? Lako je bilo dok je Isus bio s njima, ali što će se dogoditi kada Isus uzađe? Matej se pita kako će ljubiti Petra koji je već jednom zatajio Isusa? Što ako Petar ponovo omane i digne sidro, a postavljen je za apostolskog prvaka? Negdje je tu i Toma, nepopravljivo tvrdoglav čovjek koji nije vjerovao u uskrsnuće ni nakon uskrsnuća. ...
Kršćanstvo skrovitosti
Aktualno, Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo skrovitosti

Oni koji ne razlikuju religiju i vjeru nerijetko se pozivaju na Isusov govor o skrovitosti kako bi utemeljili svoj zahtjev kako religija i s njom povezana vjera moraju biti isključivo privatna stvar pojedinca. Isusov govor o skrovitosti koji se odnosi na post, molitvu i dobra djela kao da opravdava takve zahtjeve. Nasuprot farizejima i njihovom javnom ispovijedanju vjere i javnom prakticiranju religije, Isus suprotstavlja skrovitost i skrivenost vjerničkog života. Na što se odnosi ta skrovitost i što ona označava? Ako Isus zahtijeva skrivenost ispovijedanja vjere onda je to u sukobu s onim što on sam govori kada govori o soli koja ne smije obljutaviti i svjetiljki koja se ne može staviti pod sud nego mora svima svijetliti. Kao najbolji poznavatelj čovjeka Isus je znao da se najveći dio ...
Kršćanstvo bezgrešnosti
Aktualno, Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo bezgrešnosti

Glavni junak romana Johna Fowlesa The Collector Frederick Clegg razmišlja o otmici studentice umjetnosti Mirande Gray u koju je zaljubljen. U jednom trenutku planiranja otmice Clegg sebi postavlja pitanje što učiniti nakon otmice? Kako otmici oduzeti njezin moralno uznemirujući sadržaj i pretvoriti je u nešto dobro? Kako zlo učiniti dobrim? Clegg će otmicu vidjeti kao čin ljubavi, kao događaj slobode, kao iskustvo i doživljaj lijepog. Iz začaranog kruga zločina otmice Clegg polako prelazi u područje koje shvaća kao ljubav, zajednički život i žrtvovanje za drugog. Bilo bi psihološki neizdrživo biti stalno svjestan zločina koji je učinjen i Clegg polako briše sve oznake zla koje ulaze u sadržaj otmice i otmica sama po sebi prestaje biti zlo i postaje ljubav, odnosno dobro. Ono što je Fred...
Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19
Aktualno, Kolumne, osvrti, komentari

Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19

Uvod Zasićeni smo više govorom o virusu, mjerama i cjepivu, no na žalost potrebno je nastaviti govoriti jer je izvanredno stanje i dalje na djelu i ne vidi se još kraj. Neki kažu da će kao i svaki veliki rat i ovaj, koji bi mogli nazvati biološkim, potrajati pet godina. Sad je prošla tek godina i pol i po mišljenju nekih ušli smo u „istinsku društvenu agoniju“.[1] Na nama je da se ne umorimo i borimo do kraja, prvenstveno istinom, a ishod je u Božjim rukama. Ljudski gledano mi ne znamo čeka li nas pobjeda ili poraz, no gledano vjernički znamo da Bog ima zadnju riječ i da sve, pa i najveće protivštine, okreće na dobro onima koji ga ljube. 1. Glavni razlozi moralne nedopuštenosti cijepljenja Toliko se znalački pravi promidžba cijepljenja protiv Covida-19 da ispada nepojmljivo uopće ga ...
Roma locuta – causa infinita
Između srca i razuma

