Nedjelja, 24 listopada

Pučki običaji

Očići – pučki običaj uz 4. nedjelju došašća
Pučki običaji

Očići – pučki običaj uz 4. nedjelju došašća

U nekim katoličkim krajevima, posebno u dijelovima Bosne i Hercegovine, Dalmatinskoj Zagori i Bačkoj, još uvijek su sačuvani stari lijepi običaji obiteljske prisnosti i šale, a vezuju se uz drugu, treću i četvrtu nedjelju došašća. Tako se druge nedjelje došašća obilježavaju Djetinjci, treće Materice, a četvrte Očići. Iako se običaji razlikuju od kraja do kraja, svima je zajedničko zbijanje šale, takvo koje ima za cilj još više međusobno zbližiti ukućane, rodbinu i prijatelje, a manifestira se kroz razne oblike darivanja kakvom sitnicom - na Djetinjce djeca daruju roditelje, na Materice to čini majka djeci i drugim čestitarima, a na Očiće otac kuće. Djeca bi se tako na Očiće ustala rano i odmah išla kakvim konopčićem "svezati" oca, koji je potom morao platiti svoje oslobođenje tako da i...
Djetinjci – stari narodni običaj 2. nedjelje došašća
Pučki običaji

Djetinjci – stari narodni običaj 2. nedjelje došašća

U današnjim vremenima kada vrijednost obiteljskog zajedništa i međusobnog podupiranja, iz različitih razloga, gubi na svojoj snazi, dobro je prisjetiti se nekadašnjih zanimljivih i simboličnih običaja 2., 3. i 4. nedjelje došašća, a koji nam mogu biti poticaj u osnaženju obitelji i kao male kućne Crkve. Tako se u nekim hrvatskim krajevima, posebno u južnoj Dalmaciji, istočnoj Hercegovini ili među Bunjevcima običavalo obilježavati Djetinjce, Materice i Očiće, i to redom u navedene nedjelje. Iako je ponegdje do danas zadržan taj običaj, on je više činjenica oživljavanja stare tradicije, a znatno manje stvarne životne isprepletenosti svakodnevnog života s liturgijskom godinom, kako je to bilo nekada. Svakom od tih dana bio je cilj, uz značenje ulaska u novu nedjelju došašća i približavanj...
Sveti Juraj: legende, blagoslov konja, narodni običaji i molitve
Pučki običaji, Stopama svetaca

Sveti Juraj: legende, blagoslov konja, narodni običaji i molitve

Sveti Juraj je, moglo bi se reći, univerzalni svetac. Štuju ga i katolici i pravoslavci i muslimani, a posebno ga štuju Romi. Omiljen je i u našim krajevima, njemu su posvećene mnoge crkve i mnoga mjesta, a zapravo malo tko od vjernika zna reći o svetom Jurju više od onoga da se liturgijski časti 23. travnja. O svetom Jurju Iako o njemu ima vrlo malo pouzdanih podataka, tijekom stoljeća su nastale mnoge legende, velikim dijelom u vrijeme viteštva, koje toga mučenika (vjerojatno zato što je bio vojnik) najčešće prikazuju kao viteza koji ubija zmaja i spašava princezu. Tako postoji legenda (pripisuje se Giacomu di Varazzeu) koja tvrdi kako je u jezeru u blizini grada Silene živio zmaj, kojemu su svakodnevno za hranu morali davati ovce, janjad, telad ili kakvu drugu životinju. Međut...
Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji
Pučki običaji

Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji

 Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke U Crkvi je uobičajeno u različitim krajevima da se na Veliku subotu ili na sam Uskrs ujutro na ranoj misi blagosliva jelo: kruh, janjeće meso, suho kuhano meso, kuhana jaja i mladi luk. To se ‘posvećenje’ uzima kao prvo na početku uskrsnog doručka. Domaćin prije jela zajedno s ukućanima izmoli: Očenaš, Zdravomariju i Slavaocu „za rod i berićet, za voke (volove) i težake“. Nakon doručka spremalo se i odlazilo na misu. Išli su svi koji mogu, a kod kuće je ostajao netko da sprema ručak i da pazi na stoku. Na Uskrs se kuca obojenim jajima, osobito djeca. Onaj tko svojim jajetom razbije tuđe, pobjeđuje i uzima sebi jaje koje je razbio. Iza mise se nije zadržavalo kod crkve, niti su se ...
Nekadašnji običaji uz Veliki petak i Veliku subotu
Pučki običaji

Nekadašnji običaji uz Veliki petak i Veliku subotu

 Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke Na dane Velikog petka i subote nije se radilo, osobito se nije orala zemlja. To je imalo podsjećati na Isusovo umiranje na križu, kad se zemlja potresla, pećine raspucale, grobovi otvarali. Strogi post se na Veliki petak obdržavao tako što se za jelo uzimao kruh, luk, posni grah, kopriva ili zelje, a neki bi postili samo o kruhu i vodi. Interesantna je i molitva koju su na Veliki petak u Stranjanima i Matoševcima molile pojedine žene. Ta molitva je glasila: „Oj dušice grješna, budi u vjeri krepna (snažna); kada pođeš putovati dugim putem, uskim klancem, susrest će te duh nemili, duh nečisti. Pitat će te: Dušo ili si moja il si Božja? Nisam tvoja već sam Božja. ...
Cvjetna nedjelja i blagoslov grančica
Pučki običaji

