Ponedjeljak, 21 lipnja

Između srca i razuma

Piše: Snježana Majdandžić-Gladić

Isusovo mjesto u današnjim jaslicama
Između srca i razuma

Isusovo mjesto u današnjim jaslicama

U svijesti jednog solidnog dijela katolika jaslice u vremenu liturgijskog proslavljanja božićnog otajstva zauzimaju bitno i nadahnjujuće mjesto. Ove godine možda još i više nego u prethodnim vremenima. One dakako svoju snagu crpe iz miline Božje ljubavi kojom nas je zaogrnuo po čovještvu svoga Jedinorođenoga Sina, ali i crpe iz sentimentalnog prisjećanja na djetinju čistoću srca kojom smo kao mali prilazili i divili se jaslicama u crkvi. Znali smo tako zadivljeno promatrati sklad cijele betlehemske kompozicije, a nakon što bismo uzbuđeni sve do u detalja dobro sve razgledali, krišom možda koju figuricu i dotaknuli, svjesni da to nisu tek obične igračke koje nam plijene pozornost i razgaljuju srce, pobožno bismo kleknuli ispred jaslica i s dubokim ganućem i ljubavlju prema Malom Isusu iz...
Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike
Između srca i razuma

Nove mjere Stožera civilne zaštite o sudjelovanju samo 25 osoba na svetoj Misi i njihova (ne)obvezatnost za vjernike

Uvod ili o mjerama ograničenja za crkve Prije nekoliko dana, točnije 27. studenoga 2020. god., Stožer za civilnu zaštitu donio je nove mjere s obzirom na suzbijanje pandemije koronavirusa, koje vrijede od 28. studenoga do 21. prosinca 2020., a one, između ostaloga, kako je to protumačio premijer Andrej Plenković, iako se to teško može iščitati iz same Odluke (usp. III, 2, na kraju), određuju da na svetoj Misi može biti nazočno najviše 25 osoba. Na čudnovatost takve odluke, koja ne vodi računa o veličini prostora i koja shodno tome npr. određuje da jedna velika crkva čiji je kapacitet 2.500 osoba sada smije primiti tek 1%, mnogi su već upozoravali. Većina crkava vjerojatno može primiti 400-500 ljudi, što znači da je za njih dozvoljeno sudjelovanje tek kojih 5-6% vjernika. Bez želje da s...
Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti
Između srca i razuma

Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti

Uvod Kad je u ljeto prošle godine dubrovački biskup Mate Uzinić organizirao Ljetnu školu teologije i kao predavačicu na nju pozvao, kako se nedvojbeno pokazalo, notornu heretičarku Tinu Beattie (usp. npr. ovdje i ovdje), malo je tko mogao i zamisliti da će svega godinu dana poslije takav izolirani vid promicanja nepravovjerja postati pravilo zajedničkoga djelovanja našega episkopata. Jedini koji je tada protiv evidentnog krivovjerja i protiv izlaganja takvom krivovjerju javno ustao od svih biskupa Crkve u Hrvata bio je (sada umirovljeni) biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić. Ostali su svojom šutnjom, a time i davanju krila biskupu Uziniću otvorili put današnjem prilično izokrenutom poigravanju sa značenjima pojmova poput pravovjerje – krivovjerje, milosrđe – nemilosrđe, ljubav prema ...
Izjava Komisije HBK Iustitia et pax “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva” i njezin mogući utjecaj na povredu instituta priziva savjesti
Između srca i razuma

Izjava Komisije HBK Iustitia et pax “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva” i njezin mogući utjecaj na povredu instituta priziva savjesti

Koliko god zvučalo poput fraze ili mantre iz nekih totalitarnih vremena, jedno od temeljnih pitanja ljudske slobode vezuje se uz slobodu medija. Ako ne postoji otvoren, svima vidljiv i svima dostupan prostor unutar kojega je slobodno postavljati pitanja o bilo kojoj društvenoj temi i argumentirano kritizirati bilo koju pojavu, situaciju ili čine utjecajnih osoba, onda je jasno kako tu sloboda nema. Lako je to uočljivo svuda ondje gdje su mediji otvoreni jednoj političkoj opciji ili jednom svjetonazoru, dok svi oni s drukčijim mišljenjem nailaze na zatvorena vrata ili im se eventualno tek toliko odškrinu da bi ih se ismijavalo i ponižavalo... Dok smo naučili da se tako kod nas desetljećima radi u svjetovnim stvarima i svjetovnim medijima, najnovije nam vrijeme pokazuje kako potpuno ista ...
Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve
Između srca i razuma

Utjecaj iskrivljene marijanske pobožnosti na život Crkve

Tijekom povijesti Crkve, stjecajem različitih okolnosti, kadšto čisto materijalno uokvirenih, a kadšto i barem djelomično duhovnih i u tom smislu relativno opravdavajućih, namnožilo se puno onoga što danas izaziva nemale prepirke i javne svađe unutar crkvenih krugova. Dok su se u ranoj Crkvi vodile krvave borbe oko dogmatskih prijepora, dok su o njima raspravljali najučeniji teolozi svoga vremena, a zbog njih su nerijetko doslovno i padale glave, danas svatko ima mogućnost i nalazi se pozvan kritički progovoriti o bilo čemu u Crkvi, od njezina ustrojstva, preko nauka do morala. Nije to po sebi ni loše, jer se može primijetiti kako i među onima koji nisu teolozi postoji veliko zanimanje za različite teološke teme, kao i da mnogi među njima provode dosta svoga vremena, pored svoje struke,...
Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!
Između srca i razuma

Perić je Perić! Hvala ti, oče Ratko!

