»Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima.« (Rim 14,9)

Između srca i razuma

Piše: Snježana Majdandžić-Gladić

Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve
Između srca i razuma

Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve

Tijekom povijesti Crkve, stjecajem različitih okolnosti, kadšto čisto materijalno uokvirenih, a kadšto i barem djelomično duhovnih i u tom smislu relativno opravdavajućih, namnožilo se puno onoga što danas izaziva nemale prepirke i javne svađe unutar crkvenih krugova. Dok su se u ranoj Crkvi vodile krvave borbe oko dogmatskih prijepora, dok su o njima raspravljali najučeniji teolozi svoga vremena, a zbog njih su nerijetko doslovno i padale glave, danas svatko ima mogućnost i nalazi se pozvan kritički progovoriti o bilo čemu u Crkvi, od njezina ustrojstva, preko nauka do morala. Nije to po sebi ni loše, jer se može primijetiti kako i među onima koji nisu teolozi postoji veliko zanimanje za različite teološke teme, kao i da mnogi među njima provode dosta svoga vremena, pored svoje struke...
Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!
Između srca i razuma

Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!

Iako je uobičajeno, ne samo kao znak kulture, nego i kao znak poštovanja prema službi koju obnašaju i kao znak uzvišenosti i svetosti poslanja koje im je povjereno, crkvene velikodostojnike oslovljavati  različitim počasnim naslovima, pa tako primjerice biskupe s preuzvišeni, ekscelencijo, monsinjore ili oče biskupe, može se primijetiti kako u javnom diskursu takve titule vrlo često izostaju kada je u pitanju biskup Ratko Perić. On je najčešće samo Perić, ili u profinjenijem medijskom okruženju biskup Perić. A oslovljavaju ga tako i "prijatelji" i "neprijatelji", prvi iz razloga osjećaja neke posebne bliskosti kakva proizlazi iz prisnog odnosa oca i njegove djece i stoga ne poznaje tituliranje, drugi iz želje za podcjenjivanjem i omalovažavanjem, a nerijetko i iz duboke mržnje. Ili, s ...
Novi koronatest za hrvatske biskupe
Između srca i razuma

Novi koronatest za hrvatske biskupe

Uvod Opće je poznato da zlostavljači često dolaze iz redova zlostavljanih osoba, a jednako tako da su najbrutalnije revolucije gotovo redovito odgovor na dugotrajni teror. Tu činjenicu nije dobro nikada zanemariti, a također ju nije dobro ignorirati ni kada su vjernici u pitanju. Ili, kako bi se reklo, sve ima svoje granice. Vjernik i granice strpljivoga podnošenja nepravde Naime, nekako se očekuje da su kršćani po naravi stvari poslušni, ponizni i u ime suobličenja Kristu patniku pozvani podnositi baš sve životne nedaće i nepravde. Redovito ih se uči da svaku patnju prikažu Bogu i na takav način s jedne strane čine zadovoljštinu za svoje grijehe i grijehe drugih ljudi, a s druge strane da se po njoj uče rasti u svetosti. Pri tome im se kao uzor stavlja pred oči sam Krist koji...
Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija
Između srca i razuma

Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija

Uvod Kada spomenemo svetoga Petra obično nam je i danas prva asocijacija to što je zatajio Isusa. Bez obzira što znamo silnu veličinu toga apostolskoga prvaka, poradi koje ga je Isus i postavio za stijenu Crkve, ipak nekako u svojoj glavi najviše pamtimo, točnije zlopamtimo onaj trenutak kada je bio slab i popustio pred drugim ljudima zanijekavši da poznaje svoga Učitelja. Poanta je u tome što je to učinio pred relativno beznačajnim osobama - slugama, sluškinjama i stražarima, odnosno onima koji mu vjerojatno ne bi mogli nanijeti nekakvu veliku štetu, a s druge strane što je to učinio u presudnom trenutku, onda kada je bilo iznimno važno ostati vjeran svojim uvjerenjima. Točnije djelom i srcem potvrditi da si doista spreman dati svoj život za Krista, kako si to još prije nekoliko sa...
Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti
Između srca i razuma

Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti

Uvod Lobotomija je neurokirurški zahvat uklanjanja dijela mozga s ciljem mijenjanja ponašanja osobe u skladu s onim što se od nje želi postići. Obično se primjenjivala kod teških duševnih bolesti, posebno kod onih koji su pokazivali agresivnost, s ciljem da se osobu trajno primiri, umrtvi, uljudi, odnosno uklopi prema unaprijed zacrtanim prihvatljivim pravilima ponašanja. Zbog takvog invanzivnog zadiranja u bit nečije osobnosti i u tom smislu zbog grube povrede ljudskog dostojanstva, lobotomija je danas gotovo svuda u svijetu zabranjena. Ipak, pojam je ušao u svakodnevnu uporabu i njime se želi označiti svaki postupak kojim netko nekome pokušava, kako mi to u svakodnevnom govoru volimo reći, isprati mozak, odnosno uvjeriti osobu kako su njezina razmišljanja pogrešna i bezvrijedna, t...
Crkva u raljama korona-ideologije
Između srca i razuma

