Ponedjeljak, 19 travnja

Blagdani i sveta vremena

Životopisi svetaca, povijest blagdana, vjerski običaji…

Nedjelja Laetare – Četvrta nedjelja korizme
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Nedjelja Laetare – Četvrta nedjelja korizme

Nekada su nedjelje, dok su svete Mise bile na latinskom jeziku, dobivala svoje nazive po početnim riječima ulaznih pjesama (introita) pa se tako na Četvrtu nedjelju korizme pjevala antifona "Laetare Jersualem" (Raduj se, Jeruzalme), na temelju čega se i danas kadšto može čuti da se ona naziva Nedjelja Laetare. "Raduj se, Jeruzaleme..." stihovi su koje pronalazimo u Knjizi Izaijinoj 66,10, a u prijevodu glase ovako: "Veselite se s Jeruzalemom, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime svi koji ste nad njim tugovali!" Nedjelja Laetare nalazi se približno u sredini korizme, pa se ponekad naziva i Sredoposna, a poznata je i pod nekim drugim imenima, kao npr. Majčinska nedjelja, Nedjelja ruže, Ružičasta nedjelja ili Nedjelja pet kruhova.  S obzirom da je korizma od ...
Katedra svetog Petra apostola
Blagdani i sveta vremena

Katedra svetog Petra apostola

Kao liturgijski blagdan Katedra Petra apostola u Crkvi se slavi 22. veljače, različito od svetkovine njegove mučeničke smrti 29. lipnja, i to od 4. stoljeća naovamo. Uz tu svetkovinu mučeništva vezano je i ime sv. Pavla apostola, koji se ne ubraja u Dvanaestoricu, ali kojemu se uskrsli Gospodin ukazao i pozvao ga u službu evangelizacije narodâ. Apostolski Prvaci, koji nisu utemeljili Crkvu Kristovu u Rimu, jer su već našli kršćane u njemu, jesu njezin temelj. Nisu dali svoje živote za Krista istoga dana, ali jesu u istome gradu, Rimu, možda iste 67. godine: Petar na križu na vatikanskome brežuljku, a Pavlu je, kao rimskomu građaninu, mačem odrubljena glava izvan rimskih zidina. „Tako su svaki na svoj način okupili jednu Kristovu Crkvu, bratski osvojili mučenički vijenac i zajedničko što...
Uskrsni ciklus liturgijske godine [PDF]
Blagdani i sveta vremena, E-knjige

Uskrsni ciklus liturgijske godine [PDF]

Ova e-knjiga sadrži tekstove koji su objavljeni na ovom portalu, a vezani su uz svetkovine, blagdane i sveta vremena uskrsnog ciklusa liturgijske godine. U njoj se nalaze pojašnjenja korizmenog vremena, Velikog tjedna, Uskrsa, pouskrsnog vremena, Uzašašća i Duhova. Ovdje ih ujedinjujemo kako bi zainteresiranima bili dostupniji, a e-knjiga se otvara klikom na donju sliku.
Sveti Toma Akvinski
Stopama svetaca

Sveti Toma Akvinski

Spomendan svetog Tome Akvinskog slavi se 28. siječnja, a riječ je o jednom od najznačajnijih teologa u povijesti Katoličke Crkve, onome koji je znao skladno povezati razum i vjeru, filozofiju i teologiju. Sveti Toma Akvinski rođen je 28. siječnja 1225. god. nedaleko od Napulja, na imanju Aquino, u grofovskoj obitelji. Majka mu je bila rođakinja njemačkoga cara Fridrika II. Odmalena se isticao u znanju i želji za stjecanjem novih spoznaja, što mu je pomoglo i u sazrijevanju u vjeri i traženju puta k Bogu. U djetinjstvu je ušao u samostan Monte Cassino kao benediktinski oblat (onaj koji živi u samostanu, ali nema redovničke zavjete), gdje je primio temeljnu naobrazbu, a onda je studij nastavio u Napulju. U dobi od 19 godina, protivno roditeljskim željama, stupio je u dominikanski red. Ka...
Nedjelja Gaudete – Treća nedjelja došašća
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Nedjelja Gaudete – Treća nedjelja došašća

Liturgijski gledano, Treća nedjelja došašća je nešto drukčija od ostale tri. Ta se nedjelja naziva Gaudete, a ime joj dolazi iz latinskoga jezika i znači radujte se! Smisao posebnosti te Treće nedjelje došašća pronalazimo u Fil 4, 4, gdje Pavao poručuje Filipljanima: Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Točnije, svoj naziv vuče iz ulazne pjesme Gaudete in Domino semper (Radujte se u Gospodinu uvijek), a prema tradiciji da su nedjelje dobivale svoja imena prema latinskim nazivima ulaznih misnih pjesama (introita). Iako došašće danas nema izričiti pokornički karakter kao korizma, nego je riječ o radosnoj, ali ozbiljnoj pripravi za Božić, ipak i unutar tog vremena smo pozvani na izraženiji kreposni život, posebno na post, molitvu i milostinju. Štoviše, došašće je nastalo p...
Prvomučenici Svete Rimske Crkve
Stopama svetaca