Roma locuta – causa infinita

Nedoumice i dvojbe u stvarima vjere i morala nisu nešto što poznaje samo naš naraštaj katolika, nego se može reći da su one stalni pratilac Crkve od njezinih početaka. Hereza i heretika, kao i smutljivaca svih vrsta, bilo je nebrojeno kroz povijest, a nemali broj između takvih nalazio se među papama, kardinalima i biskupima, odnosno onima koji bi trebali prednjačiti u duhovnosti i pobožnosti i u tom smjeru voditi svoje stado. Koliko god se naše vrijeme čini teološki smućeno, ono je još u mnogim stvarima dobro, s obzirom da su nekada doslovno padale glave u različitim spletkama i narivavanjima nečijih ideja. Sve, dakako, u Božje ime! Takvo spletkarenje koje je bilo daleko od evanđeoskih ideala gotovo je redovito bilo materijalno i infrastrukturno poduprto od strane svjetovnih vladara, al...
Kršćanstvo destrukcije
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo destrukcije

Paul Tournier u svom djelu Krivnja i milost dotiče se iskustva krivnje i unutar kršćanstva i kršćanske zajednice. U kršćanskoj zajednici može egzistirati i ona krivnja koju Tournier kao psiholog opisuje pritajenom ili suspregnutom krivnjom. Ova krivnja je ponajbolje opisana u evanđeoskoj sceni pokušaja kamenovanja žene uhvaćene u preljubu. Oni koji su doveli ženu pred Isusa razlikuju se od nje jer je njezina krivnja javna i očita. Svi znaju što je učinila. Očekuju od Isusa potvrdu njihove presude. Treba biti kamenovana. Isus će priznati postojanje njezine krivnje tek na kraju kada joj kaže ni ja te ne osuđujem idi i ne griješi više. Ne skriva od nje da je svjestan njezine krivnje. Međutim, Isus čini nešto drugo i neočekivano. Umjesto isticanja već transparentne krivnje te žene, Isus ist...
Žena, muškarac, laž
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, laž

Laž nije samo glasan govor neistine. Ona može biti i u formi šutnje. U obliku prešućivanja. Čak i šutjeti može biti istovjetno laganju i skrivanju istine. Laž ima bezbrojne oblike, forme i načine kako se javlja i postoji. Laž može biti sredstvo zaštite. Filtar. Način da se zaštitimo od istine o samima sebi. Beskrajno je mnoštvo uzroka i razloga kao i objašnjenja zašto muškarac i žena jedno drugom lažu. Teško je i nezahvalno unaprijed i bez dokaza iznositi razloge njihovog laganja i motiva zašto to čine jedno drugom. Ovdje možemo tek površno dotaknuti jedan od njih. Ponekad kada stupaju u odnos i muškarac i žena odlučuju lagati o nečemu što je povezano s njihovom osobom. Karakter, navike, neke osobine, tjelesni nedostatci. Time i sebe i drugoga misle zaštiti od razočarenja ili neuspješne...
U dobroj vjeri prema ukidanju (katoličke) vjere
Između srca i razuma

U dobroj vjeri prema ukidanju (katoličke) vjere

Nadbiskup Mate Uzinić, koji se trenutačno nalazi na dvjema biskupskim stolicama: Dubrovačke biskupije i Riječke nadbiskupije, ovih se dana na svom Facebook profilu triput oglasio porukama vezanima uz pridržavanje epidemioloških mjera u crkvama, a to je njegovo obraćanje izazvalo bujicu komentara, dobrim dijelom vrlo negativnih, točnije onih koji izražavaju duboko razočaranje. U prvom je obraćanju, 10. travnja 2021. u 21:18 sati, podijelio poveznicu na tekst pod nazivom Pismo riječkog nadbiskupa koadjutora Mate Uzinića uz nove epidemiološke mjere za PGŽ (10. travnja 2021.), koje je objavljeno na stranici Riječke nadbiskupije, a u kojem obavještava svećenike i župnike te nadbiskupije da na misnim i drugim slavljima smije biti najviše 8 osoba iz dva kućanstva. Tu je odredbu donio na temelj...