»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Lectio Brevis

Uređuje: Hrvoje Šijak

Crkva i kuge kroz povijest

Crkva i kuge kroz povijest

Lectio Brevis
Istina jest da će nas Bog zaštiti, ali što za Boga znači „zaštiti“ nije uvijek identično onome što mi pod tim pojmom mislimo. Nemojmo zaboraviti da je Isus ubijen mlad, da nisu bili pošteđeni niti apostoli, a dovoljno je zaviriti u bilo koju knjigu iz povijesti i vidjeti da Bog dopušta da umiru i vjernici i nevjernici podjednako. Da, Bog spašava, ali od vječne smrti. Neće vas spasiti od virusa samo zato jer ste eto vi katolik.
Post i nemrs [video]

Post i nemrs [video]

Lectio Brevis
Post i nemrs pripadaju najpoznatijim vjerskim obilježjima. Katolici su ih oduvijek cijenili, a njihov smisao prvenstveno je vezan uz odnos prema Bogu, drugima i sebi. Dakle, to je oblik zahvaljivanja te iskazivanja milosrđa drugima. Naime, onaj novac koji biste inače potrošili da zadovoljite svoju glad, na post i nemrs imate priliku pokloniti onima manje sretnima od vas.  Post je uzdržavanje od jela, odnosno kad postite smijete se jednom u danu najesti do sitosti. Dopušteno je imati dodatne manje obroke. Post obvezuje sve katolike od navršene 18. pa sve do 60. godine života i to na Čistu srijedu i Veliki petak. Naravno, u određenim okolnostima oslobođeni ste te obveze. Neke od tih okolnosti mogu biti trudnoća, putovanje, težak fizički rad, bolest… Kad postite smijete jesti bilo što,
Masoni [video]

Masoni [video]

Lectio Brevis
Prema legendi, slobodno je zidarstvo, masonstvo ili masonerija nastalo u davna vremena, još za Židovskog kralja Salomona ili bar u neko drugo, ali davno, važno i mistično doba, već kako je za propagandu potrebno. Većina će masonskih povjesničara reći da su im preteče klesari koji su u srednjem vijeku gradili katedrale. Budući da ti zidari nisu bili članovi ceha, bili su slobodni, ergo „slobodni zidari“. Prema masonskom nauku oni su se zatim organizirali u lože, a za članove su se počeli primati i filozofe, trgovce i bankare. Godine 1717., 24. lipnja, u Londonu je utemeljena tzv. Velika loža koja je razvila predložak današnjih masonskih obreda, ceremonija i pravila. U istom stoljeću masonstvo se sljubljuje s filozofijom prosvjetiteljstva tj. prihvaćaju ideje o nekom deističkom Bogu, Velikom
Jehovini svjedoci [video]

Jehovini svjedoci [video]

Lectio Brevis
Jehovine je svjedoke 1874. u Sjedinjenim Američkim Državama utemeljio Charles Taze Russel (1852.– 1916.). Russell je inače bio vješt prevarant. Tako je, između ostalog, lakovjernim farmerima za skupe novce prodavao “čudotvorno žito” koje tobože daje višestruko bolji rod. Kad su farmeri shvatili o čemu se radi došlo je do sudskog spora na kojem je Russell izgubio, a na kraju se ispostavilo da „čudotvorno žito“ daje slabiji urod od običnog. Sve to, međutim, nije smetalo Russellu da sebe proglasi sedmim anđelom Otkrivenja, te počne osnivati kongregacije. “Kongregacije” se najprije utemeljuju pod imenom Studenti Biblije (Zbiljski biblijski istraživači), što je 1931. zamijenjeno novim nazivom Jehovini svjedoci. Odmah ćemo se pozabaviti njihovim imenom tj. inzistiranju na tome da se ne ka
Budizam [video]

Budizam [video]

Lectio Brevis
„Ljudske su strasti beskonačne kao žeđ čovjeka koji pije morsku vodu – on nema nikakvog zadovoljstva, a žeđ mu stalno raste. Podrijetlo tuge je želja.“ Ovo su samo neki od citata koji se pripisuju Probuđenom, odnosno Budi, odnosno Siddharthi Gautami – utemeljitelju budizma. Budizam nastaje i razvija se u 6. st.pr.Kr. unutar religije o kojoj smo već govorili – hinduizmu. Iako se počeci vežu uz Indiju, kasnije se više širi u Kini, Koreji i Japanu. Danas ta religija broji oko pola milijarde sljedbenika, što je svrstava na 4. mjesto najmnogoljudnijih religija svijeta. Najviše budista ima, osim spomenutih država, još i u Mongoliji i Tajlandu. Najpoznatije je mjesto budizma Tibet. Radi se doslovno o visoravni koja je ujedno najveća na svijetu i s najvećom nadmorskom visinom. Kao što je v
Islam [video]

Islam [video]