Prvomučenici Svete Rimske Crkve

Evanđelje je radosna vijest, poruka čovjeku i čovječanstvu o otkupljenosti od grijeha, koju nam je darovao nebeski Otac poslavši svoga Sina na zemlju i koji je, poslušan do smrti Očevoj volji, učinio sve one koji prihvaćaju takvu ponudu spasenja djecom Božjom, učvrstivši ih u nadi u dioništvo buduće nebeske slave. No, ta je ponuda spasenja otpočetka izazivala protivljenje mnogih, pa je tako i sam Krist - jedini Spasitelj svijeta - za svoj neprocjenjivi dar bio razapet i ubijen. Međutim, Krist je ispunio svoje poslanje i Otac ga je uskrisio od mrtvih, darujući mu Ime nad svakim imenom, kako bi se na to Ime prignulo svako koljeno nebesnika, zemnika i podzemnika, i kako bi svaki jezik priznao da Isus Krist jest Gospodin (usp. Fil 2,9-11). Tu istinu o Kristovu djelu otkupljenja i njegovu u...
Sveti Petar i Pavao
Stopama svetaca

Sveti Petar i Pavao

Koncem lipnja u kalendaru se spominjemo apostola Petra i Pavla. Iako ih redovito zajedno spominjemo, ta svu dvojica kršćanskih velikana umnogome bili različiti. Petar je bio ribar, dakle, neobrazovan i siromašan. Petar je, nadalje, bio Galilejac, domaći Židov. Nadalje, on je bio u onom uskom krugu trojice učenika koje je Isus odvajao u nekim važnim trenucima. Valja, međutim, napomenuti da je Petar bio i nagle naravi: uoči Kristove muke junačio se kako će on ostati uz njega, makar ga svi drugi napustili, čak je trgnuo mač na slugu velikog svećenika, ali je uskoro pobjegao kao i svi ostali, da bi, na koncu u strahu za vlastiti život svoga Učitelja triput zatajio. Pa ipak, Isus ga je postavio za prvaka među apostolima. Kao apostol naviještao je evanđelje prvenstveno svojim sunarodnjacima...
Sveti Ivan Fisher i sveti Toma More
Stopama svetaca

Sveti Ivan Fisher i sveti Toma More

U suvremenom društvu koje ističe važnost ekumenizma ili tolerancije prema drugima i drugačijima, ekskluzivnost  isticanja Isusa Krista kao jedinoga Spasitelja svijeta u svjetlu poklada Katoličke Crkve, može se činiti nedovoljno razumljivo ne samo današnjem prosječnom čovjeku, nego i prosječnom vjerniku. Naime, životopisi mnogih svetaca i velikana svjedoče kako su oni vrlo često nosili glavu u torbi upravo zbog vjernosti Kristu i nauku Katoličke Crkve, pa se danas njihove žrtve mogu činiti relativno bezvrijedne i besmislene. Između mnogih drugih, to se može odnositi i na svetoga Ivana Fishera (1469.-1535.) i svetoga Tomu Morea (1477.-1535.). Oni su, naime, u svoje vrijeme posvjedočili životom svoju vjernost Katoličkoj Crkvi i poradi toga su bili proglašeni svetima, dok bi se danas možda...
Svetkovina Presvetoga Trojstva
Blagdani i sveta vremena

Svetkovina Presvetoga Trojstva

Naslanjajući se na riječi svetoga Pavla da je uzalud naša vjera ako ne vjerujemo u uskrsnuće (usp. 1 Kor 15,14), možemo reći da je, iz perspektive našega spasenja, dar uskrsnuća najveće otajstvo. Zato se i kaže da je Uskrs najveći kršćanski blagdan, a od njega sva liturgijska godina dobiva svoj smisao. Međutim, ako gledamo otajstvo samoga Boga, nespoznatljivu tajnu trojstvene Ljubavi, onda ipak moramo priznati da stojimo pred najvećom nepoznanicom koju ljudski um može zamisliti. Teološki se ta ljubav pokušava izraziti i dogmatskim i alegoričkim i simboličnim izričajima, ali u svojoj biti ostaje nedohvatljiva. Koliko je to otajstvo svjedoči i Katekizam Katoličke Crkve u br. 234: "Otajstvo Presvetog Trojstva središnje je otajstvo kršćanske vjere i života. To je otajstvo Boga u njemu s...
Liturgija i teologija Uskrsa
~ Izdvojeno ~, Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgija i teologija Uskrsa

Nedjelja – tjedni Uskrs Koji je najstariji najveći kršćanski blagdan? Nedjelja. Još od apostolskih vremena kršćani su nedjeljom slavili euharistiju, po kojoj se ostvaruje vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća. Tako govori i Konstitucija o liturgiji Drugog vatikanskog sabora Sacrosanctum concilium (SC) u br. 106: „Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova. Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušaju Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa“. Tako je svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnuća i svako euharistijsko slavlje – ponajpače ono nedjeljno – upri...