»U poniznosti jedni druge smatrajte višima od sebe.« (Fil 2, 3b)

Između srca i razuma

Piše: Snježana Majdandžić-Gladić

Papa Franjo između sablazni i edifikacije
Između srca i razuma

Papa Franjo između sablazni i edifikacije

U okviru uvodnih dijelova svete Mise mi katolici izražavamo svoje kajanje tako što, između ostaloga, ispovijedamo svoje grijehe koje smo učinili mišlju, riječju, djelom i propustom. Snažna je to i duboka molitva nad kojom bi se svakodnevno moglo razmatrati satima, no češće o njoj i kroz nju razmišljamo samo dok tako zajednički u euharistijskom slavlju ispovijedamo svoje grijehe, dok nam misli, kako to i treba biti, već u narednim trenucima slijede daljnji tijek svete Mise. Poneki će možda navečer ispitati svoju savjest imajući u vidu spomenute načine činjenja grijeha, no ipak vrlo često u svemu tome ostajemo na površini, bez stvarnog uranjanja i dubokoga prebiranja po onome što smo učinili, a nismo trebali učiniti, ili onome što nismo učinili, a bilo je važno ne propustiti. Imajući u v...
Koliko košta Božja riječ na internetu ili što danas znači: “Besplatno primiste, besplatno dajte”
Između srca i razuma

Koliko košta Božja riječ na internetu ili što danas znači: “Besplatno primiste, besplatno dajte”

Krist je prije svoga uzašašća zapovjedio Jedanestorici da pođu po svem svijetu i propovijedaju evanđelje svemu stvorenju (usp. Mk 16, 15), a ta se zapovijed ne odnosi samo na biskupe i svećenike, nego na sve vjernike, jer smo svi pozvani, na različite načine, naviještati Božju riječ. Netko će to više činiti djelom, netko riječju. Oba su načina i dobra i važna i ne treba ih suprotstavljati, ali je još važnije nastojati tako djelovati da oni budu isprepleteni. U tom smislu, činjenje dobra bez izričitog navještaja kroz riječ može postati tek neki oblik humanističkog morala, ali i izravan navještaj bez nastojanja oko djela pobožnosti i milosrđa također ostaje isprazan i na neki način zatvoren u sebe. Ovdje ipak želimo staviti naglasak na navještaj riječju, ali uvijek imajući u vidu njegovu...
Ostavština Ljetne škole teologije Dubrovnik
Između srca i razuma

Ostavština Ljetne škole teologije Dubrovnik

U ljetnom dvobroju Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije (7-8/2019.) objavljen je vrlo zanimljiv i aktualan tekst dr. Olivera Jurišića, profesora filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, pod nazivom Što je međureligijski dijalog? Taj tekst na jasan način pokazuje u čemu se sastoje zablude svih onih koji za polazište svoga teološkoga promišljanja uzimaju međureligijski dijalog, jer, kako kaže autor, "međureligijski dijalog teološki nije moguć", nego je tek moguć "kao dio kulturnog susreta između različitih religija". Drugim riječima, ako kršćanstvo nudi Istinu samog Božjeg utjelovljenja, ako nudi Istinu otkupljenja po Križu Očeva Jedinorođenoga Sina i ako nudi vjeru u uskrsnuće, jasno je da je ta Istina u okviru međureligijskoga dijaloga ekskluzivna, jer ju ne prihvać...
“Theologia ragusina” – vrhunska teologija ili teološka podvala?
Između srca i razuma

“Theologia ragusina” – vrhunska teologija ili teološka podvala?

Uvod ili o pozivu na "Ljetnu školu teologije" Ovih dana se može u našim medijima čitati kako Dubrovačka biskupija organizira Ljetnu školu teologije u Dubrovniku, a koja je namijenjena studentima 3., 4. i 5. godine katoličkih, pravoslavnih i protestantskih teoloških fakulteta, kao i apsolventima i onima koji su već završili teološki studij. Za tu je prigodu Dubrovačka biskupija otvorila i posebnu mrežnu stranicu pod nazivom Theologia-ragusina.hr, a na kojoj se mogu pronaći svi važni podatci o toj Školi.  Tako ondje, između ostaloga, saznajemo da će se ona održati od 15. do 19. srpnja 2019. god u Učeničkom domu Paola di Rosa u Dubrovniku, da joj je naziv "Teologija u pluralnom društvu", da ju organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, te da se predstavlja "vrhunskom...
“Međugorska ljubav”
Između srca i razuma

“Međugorska ljubav”

