»Zasijani na dobru zemlju - to je onaj koji Riječ sluša i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje...« (Mt 13,23a)

Između srca i razuma

Piše: Snježana Majdandžić-Gladić

Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije
Između srca i razuma

Od katoličke teologije do kršćanske terapeutske egologije

Kako i sama riječ govori, teologija je, najkraće rečeno, znanost o Bogu. Objekt njezina istraživanja i teološkoga govora ponajprije je Bog, dok se za govor o čovjeku, drugim ljudima, društvu i svemu ostalome može reći da je drugotan, odnosno da u određenom smislu participira na uzvišenosti govora o Bogu. Ukoliko to pokušamo izreći biblijskim rječnikom, rekli bismo da svoju potvrdu pronalazi u Dvjema zapovijedima ljubavi, po kojima smo prije svega pozvani ljubiti Boga, i to svim srcem svojim, svom dušom svojom i svim umom svojim, a tek onda bližnjega svoga kao samoga sebe. U tim zapovijedima ocrtava se stupnjevitost teološkoga govora, na način da Bog zauzima prvenstvo i jedini zaslužuje obožavanje, zatim nas upućuje na druge, koje smo pozvani iskreno ljubiti kao što volimo sebe, te nas u...
Kad se od teologa traži da ima začepljena usta ili gdje je nestala srednja teološka struja
Između srca i razuma

Kad se od teologa traži da ima začepljena usta ili gdje je nestala srednja teološka struja

Ako je teologija znanost koja određenim zakonitostima progovora i naučava o Bogu, kao vrhovnomu Biću o kojemu ovisi sve što postoji, a isto tako znanost koja iz te perspektive spoznanja i prihvaćanja Boga kao najvišega Autoriteta progovara i raspravlja o čovjeku i svijetu, onda proizlazi jasan zaključak da u okvir njezina raspravljanja može ući baš svaka životna tema. Ili drukčije rečeno, teolog bi po samoj naravi stvari smio, a češće i trebao, progovoriti o bilo kojoj temi koja mu se čini vrijedna javnoga raspravljanja. To se odnosi na svaki oblik njegova promišljanja i izražavanja koji ima bilo kakav javniji karakter, bez obzira je li riječ o razgovoru u manjoj ili većoj skupini, pisanju bloga, kolumne ili izjašnjavanju putom drugih medija, do javnih upitnika upućenih onima koji ...
Kad vjernik katolik tvrdi da se obratio…
Između srca i razuma

Kad vjernik katolik tvrdi da se obratio…

U novije se vrijeme sve češće mogu susresti ljudi koji tvrde da su se obratili. Ne bi to po sebi bilo ništa neobično, nego naprotiv itekako hvalevrijedno, kada iza toga ne bi stajale čudne, točnije prejednostavne okolnosti. Naime, među takvima se nalazi jedan poveći, možda i nosivi broj onih koji bi se nama, po nekakvim objektivnim kriterijima, činili da su i do toga trenutka svoga "obraćenja" zapravo bili vjernici. I to, kako bi se to reklo - solidni vjernici. Išli su tako i do tada redovito u crkvu, molili se, trudili se biti i u moralnom smislu nasljedovatelji Kristovi, drugim riječima nastojali su izvršavati sve ono što se od jednoga vjernika očekuje. I što je najvažnije, uopće to nisu činili na licemjeran način. A opet takvi kažu za sebe da nisu bili pravi vjernici, odnosno da su ...
Kojim autoritetom nadbiskup Hoser proglašava Međugorje svetištem?
Između srca i razuma

Kojim autoritetom nadbiskup Hoser proglašava Međugorje svetištem?

U svjetlu adventske i božićne radosti, mirotvorstva i ljubavi, kada se čini neprimjerenim iznositi bilo kakvu kritiku koja nije nužna, jedna je važna tema, a koja itekako zaslužuje kritički osvrt, prošla prilično nezapaženo i glatko. Točnije, prošla je tako da su ju njezini odobravatelji slavili, dok su se drugi uglavnom suzdržali od javnoga komentara. Riječ je o nizu proturječnih i čudnih izjava varšavsko-praškoga biskupa i nadbiskupa ad personam Henryka Hosera, kojega je papa Franjo 11. veljače 2017. god. imenovao svojim posebnim izaslanikom za Međugorje, kako bi kroz svoj pohod na licu mjesta procijenio kakvo je pastoralno stanje u toj hercegovačkoj župi, te kakve bi dužobrižničke korake bilo poželjno poduzeti. Taj je pohod nadbiskup Hoser obavio još u travnju ove godine, a pre...
Ponovno o Zakladi Rhema, protestantizaciji Katoličke Crkve i portalu Bitno.net
Između srca i razuma

Ponovno o Zakladi Rhema, protestantizaciji Katoličke Crkve i portalu Bitno.net

Prije gotovo godinu dana jedan nas je usputni tekst na portalu Bitno.net ponukao na dublje istraživanje o temi koja nam je do tada bila maglovita, a kroz proteklo nam je vrijeme, u kojemu smo temeljito istraživali fenomen protestantizacije Katoličke Crkve u Hrvatskoj, zadobila vrlo jasne obrise, poradi kojih možemo s velikom sigurnošću iznijeti određene tvrdnje. Riječ je o tekstu Zaklada Rhema raspisala natječaj za dodjelu financijske potpore promicanju kršćanskih vrednota, a na koji smo se tada, više vođeni intuicijom, nego stvarnim poznavanjem stanja, kritički osvrnuli na ovomu portalu, i to u tekstu Zaklada Rhema i protestantizacija Katoličke Crkve.  I ove nam je godine oko palo na sličan tekst objavljen na navedenomu portalu, a koji nosi naslov Zaklada Rhema ponovno odlučuje o...
Djeluju li građanske udruge s kršćanskim predznakom kao paracrkva?
Između srca i razuma

Djeluju li građanske udruge s kršćanskim predznakom kao paracrkva?