Crkva u raljama korona-ideologije

Uvod Način razmišljanja i djelovanja koji prevladava u javnosti - i društvenoj i crkvenoj, i svjetskoj i domaćoj - mogao bi se, čini nam se opravdano, nazvati teror milosrđa. Riječ je o nečemu što se ne može uvijek i svuda identificirati i dijagnosticirati kao patološko stanje, nego se naprotiv dugo vremena predstavlja, a i stvarno se tako većini čini, kao kreposno i čovjekoljubno. Nerijetko i bogoljubno. Riječ je o naizgled milosrdnom i dubokom, a zapravo necjelovitom pristupu onim životnim područjima koja se izravno odnose na pojedince i manje skupine, ali po svojoj složenosti posljedično zahvaćaju veliki broj ljudi, zapravo odražavaju se na život većine. Redovito teror milosrđa u svom utjecaju na mase kreće od nekih konkretnih osoba ili skupina, koje su stvarno ili navodno pogođe...
Propitivanje opravdanosti odredaba biskupa HBK o otkazivanju svetih Misa s narodom i podjeljivanja sakramenata
Između srca i razuma

Propitivanje opravdanosti odredaba biskupa HBK o otkazivanju svetih Misa s narodom i podjeljivanja sakramenata

Uvod Zakonik kanonskoga prava (ZKP) jedna je od najvažnijih knjiga Katoličke Crkve, a njome se, najjednostavnije rečeno, uređuju prava i obveze svih članova Crkve. S obzirom na temu o kojoj ovdje želimo progovoriti, posebno su nam važna dva kanona: 212 i 213, pa ih najprije donosimo, a potom i obrazlažemo. Kan. 212 - § 1. Što posvećeni pastiri, budući da predstavljaju Krista, proglase kao učitelji vjere ili odrede kao upravitelji Crkve, vjernici su, svjesni svoje odgovornosti, obvezni slijediti s kršćanskom poslušnošću. § 2. Vjernici mogu slobodno crkvenim pastirima očitovati svoje potrebe, osobito duhovne, i svoje želje. § 3. Vjernici imaju pravo, katkada dapače i dužnost, prema znanju, stručnosti i ugledu koji imaju, posvećenim pastirima očitovati svoje mišljenje o onom što j...
Al’ Gospodinu se svidje pritisnuti nas bolima
Između srca i razuma

Al’ Gospodinu se svidje pritisnuti nas bolima

Nije teško zamisliti današnju scenu po crkvama diljem svijeta. Svećenik se, sam samcat, teškim korakom i s dubokom tugom u duši, u crvenoj misnici ili tek s crvenom štolom, polako približava oltaru i najprije se spušta na koljena, a onda se prostire pred Gospodinom licem okrenutim prema zemlji. I ostaje tako ležeći neko vrijeme. U potpunoj tišini. Najdublja je to, vjerojatno, i najsnažnija gesta koju poznaje bogoslužje Katoličke Crkve i u tom je smislu preduboka simbolikom na svaki Veliki petak, ali na ovaj će za mnoge svećenike biti posebno snažna. I posebno bolna. Vjerojatno je za mnoge toliko potresna da, dok leže licem sakrivenim od pogleda ljudi, i inače na Veliki petak potajice puste suzu u tom trenutku osjećaja vlastite ogoljenosti i bolne spoznaje kako nema te cijene i nema to...
Papa Franjo između sablazni i edifikacije
Između srca i razuma

Papa Franjo između sablazni i edifikacije

U okviru uvodnih dijelova svete Mise mi katolici izražavamo svoje kajanje tako što, između ostaloga, ispovijedamo svoje grijehe koje smo učinili mišlju, riječju, djelom i propustom. Snažna je to i duboka molitva nad kojom bi se svakodnevno moglo razmatrati satima, no češće o njoj i kroz nju razmišljamo samo dok tako zajednički u euharistijskom slavlju ispovijedamo svoje grijehe, dok nam misli, kako to i treba biti, već u narednim trenucima slijede daljnji tijek svete Mise. Poneki će možda navečer ispitati svoju savjest imajući u vidu spomenute načine činjenja grijeha, no ipak vrlo često u svemu tome ostajemo na površini, bez stvarnog uranjanja i dubokoga prebiranja po onome što smo učinili, a nismo trebali učiniti, ili onome što nismo učinili, a bilo je važno ne propustiti. Imajući u v...
Koliko košta Božja riječ na internetu ili što danas znači: “Besplatno primiste, besplatno dajte”
Između srca i razuma

Koliko košta Božja riječ na internetu ili što danas znači: “Besplatno primiste, besplatno dajte”

Krist je prije svoga uzašašća zapovjedio Jedanestorici da pođu po svem svijetu i propovijedaju evanđelje svemu stvorenju (usp. Mk 16, 15), a ta se zapovijed ne odnosi samo na biskupe i svećenike, nego na sve vjernike, jer smo svi pozvani, na različite načine, naviještati Božju riječ. Netko će to više činiti djelom, netko riječju. Oba su načina i dobra i važna i ne treba ih suprotstavljati, ali je još važnije nastojati tako djelovati da oni budu isprepleteni. U tom smislu, činjenje dobra bez izričitog navještaja kroz riječ može postati tek neki oblik humanističkog morala, ali i izravan navještaj bez nastojanja oko djela pobožnosti i milosrđa također ostaje isprazan i na neki način zatvoren u sebe. Ovdje ipak želimo staviti naglasak na navještaj riječju, ali uvijek imajući u vidu njegovu...