Kroz filozofsku prizmu – Vjera i djela

2srp Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, prihvaćanje

Autentično prihvaćanje zahvaća cjelinu i traži cjelovitost odlučivanja. Istinski prihvatiti znači u cijelosti biti na raspolaganju i u potpunosti prihvatiti muškarca ili ženu. Kao što se odnos između muškarca i žene kroz njihov brak stalno razvija i raste i autentično prihvaćanje u braku ostaje otvoreno za prihvaćanje novog koje se rađa u odnosu između muškarca i žene. Nije uvijek moguće reći prihvaćam i misliti kako se više ne treba truditi oko prihvaćanja. U braku ne postoji zatvorena prihvaćenost koja isključuje neki važan dio međusobnog odnosa između muškarca i žene. Polovično ili površno prihvaćanje ne može biti autentično jer odbija biti cjelovito i odbija biti cjelovit pristup ljudskoj osobi. Površno prihvaćanje uvjetuje i zahtjeva. Ono je forma sebičnosti u kojoj drugi mora ra...

Nastavi čitati

26lip Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Ravnodušno kršćanstvo

Nutarnji život vjere koji ne dopušta nikakve promjene, koji stvara rascjep ili dvoličnost između izvanjske euforije i nutarnjeg duhovnog mrtvila, fenomen je ravnodušnog kršćanstva. Ravnodušno kršćanstvo odustaje od bilo kakve nutarnje promjene i za njega je isto biti u krizi vjere ili biti uronjen u smisao i ispunjenost vjerničkim životom. Za ravnodušno kršćanstvo i njegovo poimanje vjerničkog života temeljni je stav kako vjernik treba biti u stanju mirovanja i nepomičnosti. Tako ravnodušno kršćanstvo kao oblik vjerskog stoicizma drži da je temeljni stav pred iskustvom vjere ataraksija, odnosno bestrašće. Ravnodušno kršćanstvo preporuča da se ne raduješ ako prolaziš kroz radosno iskustvo vjere, ali ne preporuča ni kajanje i obraćenje ukoliko želiš ustati i izdići se iznad grijeha. Rado...

Nastavi čitati

18lip Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, bračna samoća

Ukoliko je moguće, mudrije je pokušati riješiti problem ili svađu unutar svoja četiri zida. Izlaganje bračne intime prijateljicama, prijateljima, rodbini, kolegama s posla ne mora po sebi predstavljati najbolje i najsretnije rješenje kao da se bračni problemi uvijek sretno i spretno rješavaju u širem krugu ljudi. Muškarac i žena sudjeluju u nečemu što ćemo ovdje nazvati bračnom samoćom. Bračna samoća je kao zajednička zavjera dvoje ljudi koji jedno drugom žele dobro i žele postići dobro svojim povlačenjem od znatiželjnih pogleda i napetih ušiju koje žele čuti ono što im ne pripada. Bračna samoća podsjeća na evanđeosku skrovitost. Učini dobro u skrovitosti jer će ti biti dobrim uzvraćeno u skrovitosti. Muškarac i žene u skrovitosti svoja četiri zida mogu učiniti dobro za sebe i za svoj ...

Nastavi čitati

14lip Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, sloboda

Za muškarca i ženu u braku sloboda za je najzahtjevniji oblik. To je sloboda svjesnog i slobodnog odricanja i žrtvovanja za suprugu ili supruga. Odustajanje od svojih zahtjeva i hirova kako bi se stavilo potpuno na raspolaganje muškarcu odnosno ženi. Zahtjevnost slobode za javlja se i u traženju da se potpuno iziđe iz sebe, da se ništa za sebe ne zadrži i sačuva. Najpoznatije iskustvo i svjedočanstvo slobode za nalazimo u Kristovom predanju samog sebe na križ. Kristovo potpuno odustajanje od samog sebe radi spasenja čovjeka najjasnije je svjedočanstvo postojanja slobode za. Sloboda za uvijek je zajedničarska jer je njezin objekt druga ljudska osoba ili zajednica ili čovječanstvo. Sloboda za izlazak je iz osobnog egoizma i autonomije kako bi se slobodno prepustilo drugom. Sloboda za zah...

Nastavi čitati

7lip Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, razmjena

Odnos muškarca i žene može biti odnos samopredanja ili razmjene. Odnos razmjene je forma davanja bez povjerenja. Bez truda. Bez utemeljujućeg vezivanja za njega ili nju. Kao razmjena materijalnih dobara gdje svatko gleda da prije svega dođe do onoga što u tom trenutku želi ili mu treba i odnos razmjene između muškarca i žene je poput razmjene materijalnog. Oboje gledaju dobiti u tom trenutku ono što im treba ili što žele. Nema utemeljujućeg vezivanja. U središtu je ispunjenje vlastite želje koristeći muškarca ili ženu kao sredstvo. Razmjena se opravdava mišlju kako oboje imaju ono što onaj drugi želi i to je dovoljno. Sve drugo može po potrebi biti isključeno i odvojeno iz njihovog odnosa. Razmjena između muškarca i žene ne uključuje povjerenje, zasluge, obveze, brigu za drugog. Razmje...

