»Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima.« (Rim 14,9)

Gdje se nalazimo

Piše: don Ivica Huljev

Vrati nas kad zalutamo – sekularizacija u svjetlu Isusove prispodobe o rasipnom sinu
Gdje se nalazimo

Vrati nas kad zalutamo – sekularizacija u svjetlu Isusove prispodobe o rasipnom sinu

Kad god se izusti ili u nekom tekstu spomene riječ “sekularizacija”, lako ćemo uočiti da ne postoji ujednačeno razumijevanje tog pojma. Iz upotrebe nije uvijek jasno što se pod sekularizacijom misli. Vidljivo je u nastupima i tekstovima da se često miješaju pogledi na sekularizaciju. Usto, nije rijetkost sresti one koji ne razlikuju sekularizam od sekularizacije, što lako dovodi do krivog razumijevanja stvarnosti o kojoj se govori. Dakako, mnogi će odmahnuti rukom i reći da se njih to ne tiče, jer je to, kako se čini, stvar koja se tiče dosadnog teoretskog pristupa, a život je, kažu, ipak nešto drugo. No, uvelike se varaju. Sekularizacija nije nešto što se tiče kabinetskih interesa pojedinca, nego svakodnevice u kojoj valja imati oko za uzroke i posljedice stanja u kojem se nala...
Pokora i postkršćanski katolik
Gdje se nalazimo

Pokora i postkršćanski katolik

Ako u Crkvi postoji neka solidarnost, onda bi trebala postojati i solidarnost grešnika. Grijesi nisu tu da se ljudi svrstavaju u neku ljestvicu pravednosti ili grešnosti. Takvo gledanje na grešnost čovjeka nije dostojno kršćanina. Svećenik a i cijela zajednica morali bi pomagati penitentu. Ako je Crkva sakrament spasenja, onda se zna što po prilici ta riječ znači. Čitava je crkvena organizacija zato tu da pomogne čovjeku otkriti sama sebe u svojoj intimnosti i da te svoje probleme može riješiti pred Crkvom i Bogom.  (Vjekoslav Bajsić) Našim suvremenicima, ljudima koji se sada nalaze u osmom i devetom desetljeću života, možemo pristupiti kao bogomdanom izlogu promjena koje su zapljusnule svijet tijekom njihova života. Pamćenje tih generacija i njihova iskustva zrcale...
“Stražaru, koje je doba noći?”
Gdje se nalazimo

“Stražaru, koje je doba noći?”

"... Treba stvoriti kler za potrebe vremena, a ne formirati ga po nekom kalupu, gdje nitko ne zna zašto se to zapravo tako radi" (Vjekoslav Bajsić). Ovih me dana ugodno iznenadio i obradovao tekst isusovca Petra Nodila u prosinačkom Glasniku Srca Isusova i Marijina. Ne sjećam se da me je do sada neki tekst u tom glasilu posebno obradovao. Dodatno raduje spoznaja da je riječ o tekstu iz urednikova pera. Već bi se, površno uzevši, iz naslova Nodilova teksta moglo zaključiti da je riječ o očekivanom štivu kojim se neće sablažnjavati malene, a poslužit će kao poticaj starijoj populaciji na predaniju molitvu za zvanja. Međutim, kako se čini, na neočekivanom mjestu dobili smo pogođen uradak iz kojeg, srećom, suklja niz neizrečenih pitanja i odgovora, ali se istodobno veoma otvoren...
Franjino “ne” klerikalizmu
Gdje se nalazimo

Franjino “ne” klerikalizmu

Doista, svaki put kad smo pokušali zamijeniti, ušutkati, ignorirati ili svesti narod Božji na male elite, stvarali smo zajednice, projekte, teološke pristupe, duhovnost i strukture bez korijena, bez sjećanja, bez lica, bez tijela i, konačno, bez života. To se jasno očituje u krivom shvaćanju autoriteta u Crkvi, uobičajenom u brojnim crkvenim zajednicama gdje se događalo seksualno zlostavljanje, zloupotreba moći i savjesti … Klerikalizam, bilo da ga podržavaju svećenici bilo laici, dovodi do rascjepa u tijelu Crkve, koji podupire i pomaže da se nastave činiti mnoga zla koja danas prokazujemo. Reći „ne“ zlostavljanju znači reći odlučno „ne“ svim oblicima klerikalizma. (Iz Pisma pape Franje narodu Božjem, 20. kolovoza 2018.). Do sada smo već mnogo puta mogli čuti Papino proziv...
Atletski pontifikat pape Franje
Gdje se nalazimo

Atletski pontifikat pape Franje

Franjo – osporavani pontifikat Da su povici i kritički osvrti na račun pape Franje svakim danom sve veći, nije potrebno isticati. Hoće li ih sutra biti još i više, vrijeme će pokazati. Po svemu sudeći, barem iz nekoliko dosadašnjih pokazatelja, možemo očekivati različite scenarije. Kod nas je, istina, oporbenih glasova neusporedivo manje i stidljivo se probijaju. Uglavnom se mogu čuti u privatnim razgovorima i ponešto na društvenim mrežama prepoznatljivog rukopisa i očekivanih duhovnih strujanja. S druge strane, diljem svijeta društvene mreže vrve sadržajima u kojima se ističe nezadovoljstvo papom Franjom ili ga se čak smatra protupapom, lažnim prorokom, aktivistom društvenog humanizma. Tomu valja pribrojiti i druge naglaske osporavanja, posebno isticanje njegova tobožnjeg kri...
Crkva – od čega živi? (Uz ređenje novoga hvarskoga biskupa mons. dr. Petra Palića)
Gdje se nalazimo