Lectio Brevis
Ja sada bježim pod okrilje Tvoje i Tvog Kur'ana, Tvoje vječne riječi, Gospode, grijehe, odriješi moje i bolesnu mi dušu izliječi – ta ja se sklanjam pod okrilje Tvoje. Gospode, razum prosvijetli mi sada i daj mi snage, daj mi volju jaku, demone sve što može da svlada… nek' Tvoja milost svijetli mi u mraku, Gospode, razum prosvijetli mi sada! (Musa Ćazim Ćatić) Povijest Iako će muslimani reći da njihova vjera, jednako kao i židovstvo, potječe još od početka vremena, u strogom smislu jasno je da islam postoji tek od 7. stoljeća naše ere. Osnivač islama je Muhamed, rođen u Meki, „najveći“ Božji tj. Alahov prorok. Sve započinje kad se, kako oni tvrde, anđeo Gabrijel ukazao Muhamedu i počeo mu citirati Božju riječ koju Muhamed zapisuje u knjigu koja se zove Kur'an. Godine 613. Muhamed
Hinduizam [video]

Hinduizam [video]

Lectio Brevis
„U srcu ovog pojavnog svijeta, unutar svih njegovih promjenjivih oblika, živi nepromjenjivi Gospodar. Dakle, idite s onu stranu promjena, i, uživajući u unutrašnjosti, prestanite uzimati za sebe ono što je za druge bogatstvo.“ To je samo jedan od brojnih zanimljivih stihova možda i najstarije religije svijeta. Povijest Korijeni hinduizma i njegovi mitovi sežu i do nekoliko tisuća godina prije Krista (5.000?) i vjerojatno se radi o najstarijoj, a živoj religiji svijeta. Ipak, kao o religiji o hinduizmu možemo govoriti tek od otprilike 2.000 g.pr.Kr. Sama riječ hinduizam isprva je imala geografske konotacije te se ticala ljudi koji su živjeli iza rijeke Ind, današnja Indija. Kasnije je pojam dobio religioznu konotaciju te i danas označava pripadnike religije koja, između ostalog, š
Židovstvo [video]

Židovstvo [video]

Lectio Brevis
Grad Jeruzalem sveto je mjesto triju monoteističkih religija svijeta. Najstarija i prava zvijezda među njima je židovstvo. Iako postoje sumnje da su Židovi (Hebreji ili Izraelci) oduvijek bili monoteisti, upravo su oni ideju monoteizma doveli do krajnjih granica i u konačnici čvrsto prianjali uz nju. Vjerovati da postoji samo jedan Bog bila je čudna i neobična ideja u vrijeme kad je svaki dom imao svog božanskog zaštitnika. No, krenimo redom. Povijest Iako korijeni židovstva možda sežu sve do postanka svijeta te Adama i Eve, sama religija, u uskom smislu te riječi i prema dostupnim znanstvenim otkrićima seže do neke 2.000. godina prije Krista. Iako ne postoji neki jasan utemeljitelj ove religije, ako se mora birati, otac je izraelskog naroda Abraham. Njegov sin Izak i unuk Jakov
Vrste i ključni pojmovi religija [video]

Vrste i ključni pojmovi religija [video]

Lectio Brevis
U prošlom smo videu tek zagrebali malo ispod površine i već smo vidjeli da je religija usko vezana uz čovjeka i pokušava mu ponuditi odgovore, oblike ponašanja i vjerovanja koja se tiču najdubljih ljudskih pitanja. To su vrlo teška pitanja i stoga ne čudi da u svijetu postoji mnoštvo religija. Uz to, postoji mnoštvo pojmova koje valja razumjeti da bi se shvatilo religiju. Ovdje ćemo pokazati najvažnije vrste, oblike, elemente i pojmove u religiji. Već u prošlom videu dotaknuli smo se ideje mita i svetih tekstova. U pejorativnom smislu, dakle, kad se želite nekome narugati, onda pojam mit ima negativno značenje. Vjerovati u mit znači vjerovati u pričice za malu djecu koje nemaju veze sa stvarnošću. No mit ne mora nužno biti lažna priča. U svojoj biti to je samo priča. Obično za cilj
Marija Magdalena (4. dio): Što zapravo znamo? [video]

Marija Magdalena (4. dio): Što zapravo znamo? [video]

Lectio Brevis
O možda najkontroverznijoj ženi Novog zavjeta već smo snimili 3 videa (1., 2., 3.) u kojima smo uglavnom pobijali suvremene mitove koje propagiraju hollywoodski filmovi i kvazistručnjaci i pokazali smo zašto je Magdalena toliko važna osoba za kršćanstvo: svjedočila je Isusovoj smrti i uskrsnuću. No, izuzev toga nismo rekli ništa konkretno o njoj, tko je bila i što je radila. Na ta ćemo pitanja odgovoriti u ovom, ujedno posljednjem, videu niza. U startu valja napomenuti da je jako teško reći nešto konkretnije o ljudima antike i daleke prošlosti, izuzev toga da su postojali. Nije to specifikum biblijskih likova, već vrijedi općenito. Ništa ne znamo o 99% ljudi tog vremena, a o onih 1% znamo uglavnom samo 2-3 sitnice. Marija Magdalena pripada u tu skupinu od 1%. O njoj znamo barem nešt