»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Gdje se nalazimo

Piše: don Ivica Huljev

Nerazorivost i sablazni

Nerazorivost i sablazni

Gdje se nalazimo
Nije novost da se u današnjoj Europi ruše, zatvaraju i prenamjenjuju crkve. Prostori koji su još do jučer imali važno mjesto u životu Europljana, sada su dio opće priče o sutonu koji svjedoči o svitanju jednog drugačijeg kršćanstva u Europi. Jedni se nad tim i takvim zbivanjima užasavaju i, barem ponekad, iznose apokaliptične procjene, drugi u tome vide očekivane posljedice odumiranja nekada neupitnog interesa prema vjerskim obredima. Njima se pridružuju ravnodušni koji u tome vide duh vremena pa ih i ne pogađa previše što se zbiva s crkvama. Ima i onih koji se takvim događajima koriste u senzacionalističke svrhe i stvaraju ozračje žudnje za senzacionalnim, površnim, populističkim, itd. Međutim, rušenje, prodaja i prenamjena crkava nikada ne dolazi iznenada. Toj “razgradnji” uvije...
Je li još i danas Koncil preuranjen?

Je li još i danas Koncil preuranjen?

Gdje se nalazimo
Prije gotovo 50 godina objavljen je Glasu Koncila (Zagreb, 3. studenoga 1968.) razgovor s dugogodišnjim ivanečkim župnikom preč. Tomom Habdijom (župnik: 1949. – 1987.). Razgovor je vođen u vrijeme nakon Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.), pa se, što je i razumljivo, odnosio na okolnosti (ne)prihvaćanja slova i duha Drugog vatikanskog koncila u njegovoj župi na prostoru današnje Varaždinske biskupije. Tomo Habdija je tada bio već 19 godina župnik Ivaneca, a župa je tada brojila, kako se u uvodnom tekstu navodi, “oko 7500 duša”.  Pitanja i odgovori su veoma upečatljivi, posebno iz današnjeg kuta gledišta. Tekst razgovora ne pripada arheologiji. Veoma je svjež. Ni u kojem smislu riječi nas ne vraća unazad. Poznavatelji slične tematike će lako naslutiti zašto prenosim “Ivanečki interv...
Božić naših razvalina – tragom božićnih propovijedi biskupa Badurine

Božić naših razvalina – tragom božićnih propovijedi biskupa Badurine

Gdje se nalazimo
Već nekoliko godina u Hrvatskoj se ponegdje bilježi pad masovnijeg broja vjernika na misi polnoćki, osobito mlađih i djece. Saznanja o tomu crpim ponajviše iz osobnih kontakata sa svećenicima, pa je time, razumije se, isključen sveobuhvatni pregled našeg domaćeg stanja. Razlozi koji tomu kumuju, barem kad se promatra jedno područje, višestruki su i složeni. Motivi odlaska na polnoćku, koji su obilježavali razdoblje komunističke getoizacije, danas su uglavnom postali suvišni i istrošeni. Polnoćka se, blago rečeno, više ne doživljava kao trenutak identifikacije s ovim ili onim određenjem, nije prostor “dešpeta”, pa ni legitimacije osobne pripadnosti narodnom, tj. kolektivnom tkivu, posebno ne zavičajnom identitetu. Kad se navedeno promotri u kontekstu današnjeg, našeg vremena – a...
Zvona, viagra i bogovi – ususret Sinodi o mladima (2. dio)

Zvona, viagra i bogovi – ususret Sinodi o mladima (2. dio)

Gdje se nalazimo
Sekularizacija je u svom povijesnom rastu najprije ispraznila crkve na Zapadu, a potom se prometnula u pustošenje jasnih i jakih ideja o napretku te se na tom tragu može govori o sutonu političkih nada u Europi, što predstavlja zasebnu temu. Uz sve rečeno o sekularizaciji nije teško priznati da se u Crkvi protok sekularizacije najviše osjeća u teškoćama vezanim uz prijenos vjere na djecu i mlade. Prijenos vjere na nove naraštaje u zapadnjačkim društvima prolazi kroz do sada neviđenu krizu. To, razumije se, ponajprije znači da je posrijedi kriza dosadašnjeg načina prijenosa vjere, a ne vjere kao takve. S druge strane je očito da nemamo na vidiku prikladan način za koji bi se s pouzdanjem moglo reći da bi u uvjetima nove kulture mogao polučiti željeni učinak. Kad se stvar motri s naš...
Zvona, viagra i bogovi – ususret Sinodi o mladima (1. dio)

Zvona, viagra i bogovi – ususret Sinodi o mladima (1. dio)

Gdje se nalazimo
Dok studeni polako odmiče, a ljeto se u našim turističkim mjestima doima kao daleka prošlost, bliži se već poznata i udomaćena profanacija i komercijalizacija adventa i Božića u hrvatskoj javnosti. Dakako da su joj bliže oni u gradovima, no ni na otoku nitko više nije otok. Prerađeni advent i prerađeni Božić, oslonjeni na žudnju za doživljajima, maštom, idilom, bajkom, mirisima i okusima, nisu nešto novo. Iz godine u godinu svjedočimo kako svjetovni advent postaje ulična “liturgija” koja nam, kad se gleda pod određenim vidom rasuđivanja, poručuje da nas sekularizacija nije mimoišla i da, pored ostaloga, polučuje reinterpretaciju doživljaja vjerskih blagdana s njihovom svjetovnom preradom po mjeri današnjeg poimanja ugodnog življenja. Štoviše, ta i takva ulična liturgija rađa se iz ...
Duša i turizam – koga se to još tiče?

