Kolumne, osvrti, komentari

22stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo krhkosti

U romanu U potpalublju, prvom dijelu trilogije Cloaca Maxima, pisac Vladimir Arsenijević predstavlja Lazara kao jednog od najsloženijih likova. Kroz napeto odrastanje, mladalačko nesnalaženje Lazar prvo dopire do određenog duhovnog stanja. Dostiže, ili barem tako izgleda, neku nirvanu kao član jedne od mnogih religioznih sekti koje dolaze s Istoka u Beograd. Lazarova metamorfoza ne završava religijom. U potpalublju oslikava složeno stanje međuljudskih odnosa u vrijeme rata devedesetih. Plejada likova od pisca (Arsenijević ističe u uvodu da roman nije autobiografski), njegove supruge Anđele, njihovih roditelja, Dejana koji na ratištu gubi ruku i vraća se u Beograd, Lazar se doima kao sporedni lik. Ipak Lazar simbolizira promjenu ili promjene koje su nepredvidive. Lazar iznenada prihvaća ...

Nastavi čitati

21stu Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Kolumne, osvrti, komentari

Zdravo, o Zdrava! – Gospa od zdravlja

Kad je anđeo Gabriel pristupio nazaretskoj Djevici onda ju je pozdravio riječima: “Zdravo, milosti puna!” (grč. χαῖρε,κεχαριτωμένη) Taj pozdrav u ovom slučaju nije bila tek uobičajena želja kojom se sugovorniku željelo dobro zdravlje i radost, mir i ljubav, već nadasve to je bila vrlo snažna tvrdanja. Marija je bila zdrava, što i grčka riječ pozdrava, kao i naslov ‘milosti puna’ kojom ju pozdravlja, dolaze od istoga glagola χαίρω koji znači radovati se, radostan, veseo biti. Kako istinska radost dolazi iz ispunjenosti Bogom i njegovom milošću, to je Marija s pravom bila zdrava. Štoviše kao što je bila puna milosti, bila je time i puna zdravlja. Globalna pandemija Marija je živjela u vrijeme globalne pandemije kada je zdravlje čovječanstva bilo ugroženo sveprisutnim grijehom kojemu nij...

Nastavi čitati

15stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo nominalizma

U Njujorškoj trilogiji pisca Paula Austera u prvoj priči Grad od stakla susrećemo detektiva koji je istovremeno i pisac. Sve počinje s pogrešnim pozivom. Detektivu/piscu javlja se osoba koja ima posao za njega. Zbrka se produbljuje jer glas s druge strane detektiva/pisca naziva imenom treće njemu nepoznate osobe. Detektiv/pisac odlučuje prihvatiti igru i predstavlja se kao ta treća nepoznata osoba. Priča Grad od stakla kao i dvije sljedeće priče Duhovi i Zaključana soba međusobno su povezane kroz pisca koji se na kraju predstavlja kao glavni lik sve tri priče, ali ima različita imena. U Gradu od stakla detektiv/pisac otkriva knjigu autora kojega treba motriti kada iziđe iz zatvora. Knjiga nosi naslov Vrt i kula: rane vizije novog svijeta. U toj izmišljenoj knjizi detektiv/pisac pronalaz...

Nastavi čitati

12stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo zaborava

U romanu Ericha Marie Remarquea Na zapadu ništa novo koji govori o strahotama prvog svjetskog rata ima jedna scena u kojoj glavni junak Paul Bäumer dolazi na dopust. Strahote rata zamijenio je svakodnevni život daleko od bojišnice. Bäumer se nađe u jednom restoranu gdje ga mahom stariji muškarci pitaju kako je tamo na ratištu, kako napreduje rat, čuju da njihove snage pobjeđuju na bojišnici. Bäumer osjeća težak teret jer ne samo da ne uspijeva objasniti znatiželjnim pogledima strahote kojima svjedoči, nego još više Bäumer ne može razumjeti kako ovi ljudi pate od određenog zaborava da se tamo ne tako daleko vodi rat u kojem ljudi ginu, bivaju ranjeni, umiru od gladi i različitih bolesti izazvanih hladnoćom, kišom, marširanjem. Dok se oni dobro hrane i uživaju u toplom, on se uskoro vraća...

Nastavi čitati

12stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, odustajanje

Danas se relativno brzo i lako odustane. Možda je tome razlog što se prethodno ništa ne isplanira. U sve se ulazi euforično, naglo, oduševljeno i neplanirano. Možemo čuti s vremena na vrijeme kako danas „nitko nikoga ne mora trpjeti“. Ističe se u korist onoga danas kako je ono prije bilo teško i jedva podnošljivo. U taj svijet gdje se brzo odustaje, a da se nije i pravo i ozbiljno počelo, u taj svijet da „nitko nikoga neće trpjeti“ zbog sitnice smjestio se i brak kao nešto što nerijetko biva razvrgnuto i prije nego je započeo. Današnjem muškarcu i ženi kao da prethodi razdoblje određene infantilizacije. Oboje unaprijed određuju što, kako i koga žele i kakav treba biti i ukoliko muškarac ili žena i najmanje odudaraju od zamišljene slike to je već razlog da se famozne „nepomirljive razlik...

