Ponedjeljak, 21 lipnja

Kroz filozofsku prizmu

Piše: vlč. Oliver Jurišić

Kršćanstvo diskriminacije
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo diskriminacije

Možemo govoriti o prirodnoj diskriminaciji i prirodnom govoru mržnje. Ne govorimo o odnosu prema prirodnom zakonu nego o trenutku kada čovjek jasno uviđa da ga netko diskriminira ili mrzi bez nekog posebnog razloga i motiva. U čovjeku egzistira prirodno i normalno „osjetilo“ za takva iskustva, ne manje sposobno registrirati od drugih osjetila koja imaju svoje funkcije, kada čovjek nije dobrodošao ili ga netko nevoljko prihvaća ili prima kod sebe. Ponekad velika objašnjenja i tumačenja nisu potrebna jer čovjek osjeća što se oko njega događa i kako se prema njemu postavljaju i ponašaju. Govoriti o diskriminaciji u Crkvi nije nužno uvijek povezano s aktualnim i pitanjima koja se tiču odnosa prema osobama s homoseksualnim tendencijama, odnosa prema ženama u Crkvi i slično. Postoji ponekad i...
Kršćanstvo ljubavi
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo ljubavi

Apostoli su oko Isusa. Negdje su u Galileji ili Jeruzalemu. Već duže vrijeme nakon uskrsnuća Isus im usmeno ostavlja svoju oporuku. Isusova oporuka usmeno izgovarana ima i jedan dio koji se apostolima možda neće svidjeti. Isusov izričiti zahtjev da ljube jedan drugog. Njih jedanaest i Isus. Negdje u toj malenoj skupini nasuprot sjede Petar i Matej carinik. Petar se pita kako će ljubiti onoga koji je otimao od njegovih usta za potrebe rimske okupatorske vlasti? Lako je bilo dok je Isus bio s njima, ali što će se dogoditi kada Isus uzađe? Matej se pita kako će ljubiti Petra koji je već jednom zatajio Isusa? Što ako Petar ponovo omane i digne sidro, a postavljen je za apostolskog prvaka? Negdje je tu i Toma, nepopravljivo tvrdoglav čovjek koji nije vjerovao u uskrsnuće ni nakon uskrsnuća. ...
Kršćanstvo skrovitosti
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo skrovitosti

Oni koji ne razlikuju religiju i vjeru nerijetko se pozivaju na Isusov govor o skrovitosti kako bi utemeljili svoj zahtjev kako religija i s njom povezana vjera moraju biti isključivo privatna stvar pojedinca. Isusov govor o skrovitosti koji se odnosi na post, molitvu i dobra djela kao da opravdava takve zahtjeve. Nasuprot farizejima i njihovom javnom ispovijedanju vjere i javnom prakticiranju religije, Isus suprotstavlja skrovitost i skrivenost vjerničkog života. Na što se odnosi ta skrovitost i što ona označava? Ako Isus zahtijeva skrivenost ispovijedanja vjere onda je to u sukobu s onim što on sam govori kada govori o soli koja ne smije obljutaviti i svjetiljki koja se ne može staviti pod sud nego mora svima svijetliti. Kao najbolji poznavatelj čovjeka Isus je znao da se najveći dio ...
Kršćanstvo bezgrešnosti
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo bezgrešnosti

Glavni junak romana Johna Fowlesa The Collector Frederick Clegg razmišlja o otmici studentice umjetnosti Mirande Gray u koju je zaljubljen. U jednom trenutku planiranja otmice Clegg sebi postavlja pitanje što učiniti nakon otmice? Kako otmici oduzeti njezin moralno uznemirujući sadržaj i pretvoriti je u nešto dobro? Kako zlo učiniti dobrim? Clegg će otmicu vidjeti kao čin ljubavi, kao događaj slobode, kao iskustvo i doživljaj lijepog. Iz začaranog kruga zločina otmice Clegg polako prelazi u područje koje shvaća kao ljubav, zajednički život i žrtvovanje za drugog. Bilo bi psihološki neizdrživo biti stalno svjestan zločina koji je učinjen i Clegg polako briše sve oznake zla koje ulaze u sadržaj otmice i otmica sama po sebi prestaje biti zlo i postaje ljubav, odnosno dobro. Ono što je Fred...
Kršćanstvo destrukcije
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo destrukcije

Paul Tournier u svom djelu Krivnja i milost dotiče se iskustva krivnje i unutar kršćanstva i kršćanske zajednice. U kršćanskoj zajednici može egzistirati i ona krivnja koju Tournier kao psiholog opisuje pritajenom ili suspregnutom krivnjom. Ova krivnja je ponajbolje opisana u evanđeoskoj sceni pokušaja kamenovanja žene uhvaćene u preljubu. Oni koji su doveli ženu pred Isusa razlikuju se od nje jer je njezina krivnja javna i očita. Svi znaju što je učinila. Očekuju od Isusa potvrdu njihove presude. Treba biti kamenovana. Isus će priznati postojanje njezine krivnje tek na kraju kada joj kaže ni ja te ne osuđujem idi i ne griješi više. Ne skriva od nje da je svjestan njezine krivnje. Međutim, Isus čini nešto drugo i neočekivano. Umjesto isticanja već transparentne krivnje te žene, Isus ist...
Žena, muškarac, laž
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, laž