Uvod Sveto Pismo nas uči kako je ljubav velikodušna, dobrostiva, kako nije nepristojna, ni razdražljiva, kako ne pamti zlo i ne raduje se nepravdi, već sve podnosi i svemu se nada (1 Kor 13, 1-13), te nas poziva da kao pravi Kristovi nasljedovatelji svakodnevno umiremo sebi i nastojimo se suobličavati svome Otkupitelju. Na drugom nas opet mjestu Sveto Pismo potiče da ljubimo svoje neprijatelje, da dobro činimo svojim mrziteljima, da blagoslivljamo one koji nas proklinju i molimo za one koji nas zlostavljaju (usp. Lk 6, 27-28). Takav poziv nije tek mrtvo slovo na papiru niti nedostižan ideal, nego sasvim prirodan put prihvaćanja volje Božje i ispunjenje Kristovih riječi da će i nas mrziti kao što su mrzili Njega i da će nas progoniti kao što su progonili Njega (usp. Iv 15, 18-21). ...
Što uopće znači “priopćenje Svete Stolice da su odobrena hodočašća u Međugorje”?
Između srca i razuma

Što uopće znači “priopćenje Svete Stolice da su odobrena hodočašća u Međugorje”?

Dana 12. svibnja 2019. god., na jutarnjoj svetoj misi u Međugorju (a potom i ostalima tijekom dana), kako nas izvješćuju i kako nam tumače mediji,  pročitano je priopćenje Svete Stolice o odobrenju hodočašća u Međugorje. Pročitao ga je mons. Henryk Hoser, apostolski vizitator za Međugorje, u zajednišvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini Luigijem Pezzutom, a priopćenje glasi: "Papa Franjo je odredio da je moguće organizirati hodočašća u Međugorje uvijek pazeći da ne budu tumačena kao priznanje poznatih događaja koji još zahtijevaju ispitivanje sa strane Crkve, to jest da ne stvaraju na bilo koji način zabludu ili dvosmislenost u doktrinarnom smislu. Isti kriterij moći će biti primijenjen na pastire svakoga reda i stupnja koji žele poći u Međugorje i tamo slaviti ili suslaviti ...
Pobačaj, Hod za život i učenje Crkve
Između srca i razuma

Pobačaj, Hod za život i učenje Crkve

Iako bi po naravi stvari učenje Katoličke Crkve o pobačaju kao namjernom ubojstvu nerođenog djeteta trebalo biti jasno i prihvatljivo svakom vjerniku, suvremena stvarnost pokazuje da je sve veći broj kršćana, pa i onih koji će sebe nazivati praktičnim vjernicima, koji odobravaju pobačaj. Čini se da je temeljni problem u pitanju kada počinje život. Drugim riječima, za one koji drže da život počinje oplodnjom, sasvim je normalno i razumijevanje da takav život treba štiti od samoga svoga početka. S druge strane, oni koji smatraju da život počinje npr. s prvim osjetima pokreta djeteta ili tek s rođenjem, držat će sasvim opravdanim da se mogu vršiti nasilni zahvati nad plodom do toga razdoblja. Po sebi bi bilo normalno da o početku života daju sud stručnjaci, ali je opet problem u činjenici...
Križni put nije čovjekova psihološka drama nego otajstvo Božjeg spasenja
Između srca i razuma

Križni put nije čovjekova psihološka drama nego otajstvo Božjeg spasenja

Malo-pomalo, ali sa sve jasnijim obrisima, uviđamo kako se u kršćanskoj svakodnevici rastače cjelovitost Kristova otkupiteljskoga djela i više se za objekt refleksije uzimaju tek njegova muka i smrt, dok otajstvo uskrsnuća i njegove proslave dolaze kao neki dodatci koji se, zbog nužne cjelovitosti, ipak moraju barem spomenuti. Problem je upravo u tome što se u tim najvećim otajstvima - Kristovu uskrsnuću i proslavi - odražava uzvišenost i djelotvornost Očevog dara čovječanstvu i ništenje grijeha po poslušnosti njegova Sina, odnosno što bez svijesti o toj istini i bez zahvalnosti na tolikom neizmjernom daru kršćanstvo u potpunosti gubi svoj smisao, a čini se da smo na dobrom putu da se to dogodi. Naravno, Kristova muka i njegova smrt sastavni su dio otajstva otkupljenja i bez njih ne...
Je li vrijeme za katolički ekumenizam?
Između srca i razuma

Je li vrijeme za katolički ekumenizam?

Uvod ili kako mi vidimo ekumenizam Poznato je da je ekumenizam, kao pokret svojevrsnoga ujedinjenja kršćana, započeo u protestantskim krugovima, a danas je jasno kako se razlozi njegova nastanka daleko više mogu iščitavati u određenoj koristi, pa i koristoljublju, naravno za protestantske krugove, nego u stvarnoj želji za međusobnim uvažavanjem, posebno uvažavanjem katoličanstva. Ne treba možda biti prestrog pa o ekumenizmu govoriti kao o đavolskom iznašašću, kako se to koji puta može čuti, ali ne treba biti ni previše naivan pa sve širokogrudno hvaliti i zatvarati oči pred nizom loših, a dalekosežnih posljedica. Je li ekumenizam put za nametanje i prihvaćanje sektaštva? Ekumenizam je tako krenuo kao želja da se povežu mnogobrojne i međusobno češće oprječne protestantske zajed...