Cvjetna nedjelja i blagoslov grančica

 Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke Spomendan Isusova slavnog ulaska u Jeruzalem posebno se obilježavao. Djeca i djevojke bi se ujutro umivale vodom u koju bi se stavile latice cvijeća, naročito ljubičica, pa se taj čin po tome nazivao ‘cvjetanje’ ili ‘ljubičanje’. U crkvu na misu bi se ponijele jelove grančice na posvetu i za procesiju oko crkve. Ako iz neke kuće, zbog udaljenosti, nitko nije išao na misu i posvetu grančica, dao je svome susjedu da ih odnese i posvećene vrati. Posvećene grančice bi se zadijevale na prikladnom mjestu, najčešće za rog kuće, i držale bi se preko cijele godine. Kada bi zaprijetilo kakvo nevrijeme, domaćica bi te grančice uzimala i stavljala na žar na maši i iznosila na kućni prag, te okrenuvši s...
Poklade, maškare, krafne
Pučki običaji

Poklade, maškare, krafne

Zadnja nedjelja pred korizmu je pokladna nedjelja. Kršćani su od davnina znali malo popustiti u ovo vrijeme, jer slijedi četrdesetdnevni post. Po tome kako i koliko se vremena posvećuje mačkarama ili maškarama, dalo bi se zaključiti da će svi u veliki post i strogu osobnu korizmu. Dao Bog da je tako, ali po onoj narodnoj: "Daj Bože, kćeri, da te beg uzme, ali netko drugi se vrza oko kuće!" Još se uvijek sjećam velikoga don Ante Bakovića koji nam je prije desetak godina donio izvješće na Veliki petak iz Zagreba, odnosno zagrebačkih diskača, koji su bili prepuni. Onda si možemo zamisliti kako je to kršćansko ponašanje drugim običnim ili drugim korizmenim danima. Ne želim umanjivati niti podcjenjivati svijest i svijet kršćana, ali mi je to jednostavno ovih dana u pameti. Jednako neć...
Božićne svijeće – običaj paljenja i gašenja
Pučki običaji

Božićne svijeće – običaj paljenja i gašenja

U kršćanskom svijetu je običaj da za Božić i božićne dane budu upaljene tri božićne svijeće za vrijeme zajedničke molitve i za vrijeme zajedničkoga blagovanja. U nas je običaj da svijeće budu u bojama hrvatske zastave - trobojnice. Također je običaj da se svijeće stave u božićno žito - pšenicu. Na Božić se svijeće gase komadom kruha umočenim u vino. Taj kruh se ostavi pored svijeća i njime će se gasiti svijeće svaki put do Bogojavljanja, Vodokršća ili Tri Kralja koje slavimo 6. siječnja. Budući da je sve to blagoslovljeno i da je blagoslovina, kruh umočen u vino se ne baca, već se ranije davao ovci koja jutro poslije izađe prva iz štale. Danas bi to bilo da se daje mački ili psu s onom istom nakanom i blagoslovom i da se ne gazi i baca, već da se blagoslovljeno poštuje na j...
Adventski i božićni običaji
Pučki običaji

Adventski i božićni običaji

Adventski i božićni običaji koji su bili uvriježeni u Stranjanima i Matoševcima, selima nedaleko od Banje Luke. Običaji vezani za razdoblja crkvene godine i neke blagdane Ne možemo govoriti o nekim običajima koji su karakteristični samo za Stranjane i Matoševce. U tim selima su vladali običaji koje nalazimo i u drugim, okolnim katoličkim selima. Ukratko ćemo prikazati neke od njih, posebno one vezane za predbožićno i božićno, preduskrsno i uskrsno vrijeme, te za neke blagdane i svetkovine. Advent ili došašće Vrijeme od 4 tjedna prije Božića naziva se u Crkvi došašće ili advent. To je razdoblje duhovne priprave za proslavu rođendana Isusa Krista. Kroz to vrijeme obično se nije išlo na prela i sijela, nisu se vršila vjenčanja i priređivale svadbe. Odatle ...
Drvo badnjak i pučki običaji
Pučki običaji

Drvo badnjak i pučki običaji

Badnjak po svojem bogatstvu pučkih i crkvenih običaja zaslužuje veoma značajno mjesto, a unutar njih običaji vezani uz drvo badnjak također pokazuju veliko bogatstvo. Iako se običaji vezani uz to drvo podosta razlikuju od kraja do kraja, ipak se mogu uočiti neki elementi koji prevladavaju. U mnogim bi se krajevima, naime, rano ujutro ili tijekom dana na Badnjak otišlo u šumu usjeći podeblju hrastovu, cerovu ili neku drugu granu (u primorskim krajevima uglavnom maslinovu), a koja bi obično bila dugačka jedan do dva metra i koja bi se po povratku kući naslonila na strehu ili pored ulaznih kućnih vrata. Potom bi se ukrašavala npr. bršljanovim ili lovorovim grančicama i urezivao na njoj križ, a djeca su znala obilaziti od kuće do kuće i procjenjivati čiji je badnjak najljepši. Navečer ...