Nastavi čitati

10stu Autor: dr. sc. Josip Mužić

Kolumne, osvrti, komentari

Vrijeme svetogrđa

I. Narav i oblici svetogrđa 1. Pojam U vremenu koji je papa Benedikt definirao kao diktatura relativizma, događa se velika promjena odnosa prema svetom. Svijet u kojem živimo ubrzano se sve više udaljuje od Boga a time i sve manje drži do svetoga. Sve više ljudi gubi izvorno značenje a pridaju mu svjetovno značenje pa imamo razna nova „svetogrđa“ poput kulinarskog, kada se dobre i skupe namirnice loše skuhaju ili kada se u dobro vino ulije voda. Ubrzano raste broj onih koji mrze Krista kao i onih koji su formalno katolici, ali do vjere ne drže. Stoga se i kako izvan Crkve tako i u Crkvi događa sve više svetogrđa. Ima vrijeme za sve, kako kaže Propovjednik u Starom Zavjetu (Prop 3,1) pa tako izgleda na žalost da je sada nastupilo vrijeme svetogrđa. Već smo se na neki način i navikli pa...

Nastavi čitati

7stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo umiranja

U romanu Josea Saramaga Smrt i njeni hirovi smrt se javlja kao ozbiljan problem. Iz neobjašnjivog razloga u nekoj zemlji ljudi iznenada prestaju umirati. I dok to donosi radost i olakšanje onima koji imaju bolesnu djecu, drugi koji imaju ljude u terminalnim fazama bolesti muče muku što s njima i kako dalje. U bolovima žive, ali ne umiru. U jednom pograničnom mjestu neka obitelj otkriva da ukoliko prijeđu granicu druge države tamo se umire normalno, smrt radi svoj posao. Uskoro vijest kako je smrt aktivna s druge strane granice se proširuje cijelom zemljom i ljudi se snalaze na različite načine kako bi krišom prešli granicu sačekali da bolesnik umre i onda bi ga sahranili u svojoj zemlji. Ilegalni prelasci granice radi umiranja postaju veliki problem za susjednu državu koja ne zna kako o...

Nastavi čitati

2stu Autor: Lidija Domorad, prof.

Kroz bakine naočale

Djeca i groblje

Nije uobičajeno u istu rečenicu stavljati djecu i tugu, djecu i groblje, djecu i smrt. Uz djecu vežemo smijeh, radost i život. Pa ipak, djeca ne smiju odrastati u nekom nepostojećem svijetu u kojem nema niti bolesti, niti smrti. No, groblje je veselo mjesto kamo odlazimo jednom godišnje i „baš je fora“ šetati po lijepo osvijetljenom groblju na blagdan Svih svetih. Smatram kako su groblja dobra mjesta. Na dobra mjesta vodimo djecu svoju. Povedimo ih stoga i na groblje. Kada su maleni, ionako upoznaju mamine i tatine prijatelje, upoznaju mjesta kamo roditelji idu i primjećuju tko je tko u svijetu odraslih. Priuštimo im i odlazak na groblje. Groblje je mjesto gdje se upoznaje s precima, pradjedovima, prabakama… Neki jako stari i jako davni ljudi. Tako se počinje odlaziti na groblje. Uskoro...

Nastavi čitati

1stu Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo šutnje

U romanu Šutnja japanskog pisca Shusaku Enda koji govori o progonu kršćana u Japanu ima jedna scena koja se događa u zatvoru blizu Nagasakija. Mladi isusovac Sebastian Rodriguez koji je već duže vremena u zatvoru susreće svoga učitelja Kristobala Ferreiru koji je „otpao“ od vjere i sada živi kao Japanac. Ferreira uvjerava svoga učenika da pogazi fumie (Kristov lik urezan na drvenoj podlozi). Kada Rodriguez odbija Ferreira mu objašnjava kako je „otpao“ od vjere. Rodriguez koji je boraveći u ćeliji redovito noću slušao zvukove poput hrkanja i groktanja bio je uvjeren da su u pitanju stražari. Međutim, Ferreira mu otkriva da nisu u pitanju stražari, nego da zvukovi koji dopiru do Rodrigueza pripadaju kršćanima koje okrutno muče tako što ih svežu naglavačke i pored uha im probuše ranu iz ko...

Nastavi čitati