Utorak, 18 siječnja

Lectio Brevis

Uređuje: Hrvoje Šijak

Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]
Lectio Brevis

Zapadna i Istočne Katoličke Crkve [video]

Katolička se Crkva sastoji od ukupno 24 Crkve ujedinjene pod papom. Najpoznatija je Rimokatolička, ali postoje još 23 Istočne Katoličke Crkve. Svojom vanjštinom možda sliče na pravoslavne kršćane, ali istočni katolici su jednako katolici kao i mi koji pripadamo Latinskoj Crkvi. Objasnimo o čemu se radi.Kao prvo, govorimo o katoličkim Crkvama. Radi se dakle o pravim pravcatim katolicima. To znači da imamo puno zajedništvo, da smo braća i sestre u punom kršćanskom smislu, da priznajemo istog papu i da možemo zajedno pristupiti pričesti, sklapanju ženidbe, ma sve bez ikakvih zapreka.Kao drugo, govorimo o Zapadnoj, odnosno Istočnim Crkvama jer je tako bilo podijeljeno Rimsko Carstvo. U toj podjeli Carstva, jedna se Crkva geografski našla na Zapadu pa se zove Zapadna, Latinska ili Rimska. Sv...
Sinoptički problem [video]
Lectio Brevis

Sinoptički problem [video]

Novi zavjet sadrži četiri evanđelja. Sva četiri govore o djelovanju, naučavanju, smrti i uskrsnuću Isusa iz Nazareta. Međutim, tri su evanđelja (po Marku, po Mateju i po Luki) tekstualno toliko slična da se čini da među njima postoji neka tajna veza koja se stručno naziva “sinoptički problem”. Ovdje ćemo vidjeti o čemu se radi. Riječ “sinoptički” ovdje označava zajedničko gledanje ili slično gledište. Konkretno, kad kažemo da su evanđelja po Marku, Mateju i Luki “sinoptička”, želimo reći da donose mnoštvo istih ili vrlo sličnih sadržaja, Isusovih riječi, djela te općenito događaja pa ih možemo staviti jedno pored drugog i zajednički tj. sveobuhvatno usporediti i vidjeti što pišu isto, a što različito. Ivana rijetko kad možemo zajedno gledati s prva tri evanđelja. Dakle, tri su evanđelja...
Pričest na jezik ili ruke? [video]
Lectio Brevis

Pričest na jezik ili ruke? [video]

Pričest na jezik ili ruke? Kako bi se katolik trebao pričešćivati, kako smo došli u današnju situaciju i u čemu je zapravo problem? Prije nego nastavimo valja napomenuti da će ovdje fokus biti na primanju Tijela Kristova pod prilikom kruha, iako sve rečeno u svojoj biti može vrijediti i za primanje pod prilikom vina. Redak iz Djela apostolskih (2, 42) navodi da prvi kršćani  “bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama”. Ovdje je fokus na lomljenju kruha koje valja shvatiti kao euharistiju ili misu. Nije potrebno argumentirati da je tijek mise kroz povijest mijenjao svoj oblik i razne elemente, no uvijek je misa spomen-čin Kristove muke smrti i uskrsnuća. Uz to, oduvijek postoji i određena nepromjenjiva struktura koja je prepoznata u Isusovim gestama...
Drugi vatikanski sabor [video]
Lectio Brevis

Drugi vatikanski sabor [video]

Drugi vatikanski sabor bio je 21. ekumenski koncil Katoličke Crkve. Ekumenski su koncili, okupljanja biskupa cijeloga svijeta i pape, gdje se tumači ili definira crkvenu doktrinu i disciplinu.Na Drugom vatikanskom saboru sudjelovao je rekordan broj biskupa, kardinala, poglavara ili jednostavno otaca, njih oko dvije i pol tisuće. Usporedbe radi na Prvom vatikanskom sudjelovalo je oko 750 otaca, na Drugom lateranskom 500, a na Tridentu niti 300 (255). Drugi vatikanski poseban je i po tome što je po prvi put sudjelovao značajan broj otaca izvan Europe: oko 400 iz Azije i Sjeverne Amerike, oko 350 iz Afrike i oko 600 iz Južne Amerike (Europa oko 1000). Sudjelovalo je 28 otaca iz tadašnje Jugoslavije. Također, značajnu su, ali ne presudnu, ulogu po prvi put imali i laici, a među promatračima...
Kalež [video]
Lectio Brevis

Kalež [video]

U misnim slavljima postoji mnogo predmeta koje možemo primijetiti. Neke prepoznajemo, a neki su nam manje poznati. Čak i ono što nam je poznato nije nam možda uvijek do kraja jasno. Ovdje ćemo stoga progovoriti o jednom poznatom predmetu: kaležu. Također ćemo objasniti zašto izgleda tako kako izgleda, od čega je napravljen i kako se zovu svi ostali predmeti koji su u misi često stavljeni na taj kalež.Kalež ili hrvatski rečeno “čaša” često se spominje u evanđeljima. Ključni su svakako oni trenuci s Posljednje večere, jer Isus tada uze čašu i reče one poznate riječi koje uvijek čujemo na misi. Samim time, možemo reći da uz kruh, vino i stol, odnosno oltar, kalež možemo ubrojiti u ključne predmete svakog misnog slavlja.Sâm se kalež sastoji od 3 dijela: gore imamo čašku koja prima vino, zat...
Mala Gospa [video]
Lectio Brevis