Laž nije samo glasan govor neistine. Ona može biti i u formi šutnje. U obliku prešućivanja. Čak i šutjeti može biti istovjetno laganju i skrivanju istine. Laž ima bezbrojne oblike, forme i načine kako se javlja i postoji. Laž može biti sredstvo zaštite. Filtar. Način da se zaštitimo od istine o samima sebi. Beskrajno je mnoštvo uzroka i razloga kao i objašnjenja zašto muškarac i žena jedno drugom lažu. Teško je i nezahvalno unaprijed i bez dokaza iznositi razloge njihovog laganja i motiva zašto to čine jedno drugom. Ovdje možemo tek površno dotaknuti jedan od njih. Ponekad kada stupaju u odnos i muškarac i žena odlučuju lagati o nečemu što je povezano s njihovom osobom. Karakter, navike, neke osobine, tjelesni nedostatci. Time i sebe i drugoga misle zaštiti od razočarenja ili neuspješne...
Teološko i političko kršćanstvo tajne
Kroz filozofsku prizmu

Teološko i političko kršćanstvo tajne

Claudio Magris u eseju I tajno i javno opisuje jedan događaj iz Trsta u vrijeme drugog svjetskog rata. Piše Magris o Rižarni, staroj zgradi za preradu riže koja je u vrijeme rata bila mjesto odakle se slalo Židove prema Njemačkoj ili su ljudi u njoj bili ubijani i spaljivani. Kako nam Magris govori, odmah nakon rata unutrašnjost je okrečena u bijelo kako se ne bi pročitalo ili pronašlo poruke onih koji su unutra držani, bilo da su ubijeni ili deportirani u Njemačku. Nešto kasnije, piše Magris, neki aktivni sudionici zločina neobičnom su lakoćom dobivali vize za odlazak u SAD. Ova povijesna crtica s kojom nas Magris upoznaje dio je šireg bavljenja pitanjem i postojanjem tajne. Magris na malom broju stranica obrađuje zanimljive misli i poglede o pitanju postojanja tajne. Od ideje o tajnim...
Kršćanstvo diskrecije
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo diskrecije

U zbirci priča Jhumpe Lahiri Tumač bolesti priča istoimenog naslova pripovijeda o jednoj indijskoj obitelji koja dolazi iz Amerike svake dvije godine posjetiti rodbinu. Njihov vozač je lokalni čovjek gospodin Kapasi. Kapasi primjećuje kako se gospodin i gospođa Das jedno prema drugom, ali i prema djeci odnose kao da su u pitanju stranci. Posebno gospođa Das ne skriva svoju odsutnost od ostatka obitelji. Kapasi i gospođa Das stupaju u razgovor zbog čega gospodin Kapasi pomišlja da bi mogao čak i zavesti gospođu Das. Jedno vrijeme priča nas uvlači u nutarnji svijet gospodina Kapasia i njegovih maštanja i planova. Sve do trenutka kada mu gospođa Das, dok su sami u autu, ne pripovjedi kako jedno od njezine djece, točnije najmlađi sin nije sin gopodina Dasa, nego jednog njegovog prijatelja. ...
Kršćanstvo odustajanja
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo odustajanja

U zbirci priča Rumene Bužarovske Moj muž priča Prazno gnijezdo pripovijeda o udanoj ženi koja je slikarica-amater. Ona je uvjerena da je talentirana slikarica i njezin muž je podržava u tome. S druge strane njezina nećakinja koja dolazi živjeti kod njih je student umjetničke akademije, također slikarica. Glavna junakinja priče je na neki način žrtva određene šutnje. I muž i nećakinja ne žele joj reći kako zapravo nema talenta i kako bi bilo najbolje da odustane. Osjećaj da je talentirana za slikarstvo traje sve do scene u školi kada joj profesorica likovnog objašnjava kako njezina malena  kći koja ide u prvi razred nije mogla nacrtati sliku mrtve prirode. I razlog što je maloj dala četvorku, a ne peticu nije što je netko drugi nacrtao sliku. Ona je dala četvorku osobi koja je nacrtala s...
Kršćanstvo šoka
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo šoka

U zbirci pripovijetki Harukia Murakamija Muškarci bez žene je i pripovijetka Samostalni organ. Ona se vrti oko lika estetskog kirurga koji se zove doktor Tokai. Tokai živi savršen život. Ima dovoljno novaca kao i nekoliko ljubavnica. Tokai se nema namjeru ženiti iako poštuje brak. Uvjeren da to nije za njega pazi da u odnosu sa ženama ne prijeđe granicu poslije koje se ne bi mogao vratiti natrag. Tokai upozna pisca Tanimuru i njih dvojica se počinju družiti. Kroz susrete Tokai objašnjava Tanimuri svoju životnu filozofiju koja se sastoji od monotonog i svakodnevnog življenja života, nekakav oblik filozofije dosade. U tu filozofiju života se uklapa i Tokaiev odnos prema ženama. Ne voljeti, ne biti zaljubljen, minimum emocija, ne tražiti i ne željeti promjenu. Ipak dva događaja izbacuju To...