Srijeda, 25 studenoga

Kroz filozofsku prizmu

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Kršćanstvo krhkosti
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo krhkosti

U romanu U potpalublju, prvom dijelu trilogije Cloaca Maxima, pisac Vladimir Arsenijević predstavlja Lazara kao jednog od najsloženijih likova. Kroz napeto odrastanje, mladalačko nesnalaženje Lazar prvo dopire do određenog duhovnog stanja. Dostiže, ili barem tako izgleda, neku nirvanu kao član jedne od mnogih religioznih sekti koje dolaze s Istoka u Beograd. Lazarova metamorfoza ne završava religijom. U potpalublju oslikava složeno stanje međuljudskih odnosa u vrijeme rata devedesetih. Plejada likova od pisca (Arsenijević ističe u uvodu da roman nije autobiografski), njegove supruge Anđele, njihovih roditelja, Dejana koji na ratištu gubi ruku i vraća se u Beograd, Lazar se doima kao sporedni lik. Ipak Lazar simbolizira promjenu ili promjene koje su nepredvidive. Lazar iznenada prihvaća ...
Kršćanstvo nominalizma
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo nominalizma

U Njujorškoj trilogiji pisca Paula Austera u prvoj priči Grad od stakla susrećemo detektiva koji je istovremeno i pisac. Sve počinje s pogrešnim pozivom. Detektivu/piscu javlja se osoba koja ima posao za njega. Zbrka se produbljuje jer glas s druge strane detektiva/pisca naziva imenom treće njemu nepoznate osobe. Detektiv/pisac odlučuje prihvatiti igru i predstavlja se kao ta treća nepoznata osoba. Priča Grad od stakla kao i dvije sljedeće priče Duhovi i Zaključana soba međusobno su povezane kroz pisca koji se na kraju predstavlja kao glavni lik sve tri priče, ali ima različita imena. U Gradu od stakla detektiv/pisac otkriva knjigu autora kojega treba motriti kada iziđe iz zatvora. Knjiga nosi naslov Vrt i kula: rane vizije novog svijeta. U toj izmišljenoj knjizi detektiv/pisac pronalaz...
Kršćanstvo zaborava
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo zaborava

U romanu Ericha Marie Remarquea Na zapadu ništa novo koji govori o strahotama prvog svjetskog rata ima jedna scena u kojoj glavni junak Paul Bäumer dolazi na dopust. Strahote rata zamijenio je svakodnevni život daleko od bojišnice. Bäumer se nađe u jednom restoranu gdje ga mahom stariji muškarci pitaju kako je tamo na ratištu, kako napreduje rat, čuju da njihove snage pobjeđuju na bojišnici. Bäumer osjeća težak teret jer ne samo da ne uspijeva objasniti znatiželjnim pogledima strahote kojima svjedoči, nego još više Bäumer ne može razumjeti kako ovi ljudi pate od određenog zaborava da se tamo ne tako daleko vodi rat u kojem ljudi ginu, bivaju ranjeni, umiru od gladi i različitih bolesti izazvanih hladnoćom, kišom, marširanjem. Dok se oni dobro hrane i uživaju u toplom, on se uskoro vraća...
Žena, muškarac, odustajanje
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, odustajanje

Danas se relativno brzo i lako odustane. Možda je tome razlog što se prethodno ništa ne isplanira. U sve se ulazi euforično, naglo, oduševljeno i neplanirano. Možemo čuti s vremena na vrijeme kako danas „nitko nikoga ne mora trpjeti“. Ističe se u korist onoga danas kako je ono prije bilo teško i jedva podnošljivo. U taj svijet gdje se brzo odustaje, a da se nije i pravo i ozbiljno počelo, u taj svijet da „nitko nikoga neće trpjeti“ zbog sitnice smjestio se i brak kao nešto što nerijetko biva razvrgnuto i prije nego je započeo. Današnjem muškarcu i ženi kao da prethodi razdoblje određene infantilizacije. Oboje unaprijed određuju što, kako i koga žele i kakav treba biti i ukoliko muškarac ili žena i najmanje odudaraju od zamišljene slike to je već razlog da se famozne „nepomirljive razlik...
Kršćanstvo umiranja
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo umiranja