Duša i turizam – koga se to još tiče?

Gdje se nalazimo
Među dojmljivije slike kojima se želi približiti razumijevanje Crkve u suvremenom svijetu ubraja se slika svjetionika i slika baklje. Na tom tragu posebno je dojmljivo kako se njima služi isusovac Antonio Spadaro. I sam će reći da se ponešto konzervativniji katolici radije vezuju uz sliku Crkve-svjetionika, dok će oni ponešto progresivniji – ma koliko ti pojmovi ne odgovaraju naravi Crkve – više pristati uz sliku Crkve-baklje. Naime, svjetionik je redovito na kopnu i ukazuje na sigurnost i opasnost. Ne pomiče se. Valja ići prema njemu da bi se uočilo njegovu “poruku”. S druge strane, baklja također svijetli, ali valja ju uzeti i s njom krenuti na put. Njezina je uloga da nam osvijetli dio puta kojim ćemo ići, da bude s nama na našem putu i da nam bude sredstvo kojim se rasvjetljava...
Na mladima svijet…

Na mladima svijet…

Gdje se nalazimo
“Točno onako kako je vodeća partija prema svojim podanicima zadržavala informacije ili ih posluživala iskrivljenom propagandom, oni su to uzvraćali u obrnutom smjeru, govoreći što je ona željela čuti – što je već samo po sebi circulus viciosus s potencijalno smrtnim posljedicama. Takav sustav međusobnog dezinformiranja bio je cijena odsutnosti otvorenih demokratskih rasprava te foruma i medija kritičko-diskurzivne javnosti, ali i sve veće samoizolacije društva” (Gerd Koenen, Što je bio komunizam?, Durieux, Zagreb 2011., 109-110.). Konzervativna revolucija kao vuk u priči Ne prođe mnogo vremena a da se netko u hrvatskoj javnosti ne oglasi s izjavom da je u Hrvatskoj na snazi konzervativna revolucija. Što se pod time misli, što je sadržajna težina te sintagme, može se l...
Svjedočimo li “pomoru” teologa?

Svjedočimo li “pomoru” teologa?

Gdje se nalazimo
Ovog je tjedna smrt dvojice naših uglednih redovnika govorila više od običnog svršetka ljudskog života. Umro je dominikanac Marijan Jurčević i franjevac Bonaventura Duda. Njihova smrt govori i pretače se u neku vrst opomene i straže. Hrvatska i Crkva u njoj osiromašeni su za dvije prisutnosti koje su pomagale ljudima da lakše i hrabrije otkriju Božju prisutnost u svijetu. Njihova smrt podsjetila je na tragove njihove prisutnosti među nama. Izazvala je pitanje o “pomoru” teologa njihova stila, i to ponajprije kod nas. Naše današnje ozračje, barem se meni tako čini, vodi nas do toga zaključka i pred njim je teško ostati nijem. Ne možemo prešutjeti da se stječe dojam kako postajemo siromašniji ljudima njihova nadahnuća i njihovih traženja. Kao da smo zapeli na mladima, na podobno...
“Ne” izgnanstvu u autocenzuru

“Ne” izgnanstvu u autocenzuru

Gdje se nalazimo
O otocima, ali i o drugim krajevima Uvijek ima stvari iz prošlosti koje nas danas zadivljuju. Napor sabranosti nije uvijek lak, ali je sabrano pristupanje prošlosti uvijek korisno za razbuđivanje u sadašnjosti i za pozorno uočavanje struja koje u današnjem vremenu guše strast za jasnoćom. Iz zavičajne prošlosti imamo jedan dokument koji mnogo znači nama danas, jer zrači duhom drugačijim od današnjega i govori da nismo izrasli iz duhovne pustinje. Stoga gornji naslov stoji više kao poticaj, a manje kao pokriće za cijeli sadržaj ovoga teksta. Povod mu je sadašnjost, ali se nadahnjuje povijesnim vrelom koje nas dovodi pred lik jednog biskupa koji je ostavio vrijedan trag života i zalaganja iz vjere. Hvarski biskup fra Fulgencije Carev zauzeo se 1897. god. da se u Hvaru...
Kostimi, vjera i mjera

Kostimi, vjera i mjera

Gdje se nalazimo
Nedavni društveno-politički prijepor o koncesijama u turistički probitačnim destinacijama podsjetio me je da se između dva svjetska rata vodio crkveni boj za čednost kupača na plažama. Brojni osvrti, gromoglasna i ostala nastojanja, dojmljive anegdote o revnosti za obranu čednosti, kao i novinski članci na tu temu, danas su tek dijelom prašnjavih stranica, spomen na drugačije kriterije, vrijeme i ljude s kojima se uvelike razlikujemo. K tomu, prije nekoliko godina imao sam u ruci pismo s početka 70-ih godina 20. st. u kojem se jedan župljanin zgraža nad činjenicom da je imao prilike vidjeti svećenike – a među njima i svoga župnika – gdje se kupaju malo podalje od javne plaže, i to u popodnevnim satima, odjeveni poput ostalih ljudi i, razumije se, ponašajući se poput ostalih. Njeg...