Petak, 5 ožujka

Između srca i razuma

Piše: Snježana Majdandžić-Gladić

Svećenikovo dostojanstvo u javnom otkrivanju njegova grijeha bludnosti
Između srca i razuma

Svećenikovo dostojanstvo u javnom otkrivanju njegova grijeha bludnosti

Čitamo i slušamo posljednjih godina kako se Katolička Crkva, kako se to voli reći, obračunava s neurednostima unutar svojih redova, a posebno se u tom smislu ističu spolna zlostavljanja i važnost njihove transparentnosti. Primjećujemo kako sve veći broj biskupa brže-bolje izlazi u javnost s imenima onih svojih svećenika za koje se sumnjiči da su se okaljali grijehom bludnosti. Ponekad je riječ o aktualnim situacijama, a najčešće o onima koje su se zbile prije jednog ili više desetljeća. Posebno je u tom smislu uočljiv grijeh efebofilije, a koji se u javnosti, da bi se još više istaknula njegova težina, obično spominje kao pedofilija. Motivi zašto to tako odjednom biskupi javno čine ostaju nedovoljno jasni, ali stječe se dojam da je najjčešće riječ o strahu pred svjetovnim medijima i mog...
(Ne)klečanje na svetoj Misi tijekom molitve “Jaganjče Božji”
Između srca i razuma

(Ne)klečanje na svetoj Misi tijekom molitve “Jaganjče Božji”

S vremena na vrijeme isplivaju na površinu pitanja treba li se, može li se i smije li se klečati za vrijeme svete Mise dok se govori Evo Jaganjca Božjeg..., a primjećujemo da su odgovori različiti. Neki će tako isticati kako je osnovni stav u svetoj Misi stajanje, kako je to bilo u ranoj Crkvi, kada nisu postojala ni sjedeća mjesta ni mjesta za klečanje, a znak je to prisutnosti Krista uskrsloga i proslavljenoga, kao i našeg dostojanstva zadobivenoga po Kristovu vazmenu otajstvu, te će na temelju takvih polazišta teološki zagovarati potpuno odbacivanje klečanja tijekom svete Mise. Štoviše, isticat će kako je klečanje znak pokore i podčinjenosti, a u tom smislu nedostojan čin onoga tko je svjestan svoga otkupljenja. Drugi će krenuti od istih ili sličnih polazišta, ali će biti nešto fleks...
Vrijeme je za korona-radost
Između srca i razuma

Vrijeme je za korona-radost

Priviknuli smo se ovih gotovo već godinu dana da nas mediji iz dana u dan bombardiraju različitim negativnim statistikama vezanim uz pandemiju ili tzv. pandemiju COVID-19 te da osim crnih lista sve češće govore o opasnostima depresije, nasilja, suicida i drugih ozbiljnih neželjenih oblika osobnog, obiteljskog, društvenog i crkvenog života. Osim što ne znamo koliko treba statistike o bolesti COVID-19 uzimati zdravo za gotovo, ne znamo zapravo ni koliko treba uzimati ozbiljno i ova druga bombardiranja silnim proročanstvima o teškim duševnim stanjima čovječanstva. I u tome je vrlo veliki problem, jer nemamo pouzdanih podataka koji bi nam pokazali pravo stanje i bili baza za daljnje poželjne korake. Vjerojatno postoje jako velike razlike od osobe do osobe, od obitelji do obitelji, od župne ...
Uloga Crkve u promicanju cjepiva protiv koronavirusa
Između srca i razuma

Uloga Crkve u promicanju cjepiva protiv koronavirusa

Uvod U posljednjih mjeseci, a napose dana, primjećujemo kako javna polemika među vjernicima oko koronakrize poprima vrlo nepoželjne oblike, svedene na nisku razinu i iznimno grub rječnik. Kao tek jedan od povećeg broja primjera donosimo poveznicu na podijeljeni članak portala Bitno.net na svojoj Facebook stranici, a u kojemu se prenosi vijest da je papa Franjo objavio da će se cijepiti protiv koronavirusa i pri tome poručio da to treba učiniti. Primjećuje se kako na toj stranici, posebno u zadnje vrijeme, sve više komentiraju distancirani katolici, nekatolici i ateisti, a u tom smislu pridonose stvaranju još veće zbunjenosti, ali se opravdano može pretpostaviti da je najveći broj među njima onih za koje se može reći kako pripadaju vjerničkoj katoličkoj populaciji u užem smislu riječi. ...
Isusovo mjesto u današnjim jaslicama
Između srca i razuma

Isusovo mjesto u današnjim jaslicama

U svijesti jednog solidnog dijela katolika jaslice u vremenu liturgijskog proslavljanja božićnog otajstva zauzimaju bitno i nadahnjujuće mjesto. Ove godine možda još i više nego u prethodnim vremenima. One dakako svoju snagu crpe iz miline Božje ljubavi kojom nas je zaogrnuo po čovještvu svoga Jedinorođenoga Sina, ali i crpe iz sentimentalnog prisjećanja na djetinju čistoću srca kojom smo kao mali prilazili i divili se jaslicama u crkvi. Znali smo tako zadivljeno promatrati sklad cijele betlehemske kompozicije, a nakon što bismo uzbuđeni sve do u detalja dobro sve razgledali, krišom možda koju figuricu i dotaknuli, svjesni da to nisu tek obične igračke koje nam plijene pozornost i razgaljuju srce, pobožno bismo kleknuli ispred jaslica i s dubokim ganućem i ljubavlju prema Malom Isusu iz...
Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike
Između srca i razuma

Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike

Uvod ili o mjerama ograničenja za crkve Prije nekoliko dana, točnije 27. studenoga 2020. god., Stožer za civilnu zaštitu donio je nove mjere s obzirom na suzbijanje pandemije koronavirusa, koje vrijede od 28. studenoga do 21. prosinca 2020., a one, između ostaloga, kako je to protumačio premijer Andrej Plenković, iako se to teško može iščitati iz same Odluke (usp. III, 2, na kraju), određuju da na svetoj Misi može biti nazočno najviše 25 osoba. Na čudnovatost takve odluke, koja ne vodi računa o veličini prostora i koja shodno tome npr. određuje da jedna velika crkva čiji je kapacitet 2.500 osoba sada smije primiti tek 1%, mnogi su već upozoravali. Većina crkava vjerojatno može primiti 400-500 ljudi, što znači da je za njih dozvoljeno sudjelovanje tek kojih 5-6% vjernika. Bez želje da s...
Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti
Između srca i razuma

Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti

Uvod Kad je u ljeto prošle godine dubrovački biskup Mate Uzinić organizirao Ljetnu školu teologije i kao predavačicu na nju pozvao, kako se nedvojbeno pokazalo, notornu heretičarku Tinu Beattie (usp. npr. ovdje i ovdje), malo je tko mogao i zamisliti da će svega godinu dana poslije takav izolirani vid promicanja nepravovjerja postati pravilo zajedničkoga djelovanja našega episkopata. Jedini koji je tada protiv evidentnog krivovjerja i protiv izlaganja takvom krivovjerju javno ustao od svih biskupa Crkve u Hrvata bio je (sada umirovljeni) biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić. Ostali su svojom šutnjom, a time i davanju krila biskupu Uziniću otvorili put današnjem prilično izokrenutom poigravanju sa značenjima pojmova poput pravovjerje - krivovjerje, milosrđe - nemilosrđe, ljubav prema ...
Izjava Komisije HBK Iustitia et pax “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva” i njezin mogući utjecaj na povredu instituta priziva savjesti
Između srca i razuma

Izjava Komisije HBK Iustitia et pax “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva” i njezin mogući utjecaj na povredu instituta priziva savjesti

Uvod Koliko god zvučalo poput fraze ili mantre iz nekih totalitarnih vremena, jedno od temeljnih pitanja ljudske slobode vezuje se uz slobodu medija. Ako ne postoji otvoren, svima vidljiv i svima dostupan prostor unutar kojega je slobodno postavljati pitanja o bilo kojoj društvenoj temi i argumentirano kritizirati bilo koju pojavu, situaciju ili čine utjecajnih osoba, onda je jasno kako tu sloboda nema. Lako je to uočljivo svuda ondje gdje su mediji otvoreni jednoj političkoj opciji ili jednom svjetonazoru, dok svi oni s drukčijim mišljenjem nailaze na zatvorena vrata ili im se eventualno tek toliko odškrinu da bi ih se ismijavalo i ponižavalo. Dok smo naučili da se tako kod nas desetljećima radi u svjetovnim stvarima i svjetovnim medijima, najnovije nam vrijeme pokazuje kako potpuno i...
Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve
Između srca i razuma

Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve

Tijekom povijesti Crkve, stjecajem različitih okolnosti, kadšto čisto materijalno uokvirenih, a kadšto i barem djelomično duhovnih i u tom smislu relativno opravdavajućih, namnožilo se puno onoga što danas izaziva nemale prepirke i javne svađe unutar crkvenih krugova. Dok su se u ranoj Crkvi vodile krvave borbe oko dogmatskih prijepora, dok su o njima raspravljali najučeniji teolozi svoga vremena, a zbog njih su nerijetko doslovno i padale glave, danas svatko ima mogućnost i nalazi se pozvan kritički progovoriti o bilo čemu u Crkvi, od njezina ustrojstva, preko nauka do morala. Nije to po sebi ni loše, jer se može primijetiti kako i među onima koji nisu teolozi postoji veliko zanimanje za različite teološke teme, kao i da mnogi među njima provode dosta svoga vremena, pored svoje struke...
Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!
Između srca i razuma

Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!

Iako je uobičajeno, ne samo kao znak kulture, nego i kao znak poštovanja prema službi koju obnašaju i kao znak uzvišenosti i svetosti poslanja koje im je povjereno, crkvene velikodostojnike oslovljavati  različitim počasnim naslovima, pa tako primjerice biskupe s preuzvišeni, ekscelencijo, monsinjore ili oče biskupe, može se primijetiti kako u javnom diskursu takve titule vrlo često izostaju kada je u pitanju biskup Ratko Perić. On je najčešće samo Perić, ili u profinjenijem medijskom okruženju biskup Perić. A oslovljavaju ga tako i "prijatelji" i "neprijatelji", prvi iz razloga osjećaja neke posebne bliskosti kakva proizlazi iz prisnog odnosa oca i njegove djece i stoga ne poznaje tituliranje, drugi iz želje za podcjenjivanjem i omalovažavanjem, a nerijetko i iz duboke mržnje. Ili, s ...