Crkva – od čega živi? (Uz ređenje novoga hvarskoga biskupa mons. dr. Petra Palića)

Kad je Ivan Dominik Stratiko, glasoviti biskup istarskog Novigrada, 1784. god. premješten za biskupa u Hvar, val oduševljenja mnoge je zahvatio. Znajući o kome se radi, što je sve do tada postigao i kakav ga je glas pratio, mnogi su u tome vidjeli jedinstveni dar i znak. U prigodi njegova ustoličenja u hvarskoj katedrali, jedan se govornik i njegov govor do danas očuvao kao istinsko svjedočanstvo vremena. Bio je to Julije Bajamonti, liječnik u Hvaru, glazbenik, književnik i polihistor. U govoru, kasnije tiskanom u Padovi, posebno se istaknula njegova misao vodilja: “Došlo je doba svjetlosti! Stratiko je u Hvaru!” Već tijekom njegova nastupa mnogima se nije svidjelo što je govorio, a i kasnije će sadržaj njegova govora mnogi osporavati, no, kako bilo da bilo, bio je to govor – kako ...
Papine pobudnice u kulturi gluhoće
Gdje se nalazimo

Papine pobudnice u kulturi gluhoće

Uz naslov svake apostolske pobudnice jasno je naznačeno da je upućena biskupima, prezbiterima i đakonima, posvećenim osobama i svim vjernicima laicima. Dakle, tiče se cijele Crkve, a ne samo zaređenih službenika. No, kad se stvar promotri odozdo, tj. polazeći od stanja na terenu, onda s povećalom valja tragati za pokazateljima koji će nam potvrditi da se neka pobudnica doista tiče biskupa, prezbitera, đakona, itd. Oprezniji će lako naslutiti da se ovime otvara dublje pitanje: Zašto je moguće da nas se ne tiče? Zašto, polazeći od današnjeg stanja, “Radost evanđelja” i “Radost ljubavi” nisu pokrenule buđenje i preispitivanje u našim mjesnim Crkvama? Je li posrijedi umor, pospanost, beznadnost ili gubljenje tla pod nogama? Gledamo li podrobnije, uočit ćemo da je stanje vjere u ...
Bijeda biblijskog fundamentalizma
Gdje se nalazimo

Bijeda biblijskog fundamentalizma

Fundamentalizam (prema lat. fundamentum: temelj, osnova) nije nova pojava u svijetu. Nalazimo ga na svim stranama svijeta i u različitim oblicima, iako se izvorno vezuje uz religijsko područje. Svojom žilavošću posebno iznenađuje onda kad se pomisli da više nije moguć, da su potrošeni preduvjeti njegova opstanka. Njegova današnja prisutnost nam jasno govori da se uz prijeđeni i tekući razvoj tehnike i znanosti nije dogodilo njegovo odumiranje. Dapače, kad se podrobnije promotri, nije isključeno da će ga u budućnosti biti sve više, i to upravo ondje gdje se mislilo da je nemoguć. Uživa li fundamentalizam dobar glas? Dakako, moramo biti oprezni sa spomenutim izjavama. Naime, svijet nije posvuda jednak. Komunikacijska umreženost i sekularizacijska zračenja ne polučuju na...
“Djeni mač u korice”
Gdje se nalazimo

“Djeni mač u korice”

A Šimun Petar isuče mač koje je imao uza se pa udari slugu velikog svećenika i odsiječe mu desno uho. Iv 18, 10 U Šimunu Petru, galilejskom ribaru koji će spremno prijeći na stranu Isusova ribolova ljudi, ocrtava se drama vjernosti i nevjernosti svih Kristovih učenika. Petar, kakvim se pokazao u posljednjim satima Isusova života, nije drugačiji od ostalih Kristovih učenika. U Petru se zrcali svatko od nas i drama naše (ne)vjernosti. Pogled na Petra, ma s koje god strane motrili, polazeći od svjedočanstva Pisma, kaže nam da Petra okolina prepoznaje kao Isusova učenika. Ni u mraku se ne da skriti da njegova pojava upućuje na Isusa. Nagli, nepromišljeni, vatreni i ishitreni Petrovi koraci ne mogu poništiti pripadanje Isusu. Ni mrak noći, ni njegov hod izdaleka, kao ni skriv...
Napuštena kuća i zapuštena duša (pabirci o izumiranju Hrvatske)
Gdje se nalazimo

Napuštena kuća i zapuštena duša (pabirci o izumiranju Hrvatske)

Hrvatska je u 27 godina političke i nacionalne samostalnosti prirodnim putem “izgubila” približno dva grada veličine Osijeka ili jedne županije veličine Vukovarsko-srijemske (Dražen Živić). Jučer, danas, sutra našeg izumiranja Donedavno se o iseljavanjima i demografskom cijeđenju hrvatskih krajeva govorilo kao o jednom u nizu tragičnih zbivanja iz škrinje naše prošlosti. Danas, kad smo se suočili s naglim porastom iseljavanja i očitim posljedicama izumiranja stanovništva, ta nam se tema vraća kao prijeteća pošast. Izumiranje Hrvatske, znamo, nije započelo jučer. Mnogo je povijesnih čimbenika koji su pridonijeli sadašnjem stanju. U kratkim crtama može se reći: “Demografski gubici u Prvom i Drugom svjetskom ratu te Domovinskom ratu, brojno i stalno iseljavanje, epi...