»Priklonite uho i k meni dođite, poslušajte i duša će vam živjeti.« (Iz 55,3)

U sjeni krila Tvojih

Piše: vlč. Zvonko Pažin

Otpočinite malo
U sjeni krila Tvojih

Otpočinite malo

Evo jedne zgode iz pedesetih godina prošloga stoljeća. Pripovijedao mi je sada već pokojni svećenik. Iz susjednog sela došao mu čovjek zaprežnim kolima: trebalo je ići bolesniku zbog bolesničkog pomazanja i pričesti. U tom slučaju nema odgađanja. Spremio se, uzeo pričest i sveto ulje i sjeo u kola. Međutim, konj je išao napadno sporo, a čovjek ga nije požurivao. Nakon nekog vremena župnik je izgubio strpljenje i rekao: „Zar ne možeš malo brže potjerati konja?“ Seljak mu mirno uzvrati: „Samo tako, i nikako drugačije, i tamo i natrag…“ I onda mu objasni da je konj bolestan, da ga je to jutro „digao“ i pošao po svećenika, jer je to svome bolesnom kumu obećao. Razdaljinu između ta dva sela on treba proći četiri puta. Kad bi tako bolesnog konja oštrije gonio, konj bi zacijelo uginuo. Tako ...
Hodati
U sjeni krila Tvojih

Hodati

Koliko god nam životni standard bio viši nego prije tridesetak godina, mi nezdravo živimo i to prvenstveno stoga, jer se ne krećemo. Sjedimo za računalom, sjedimo pred televizorom, sjedimo u automobilu, sjedimo u kafićima. Idemo automobilom u trgovinu, u školu – i u crkvu. Štedimo nožice svoje djece i čuvamo ih od kišnih kapi, pa ih zato vozimo u školu…. A liječnici će reći – treba se gibati, treba hodati. A čovjek je po svojoj naravi putnik, čovjek je hodač. U evanđeljima stoji kako je i Isus „prošao svom Galilejom“. Prohodao je čitavu Palestinu. Tako i danas čovjek u hodu – sam ili u društvu – ima vremena za sebe; dok hoda može sabranije i jasnije sagledavati svoj život. U našem sjedilačkom načinu života nije čudo da se, na primjer, sve više otkriva posebna vrijednost hodočašća, oso...
Blagovati
U sjeni krila Tvojih

Blagovati

Evo još jedne riječi koja se rijetko čuje, osim u crkvi: blagovati. Blagovati ne mora biti nužno isto što i jesti. Domaće životinje jedu svoj obrok, ali samo čovjek može blagovati. U čemu bi bila razlika? Valja priznati da čovjek, kao i svako drugo živo biće, mora jesti da bi živio. To je ona nužnost kao disanje, kao spavanje. Međutim, kada god je to moguće, čovjek od uzimanja obroka čini barem mali obred. Zašto? Čovjek vjernik je svjestan da je sve Božji dar i da je Bog onaj koji „daje hrane svakom tijelu“. Zato je i u Židova i kršćana osobito važna molitva hvale koja se Bogu upućuje prije obroka. Isus je tako redovito činio: prišao bi stolu, zahvalio i razlomio kruh. U toj svetoj gesti prepoznali su ga i ona dvojica učenika u Emausu. Slično bi trebalo biti i u našim prilikama. Evo. J...
Svjetlost
U sjeni krila Tvojih

Svjetlost

Na samom početku Biblije čitamo kako je Bog stvarao nebo i zemlju. Veli: Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom. I što Bog prvo čini, kako započinje uređenje zemlje? Opis se ovako nastavlja: I reče Bog: „Neka bude svjetlost!“ I bi svjetlost. Evo. Svjetlost je početak stvaranja, svjetlost je temeljni simbol Boga, Božje blizine i Božjeg djelovanja, kako veli Ivan apostol: Bog je svjetlost i tame u njemu nema nikakve! Sve ono što je u čovjeku zlo, što je mržnja, što je zavist, što je grijeh, Biblija slikovito naziva tamom, odnosno zla su djela – djela tame. U tome smislu Biblija naziva Krista Spasitelja svjetlošću: Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet. Evo, slavimo Kristovo uskrsnuće. Ono se zbilo u nedjelju, poslije Velikog petka, rano ...
Tko je bez grijeha
U sjeni krila Tvojih

Tko je bez grijeha

U Ivanovu evanđelju čitamo kako pismoznanci dovode pred Isusa ženu uhvaćenu u preljubu. Prema Zakonu treba biti kamenovana. I oni sada traže Isusov pravorijek. Bude li Isus rekao da je valja pogubiti prema Zakonu, onda dolazi u sukob s rimskom vlašću koja samo sebi pridržava pravo smrtne osude. Bude li, naprotiv, rekao da ženu valja poštedjeti, onda bi on došao na glas kao onaj koji ne poštuje židovski Zakon… Danas bi to izgledalo drugačije. Eno, onaj je uhvaćen „s prstima u pekmezu“. Svi se mediji zgražaju, svi (i ja među njima) ocrnjuju prijestupnika, svi sude i presuđuju baš kao i ona svjetina koja skupila oko one preljubnice. Međutim, onoga dana Isus šuti. Pognute glave piše po pijesku. No svjetina sve više navaljuje tražeći od Isusa da bez uvijanja kaže treba li izvršiti smrtnu p...
Post
U sjeni krila Tvojih