Iako je uobičajeno, ne samo kao znak kulture, nego i kao znak poštovanja prema službi koju obnašaju i kao znak uzvišenosti i svetosti poslanja koje im je povjereno, crkvene velikodostojnike oslovljavati različitim počasnim naslovima, pa tako primjerice biskupe s preuzvišeni, ekscelencijo, monsinjore ili oče biskupe, može se primijetiti kako u javnom diskursu takve titule vrlo često izostaju kada je u pitanju biskup Ratko Perić. On je najčešće samo Perić, ili u profinjenijem medijskom okruženju biskup Perić. A oslovljavaju ga tako i “prijatelji” i “neprijatelji”, prvi iz razloga osjećaja neke posebne bliskosti kakva proizlazi iz prisnog odnosa oca i njegove djece i stoga ne poznaje tituliranje, drugi iz želje za podcjenjivanjem i omalovažavanjem, a nerijetko i iz duboke mržnje. Ili, s dr...
Novi koronatest za hrvatske biskupe
Između srca i razuma

Novi koronatest za hrvatske biskupe

Uvod Opće je poznato da zlostavljači često dolaze iz redova zlostavljanih osoba, a jednako tako da su najbrutalnije revolucije gotovo redovito odgovor na dugotrajni teror. Tu činjenicu nije dobro nikada zanemariti, a također ju nije dobro ignorirati ni kada su vjernici u pitanju. Ili, kako bi se reklo, sve ima svoje granice. Vjernik i granice strpljivoga podnošenja nepravde Naime, nekako se očekuje da su kršćani po naravi stvari poslušni, ponizni i u ime suobličenja Kristu patniku pozvani podnositi baš sve životne nedaće i nepravde. Redovito ih se uči da svaku patnju prikažu Bogu i na takav način s jedne strane čine zadovoljštinu za svoje grijehe i grijehe drugih ljudi, a s druge strane da se po njoj uče rasti u svetosti. Pri tome im se kao uzor stavlja pred oči sam Krist koji je sam...
Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija
Između srca i razuma

Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija

Uvod Kada spomenemo svetoga Petra obično nam je i danas prva asocijacija to što je zatajio Isusa. Bez obzira što znamo silnu veličinu toga apostolskoga prvaka, poradi koje ga je Isus i postavio za stijenu Crkve, ipak nekako u svojoj glavi najviše pamtimo, točnije zlopamtimo onaj trenutak kada je bio slab i popustio pred drugim ljudima zanijekavši da poznaje svoga Učitelja. Poanta je u tome što je to učinio pred relativno beznačajnim osobama - slugama, sluškinjama i stražarima, odnosno onima koji mu vjerojatno ne bi mogli nanijeti nekakvu veliku štetu, a s druge strane što je to učinio u presudnom trenutku, onda kada je bilo iznimno važno ostati vjeran svojim uvjerenjima. Točnije djelom i srcem potvrditi da si doista spreman dati svoj život za Krista, kako si to još prije nekoliko sati ...
Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti
Između srca i razuma

Visoki odbor za ljudsko bratstvo i lobotomiranje vjernika imperativom poslušnosti

Uvod Lobotomija je neurokirurški zahvat uklanjanja dijela mozga s ciljem mijenjanja ponašanja osobe u skladu s onim što se od nje želi postići. Obično se primjenjivala kod teških duševnih bolesti, posebno kod onih koji su pokazivali agresivnost, s ciljem da se osobu trajno primiri, umrtvi, uljudi, odnosno uklopi prema unaprijed zacrtanim prihvatljivim pravilima ponašanja. Zbog takvog invanzivnog zadiranja u bit nečije osobnosti i u tom smislu zbog grube povrede ljudskog dostojanstva, lobotomija je danas gotovo svuda u svijetu zabranjena. Ipak, pojam je ušao u svakodnevnu uporabu i njime se želi označiti svaki postupak kojim netko nekome pokušava, kako mi to u svakodnevnom govoru volimo reći, isprati mozak, odnosno uvjeriti osobu kako su njezina razmišljanja pogrešna i bezvrijedna, te d...
Crkva u raljama korona-ideologije
Između srca i razuma

Crkva u raljama korona-ideologije

Uvod Način razmišljanja i djelovanja koji prevladava u javnosti - i društvenoj i crkvenoj, i svjetskoj i domaćoj - mogao bi se, čini nam se opravdano, nazvati teror milosrđa. Riječ je o nečemu što se ne može uvijek i svuda identificirati i dijagnosticirati kao patološko stanje, nego se naprotiv dugo vremena predstavlja, a i stvarno se tako većini čini, kao kreposno i čovjekoljubno. Nerijetko i bogoljubno. Riječ je o naizgled milosrdnom i dubokom, a zapravo necjelovitom pristupu onim životnim područjima koja se izravno odnose na pojedince i manje skupine, ali po svojoj složenosti posljedično zahvaćaju veliki broj ljudi, zapravo odražavaju se na život većine. Redovito teror milosrđa u svom utjecaju na mase kreće od nekih konkretnih osoba ili skupina, koje su stvarno ili navodno pogođene ...