Nastavi čitati

30svi Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, uskrsnuće

Francuski filozof Emanuel Mounier rano je ostao udovac. Kao objašnjenje zašto nije nakon ženine smrti koju je jako volio potonuo u beznađe i očaj rekao je da voljeti nekoga znači reći mu ti nikada nećeš umrijeti. Ne bi li muškarac od svih moći koje bi mogao posjedovati želio imati moć nad smrću žene koju voli i obožava? Kada bi mogao birati bilo koji oblik moći ne bi li želio moć da zaustavi smrt? Ne da je odgodi do nekog novog trenutka patnje i bolesti. Nego da je trajno i potpuno zaustavi. Ne bi li i žena željela tu istu moć kad je riječ o muškarcu kojega voli? I za muškarca i za ženu mora biti duboko tragično i bolno iskustvo vidjeti, promatrati i osjećati kako život voljene osobe klizi nezaustavljivo kroz prste. U takvim situacijama naslućuje se brutalnost i surovost života koji ne...

Nastavi čitati

23svi Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Posvećeno i djelatno kršćanstvo

Tko je svećenik? Pitanje može imati različite odgovore. Ovisi od gledišta s kojega se polazi. Tko je svećenik kada ga povezujemo s riječju aktivnost? Dvije su dimenzije. Jednu od njih nazovimo aktivnost svećenika. Ovoj dimenziji prethodi svećenik kao onaj koji se nalazi u temelju aktivnosti. Dimenzija je karakterizirana ređenjem i posvećenjem. Aktivnost svećenika je slavlje sakramenata, napose euharistije što proizlazi iz njegovog posvećenja. Možemo govoriti o posvećenom kršćanstvu ukoliko posvećenje promatramo kao ontološku promjenu koja se događa u svećeniku djelovanjem milosti preko primanja sakramenta svetog reda. U posvećenom kršćanstvu središte aktivnosti bila bi euharistija. Temeljna aktivnost svećenika jest slavlje euharistije. Drugu dimenziju nazovimo svećeničkom aktivnošću g...

Nastavi čitati

19svi Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, tajna, sloboda

Filozof Peter Geach, muž filozofkinje i Wittgensteinove učenice Elizabeth Anscombe jednom je u razgovoru s prijateljima upitan zašto svojoj ženi Elizabeth dopušta da mu proturječi. Geach je odgovorio da iako ima privilegiran pristup tijelu svoje supruge (oboje praktični katolici imali su sedmoro djece; Elizabeth je preminula 2001. a Geach 2013. godine), nema privilegiran pristup njenom umu i ne bi niti želio imati. Radije pušta svojoj supruzi da bude slobodna u svom promišljanju. U svijetu filozofije Elizabeth (ne samo kao učenica Wittgensteina nego kao i originalna filozofkinja u svijetu analitičke filozofije) je puno poznatija kao filozof od svoga muža, iako je Geach autor vrlo poznate knjige Mental Acts iz 1957. godine. Ova uvodna biografska „crtica“ iz života dvoje praktičnih kato...

Nastavi čitati

15svi Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Religija neznanja

Iz nekog razloga termini suvremenost i progresivnost postali su sinonimi za pamet i intelekt u odnosu prema religiji. Religija je zastarjela, arhaična i iracionalna pojava, fenomen čiju kritiku je moguće utemeljiti na banalnoj tvrdnji kako je njezin kritičar suvremen i progresivan. Otprilike kao kada biste kritizirali grčku kulturu i filozofiju kao površne i glupe jer pripadate suvremenom svijetu interneta i virtualnih svjetova. Na taj način je svakom suvremenom i progresivnom „analitičaru“ dopušteno nekažnjeno biti javna neznalica i nepismen kad je u pitanju religija, ali mu nije dopušteno recimo u medicini i fizici. Tako su svi odreda „arhitekti“ kada treba graditi crkvu ili džamiju, ali nisu svi arhitekti kada se gradi bolnica ili aerodrom. Zašto svi bez obzira na znanje, profesiju ...

Nastavi čitati

14svi Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, podrazumijevanje

Nije tajna da nam se čini „napornim“ netko tko se trudi sve objasniti. Takav „namčor“ nije ugodno društvo ili ga nastojimo izbjeći. Objašnjenje je dio komunikacije između muškarca i žene. Ono može biti zahtjevno. Naporno. Ozbiljno. Dosadno. Ali može biti i korisno. Spasonosno za njihov odnos. Kada odnos između muškarca i žene prijeđe u naviku u njihovoj međusobnoj komunikaciji podrazumijevanje dobije veći prostor. Podrazumijevanje po svojoj naravi umanjuje potrebu za komunikacijom i stvara širi prostor šutnje između njih dvoje nego li je potrebno. I kad se „savršeno“ razumiju pa im se sve u međusobnom odnosu podrazumijeva krajnji ishod podrazumijevanja je manjak komunikacije i važnosti i mjesta objašnjenja u njihovom odnosu. Podrazumijevanje ne prati promjene njihovog međusobnog odnosa...

Nastavi čitati