Uvod ili život u pluralnom društvu Pluralno društvo zahtijeva i pluralnost u sudjelovanju u javnim i društvenim interakcijama, a prema nekima najbolji put da se takva pluralnost ostvari vidljiva je kroz osnivanje i djelovanje što većeg broja udruga. Načelno, njihovo osnivanje i njihovo djelovanje može biti korisno, potrebno i poželjno, kao kad je npr. riječ o zauzimanju oko jasnijeg ukazivanje na poteškoće i ostvarivanje većih prava invalidnih osoba ili nekih drugih ugroženijih skupina u društvu, ili kad je riječ o udrugama koje na transparentan i pošten način djeluju na izgradnji različitih vrjednota, naravno pod uvjetom da se oko toga i stvarno, a ne samo fiktivno trse. Međutim, i u tim pozitivnim primjerima potrebno ih je ograničiti na razumnu mjeru, odnosno ne dozvoliti ...
O tekstu “Contra svećenika i redovnika” ili između parezije i poniženja
Između srca i razuma

O tekstu “Contra svećenika i redovnika” ili između parezije i poniženja

Imajući u vidu širi smisao onih poznatih misli koje se pripisuju Johnu Donneu, a prema kojima nitko nije otok, sasvim sam za sebe, prosječan čovjek se lako solidarizira i identificira s onima s kojima ih nešto povezuje, bilo da je u pitanju nešto dobro, ili nešto sasvim suprotno. Možda u tom smislu takve situacije još snažnije dotiču teologe - vjeroučitelje, svećenike i redovnike, jer smo, istina, umnogome međusobno različiti, ali i mnogoštošta nam je egzistencijalno zajedničko i sržno nas čini jednim organizmom. Zato je sasvim normalno da npr. vjeroučitelja duboko boli i vrijeđa ukoliko se na bilo koji način kalja neki svećenik ili redovnik, kao i da jednako tako boli i nekog svećenika ili redovnika, ako se na isti način vrijeđa i ponižava vjeroučitelj. Štoviše, sličnu će potrebu soli...
Međugorski fanatizam i papin izaslanik nadbiskup Hoser
Između srca i razuma

Međugorski fanatizam i papin izaslanik nadbiskup Hoser

Nedavno je varšavsko-praški nadbiskup Henryk Hoser, papin posebni izaslanik za Međugorje, dao zanimljiv, ali pomalo i čudan intervju za poljsku Katoličku informativnu agenciju, a na koji se ovdje želimo kritički osvrnuti i ukazati na ono što nam se čini problematičnim, jer se stječe dojam da je nadbiskupov pohod insceniran, i u tom smislu da nije bio ni nepristran ni objektivan. Uvod ili odnos horizontalnog i vertikalnog kršćanstva Kada bi se mogla pobrojiti i na jednom mjestu sustavno prikazati sva dobra koja su izniknula iz raznoraznih inicijativa koje je kroz proteklih dvije tisuće godina poduzimala Katolička Crkva na socijalnom, karitativnom i kulturnom polju, zasigurno bi to bilo neizmjerno veliko bogatstvo, vjerojatno znatno veće od onoga što je na istim područ...
O međugorskim zelotima ili gospom protiv Gospe
Između srca i razuma

O međugorskim zelotima ili gospom protiv Gospe

Uvod Ima nekih istina koje su toliko svete da se o njima ne može ni šutjeti, ni dozvoliti da se iskrivljuju. Nipošto i nikada. A, dosljedno, ima i pojedinaca, nažalost u naše vrijeme sve manje, koji tu Istinu jasno spoznaju i za koju su spremni, ako je potrebno, i umrijeti. Ili drugačije gledano - ima laži koje su toliko opasne da se ne mogu tolerirati i o njima se ne smije šutjeti, nipošto i nikada. U vremenima kada se očigledna laž i prijevara predstave istinom, a istina lažju, nedovoljno upućenima nije lako ni uvidjeti ni razumjeti, a kamoli razlučiti što je što. Jedna od ozbiljnijih takvih zbunjujućih situacija može se iščitati u analizi tzv. međugorskog fenomena, unutar kojeg se mogu zapaziti tri temeljna stava prema onome što se u tom hercegovačkom mjestu zbivalo od 24. lipnja...
Sveta Misa i(li) klanjanje?
Između srca i razuma

Sveta Misa i(li) klanjanje?

Prije nekog vremena napisala sam i ovdje objavila tekst pod nazivom Susret mladih - susret katoličke ili protestantske mladeži?, a na koji sam dobila više, uglavnom privatnih, kritika i izraza, manjeg ili većeg, neslaganja s onim što je napisano. I te primjedbe nisu toliko išle u smjeru kritiziranja nosivih naglasaka teksta, nego više na ono što je ondje usputno zahvaćeno, a izazvalo je određeno nerazumijevanje. O tome želim ovdje progovoriti. Ali nakon nekoliko uvodnih opaski. Naime, osobno si uzimam za pravo objavljivati i takva razmišljanja za koja unaprijed znam da će nekoga dobrano bocnuti, razočarati ili razljutiti, jer držim da je dobro, na teoretskoj razini, iznositi javno kritiku na ono što netko ne smatra dobrim, pa makar baš svi drugi imali suprotno mišljenje. Moram pri...