Mala Gospa [video]

8. rujna Crkva slavi Marijin rođendan, odnosno: “Rođenje Blažene Djevice Marije”. Blagdan je poznatiji pod nazivom “Mala Gospa” jer je Marija, kad se rodila, bila malena djevojčica: mala Gospa. “Gospa” pak znači gospođa ili dama.Moramo paziti da ovaj blagdan ne pobrkamo s “Velikom Gospom”. Velika Gospa je svetkovina na koju slavimo to da je Marija, kad je već bila odrasla i velika uznesena na Nebo. Također, ne treba brkati “Malu Gospu” s dogmom i blagdanom “Bezgrešnog začeća” jer se ono tiče trenutka kad je Marija začeta, dok 8. rujna mi slavimo rođenje Marije. Dakle, Bezgrešno začeće odnosi se na trenutka kad je Marija začeta, “Mala Gospa” se odnosi na Marijino rođenje, a “Velika Gospa” se odnosi na kraj Marijina zemaljskog života.Svakako da su Bezgrešno začeće i Uznesenje važniji doga...
Glavosijek sv. Ivana Krstitelja [video]
Lectio Brevis

Glavosijek sv. Ivana Krstitelja [video]

Crkva se 29. kolovoza spominje mučeništva sv. Ivana Krstitelja. Spomendan je poznat i pod nazivom Glavosijek sv. Ivana Krstitelja, budući da je prema evanđeljima Ivanu odrubljena glava. No što zapravo znamo o tome događaju? Koji su bili razlozi Ivanova smaknuća i gdje li se slavio zloglasni Herodov rođendan? Četiri su dokumenta od povijesne važnosti koja spominju taj događaj: Židovske starine Josipa Flavija te sinoptička evanđelja. Flavije tvrdi da je Herod dao ubiti Krstitelja jer se bojao njegova utjecaja u narodu i moguće pobune.[1] Matej (14, 1-12) nam kaže da je Herod dao uhititi Krstitelja zbog Herodijade, ali da se bojao ubiti ga zbog utjecaja naroda. Ipak, davši obećanje Herodijadinoj kćeri morao je, iako vrlo žalostan, odrubiti glavu Krstitelja. Kod Luke (9, 7-9) saznajemo tek ...
Toma (čiji) Blizanac [video]
Lectio Brevis

Toma (čiji) Blizanac [video]

U nedjelju nakon Uskrsa na misi čitamo o nevjernom Tomi, ali zanimljivo da se on u Bibliji naziva Toma Blizanac. Jeste li se ikad pitali, čiji je on blizanac? I zašto baš taj blizanac ne vjeruje da je Isus uskrsnuo? Zašto baš taj apostol blizanac Isusu postavlja pomalo kritička pitanja pa će on jedini Isusu prigovoriti da im nešto nije dobro objasnio?[1] Možda o ovome niste nikad razmišljali, ali, šokantna otkrića u Nag Hammadiju jednog drevnog spisa koji je, prema nekima, nastao prije nekih novozavjetnih tekstova, možda daju odgovor koji se mnogim katolicima ne bi svidio: Toma je Isusov blizanac.[2] A on je kritičniji prema Isusu i ne vjeruje u uskrsnuće jer Isusa zna odmalena, zajedno su odrastali i pomalo je ljubomoran što Isus bere svu slavu. Reklo bi se - bratska posla. Ali…, je li...
Pakao [video]
Lectio Brevis

Pakao [video]

Pakao je često predmet šala na račun vjernika. Evo jednog primjera. Možemo reći što želimo, ali reakcija publike pokazuje da je George Carlin ukazao na jedan mogući problem. Kako može dobri Bog koji nas ljubi, koji je naš otac, dopustiti pakao i tjerati neke ljude u pakao? Još nam je razumljivo da postoji neka kazna za ljude koji su bili zli, ali zašto pakao mora biti toliko grozan i još k tome vječan?Prije svega valja riješiti nekoliko načelnih problema. Što je pakao? Pakao je, jednostavno rečeno, mjesto bez Boga ili mjesto na kojem kao da Boga nema, gdje je njegova prisutnost nezamjetna. Također, valja reći da se vjerom u pakao pretpostavlja da su ljudi slobodni i da Bog nikoga ne tjera na prijateljstvo s Njim. Bog je svakog od nas stvorio i voli nas, ali nikoga od nas ne sili da bude...
Majka Božja Lurdska [video]
Lectio Brevis

Majka Božja Lurdska [video]

11. veljače Crkva slavi Gospu Lurdsku, odnosno, spominje se ukazanja Blažene Djevice Marije djevojci Bernardici u Lourdesu.Lourdes je maleni grad koji se nalazi na jugu Francuske tik uz Pirineje. Sredinom 19. st. gradić je brojao oko 4.000 stanovnika i vjerojatno većina svijeta za njega ne bi znala da se 1858. pred jednim svećenikom nije pojavila jedna djevojka. To je bila četrnaestogodišnja Bernardica. Ta djevojka, punog imena (Marie) Bernadette Soubirous, rođena je 1844. (7. 1.)  kao prvo od ukupno devetero djece siromašnog mlinara Franje (François Soubirous) i supruge mu Luize (Louise Casteròt).Bernardica je od malena bila vrlo boležljiva, a zbog siromaštva nije mogla niti primiti adekvatnu zdravstvenu skrb. Stoga je za svojim prijateljima zaostajala i tjelesno i intelektualno pa se ...