Post

Korizma bi trebala biti, znamo, vrijeme pokore i odricanja, vrijeme posta. U starini je taj post bio veoma strog. U samim počecima u dane posta pobožni vjernici nisu cijeloga dana ništa jeli do večeri. Kasnije – da ne bi klonuli u poslu – vjernici su u dane posta samo jedanput jeli do sitosti i to, naravno, posnu hranu bez mesa i masnoća životinjskog podrijetla. K tome su se neki uzdržavali i od mlijeka i jaja jer je i to životinjskog podrijetla. Sve do prije stotinjak godina tako se postilo svakoga dana u korizmi osim nedjelje, k tome uoči većih blagdana kao što su Petar i Pavao, Velika Gospa, Božić, itd. K tome su neki redovito postili srijedom i petkom. Danas je za vjernike propisan post samo na Čistu srijedu i Veliki petak. Međutim, koji je uopće smisao posta i zašto bi se čovjek u...
Ako hoćeš, možeš
U sjeni krila Tvojih

Ako hoćeš, možeš

Možda olako govorimo kako je čovjek slab i bespomoćan na vjetrometini ovoga svijeta. Međutim – prisjetimo se! – puno je primjera gdje čovjek pokazuje veliku snagu, izdržljivost ustrajnost i odlučnost. Na primjer, pomislimo samo na one vrijedne ljude koji u isto vrijeme naporno rade, izvanredno studiraju, odgajaju djecu i još stignu njegovati dobre rodbinske i prijateljske odnose. Kako samo stignu? Odakle im samo snaga? A, evo, stignu. Biblija govori upravo o tome, da je Bog dao čovjeku i mudrost i snagu da čini dobro. Veli drevna Knjiga Sirahova: „Ako hoćeš, možeš držati zapovijedi, u tvojoj je moći da budeš vjeran (…) Pred čovjekom je i život i smrt: što on više voli to će mu se dati.“ Upravo to: „Ako hoćeš, možeš!“ Nije mudro da se izgovaramo, kako ne možemo činiti što bismo trebal...
Spavati
U sjeni krila Tvojih

Spavati

Znadete već kako sve mala djeca mogu zaspati: na rukama, u hodalici, za stolom, usred velike buke u trgovačkom centru. Naravno, reći ćete, djeca nemaju nikakvih briga, pa mogu mirno zaspati u svim prigodama. Zar samo djeca? U Markovu evanđelju čitamo kako je Isus spavao baš kao malo dijete. Jednom je prigodom bio s učenicima u običnoj maloj lađi na Genezaretskom jezeru. I onda, veli Marko: „Najednom nasta žestoka oluja, na lađu navale valovi te su je već gotovo napunili. A on na krmi spavaše na uzglavku.“ Usred velike opasnosti Isus je uzeo neki jastuk, smjestio se na krmu gdje je lađa najstabilnija i tvrdo zaspao. Kako samo može? Biblija nam govori da čovjeku samo povjerenje u Boga donosi miran san. Tako u psalmu čitamo: „Čim legnem, odmah u miru i usnem, jer mi samo ti, Gospodine, da...
Samo o kruhu?
U sjeni krila Tvojih

Samo o kruhu?

Poznata slika. Dijete sjedi pred hrpom igračaka i kaže: „Mama, meni je dosadno…“ A onda na televiziji gledamo mnoštvo afričke djece koja trče za jeftinom loptom i pršte od smijeha. Ili dalje. Gledamo jednoga od nas kako zbraja račune, a bore mu se urezuju u čelo. Računi za plin, vodu, struju, za odvoz smeća. Pa onda telefon, Internet, pretplata za mobitel i za paket za posebne televizijske kanale. Konačno, nisu zanemarivi troškovi za alkohol i cigarete. A tek ono što – neopazice! – potrošimo mi i naša djeca u kafićima… Nije čudo da mnogi smatraju siječanj najtjeskobnijim, odnosno najdepresivnijim mjesecom. Nakon „ludih“ zabava i kupovine dolazi surova svakodnevnica… I onda tu neku brigu i prazninu u sebi neki prekrivaju siječanjskim skijanjem ili pokladnim veselicama. A onda, s druge s...
Staro i novo
U sjeni krila Tvojih

Staro i novo

Još malo, pa ulazimo u novu godinu. Redovito ćemo čuti kako je stara godina bila teška, te kako od nove očekujemo da nam na svim područjima bude bolja i uspješnija. Konačno, tko će se osvrtati na staro i ono što je prošlo? Uvijek kročimo naprijed i samo naprijed! Tako u našem govoru „staro“ redovito znači „zastarjelo“ i „nadiđeno“. Upravo zbog toga nas privlači blještavilo novoga. Sve što je novo, nužno je i bolje i poželjnije. Opsjednuti smo novim. Na primjer, novi mobitel je nužno bolji od staroga. Sve mora biti novo. Odjeća, obuća, način zabave, način ponašanja. „In“ je biti uvijek u trendu, slijediti aktualne ukuse i pravce. Industrija potrošnje nas uspijeva uvjeriti da se ovo ili ono – novo! – mora imati da se čovjek ne bi osjećao kao totalni gubitnik. Jer, pobjednik je onaj koji ...