U romanu Josea Saramaga Smrt i njeni hirovi smrt se javlja kao ozbiljan problem. Iz neobjašnjivog razloga u nekoj zemlji ljudi iznenada prestaju umirati. I dok to donosi radost i olakšanje onima koji imaju bolesnu djecu, drugi koji imaju ljude u terminalnim fazama bolesti muče muku što s njima i kako dalje. U bolovima žive, ali ne umiru. U jednom pograničnom mjestu neka obitelj otkriva da ukoliko prijeđu granicu druge države tamo se umire normalno, smrt radi svoj posao. Uskoro vijest kako je smrt aktivna s druge strane granice se proširuje cijelom zemljom i ljudi se snalaze na različite načine kako bi krišom prešli granicu sačekali da bolesnik umre i onda bi ga sahranili u svojoj zemlji. Ilegalni prelasci granice radi umiranja postaju veliki problem za susjednu državu koja ne zna kako o...
Kršćanstvo šutnje
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo šutnje

U romanu Šutnja japanskog pisca Shusaku Enda koji govori o progonu kršćana u Japanu ima jedna scena koja se događa u zatvoru blizu Nagasakija. Mladi isusovac Sebastian Rodriguez koji je već duže vremena u zatvoru susreće svoga učitelja Kristobala Ferreiru koji je „otpao“ od vjere i sada živi kao Japanac. Ferreira uvjerava svoga učenika da pogazi fumie (Kristov lik urezan na drvenoj podlozi). Kada Rodriguez odbija Ferreira mu objašnjava kako je „otpao“ od vjere. Rodriguez koji je boraveći u ćeliji redovito noću slušao zvukove poput hrkanja i groktanja bio je uvjeren da su u pitanju stražari. Međutim, Ferreira mu otkriva da nisu u pitanju stražari, nego da zvukovi koji dopiru do Rodrigueza pripadaju kršćanima koje okrutno muče tako što ih svežu naglavačke i pored uha im probuše ranu iz ko...
Individualizirano kršćanstvo
Kroz filozofsku prizmu

Individualizirano kršćanstvo

Nije lako prihvatiti čovjeku spoznaju da je bivši u nečemu. Nije važno jesu li u pitanju godine, zdravlje, snaga, mandat, dekret čovjekova narcisoidnost i samoljublje teško prihvaćaju realnost one stvarnosti koju nazivamo biti bivši. Naša grešnost i slabost koja uključuje sklonost mišljenju i stavu o nezamjenjivosti ponekad otežavaju i djelovanje i navještaj Crkve. U kršćanina se poput duhovnog artritisa ili duhovne kostobolje neprimjetno uvuče misao o njemu/njoj kao „kotaču oko kojeg se vrte i Crkva i spasenje“. Bez njega/nje spasenja nema, a Crkva propada. U takvim slučajevima gdje se kršćanin ne može pomiriti da je vrijeme aktivnog djelovanja, vlasti, moći, ugleda isteklo pronalazimo problem služenja i problem poniznosti. I poniznost i služenje se shvaćaju suviše individualno, previš...
Žena, muškarac, povjerenje
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, povjerenje

Određena iskustva u životu nikad ne završavaju i u njih se ne može biti apsolutno siguran. Povjerenje se doživljava kao pretpostavka. Kao stav koji smo dužni unaprijed formirati. Od čovjeka se unaprijed zahtjeva povjerenje. Međutim, povjerenje je iskustvo koje se razvija i sazrijeva sa znanjem i spoznajmo o karakteru i navikama drugog, kroz spoznaju osobe drugog. Povjerenje od drugog zahtjeva se otvori. Ako smo mi taj drugi povjerenje traži da se otvorimo drugom. Zbog straha od zloupotrebe naše intime i mogućih emotivnih rana s vremena na vrijeme nije moguće uspostaviti povjerenje. Nemamo motiva. Nemamo volje. Nemamo snage. Takav stav može biti razumljiv. S druge strane nemamo utemeljenja tražiti da nam se drugi otvori i da nam vjeruje ako nema spremnosti s naše strane. Povjerenje izmeđ...
Kakvo i čije kršćanstvo?
Kroz filozofsku prizmu

Kakvo i čije kršćanstvo?

Političke kvalifikacije neistomišljenika u pravilu su ujedno i moralne. Bez obzira na politički spektar ili rječnik, politička kvalifikacija oponenta (desničar, ljevičar, liberal, konzervativan, progresivan) je ujedno i njegova moralna osuda. Identičnost političkog s moralnim prelazi granice moralnog dobra i zla, pri čemu je politička difamacija protivnika ujedno izričaj i moralnog suda o njegovoj osobi. Sličnu identičnost se pronalazi u društvenom poimanju odnosa pojmova napredovanje i nazadovanje. Napredovanje se određuje kao moralno dobro, a nazadovanje kao moralno zlo. Napredovanje dvadesetog stoljeća u tehnološkom smislu (posebno područje razvoja oružja) polučilo je katastrofalno moralno propadanje i nazadovanje (ratovi, genocidi, stradanja, atomska bomba). Napredovanje i nazadovan...