Nedjelja, 24 listopada

Teološki prilozi

Teološki i filozofski tekstovi suradnika i gostujućih autora

Papa Grgur X.: 1271.-1276. i Drugi lionski koncil: 1274.
Povijest Crkve

Papa Grgur X.: 1271.-1276. i Drugi lionski koncil: 1274.

Pogledajmo jedno kratko a burno razdoblje u crkvenoj povijesti u 13. stoljeću, ljudsko natjecanje za uzvišenim prijestoljem, onim vrhovnim, i kako je i preko takvih crta prepoznatljiv Božji prst i tekst. Najdulje konklave. Kardinalske borbe da se popuni Rimska stolica - Papina katedra trajale su ne tjednima i mjesecima, nego godinama. Nakon smrti pape Klementa IV. (29. IX. 1268.), Rimska je biskupska stolica ostala prazna 1006 dana, malo manje od tri godine, najdulje konklave u povijesti Crkve. Političke strasti držale su grimizne stožernike u konklavama u papinskoj palači u Viterbu nesložnima u izboru novoga Pape. Bilo je u početku 19 kardinala izbornika ali su dvojica umrla tijekom konklava. Skrletnici su bili podijeljeni u dvije političke struje: francusku – njih sedam-osam i talija...
Promjene u Zakoniku kanonskog prava
Crkveno pravo, Crkveno Učiteljstvo

Promjene u Zakoniku kanonskog prava

Uvod Prošlo je tek nešto manje od 40 godina od stupanja na snagu sadašnjeg Zakonika kanonskog prava (27. 11. 1983.), a u njemu je već promijenjen veliki broj kanona. Donesene su neke posve nove odredbe; mnoge su nešto izmijenjene ili dopunjene, ili formalno i jezično poboljšane.[1] Ovdje će biti naznačene samo stvarne i sadržajne promjene, bilo da se radi o posve novim odredbama ili o onima u kojima je izvršena neka značajnija izmjena ili dopuna.[2]       1. Nove odredbe Prvu novu odredbu u Zakonik kanonskog prava iz 1983. unio je papa Ivan Pavao II. svojim motuproprijem: Ad tuendam fidem, od 18. svibnja 1998. Dodao je u kan. 750 paragraf drugi, o obvezi vjernika da čvrsto prihvaćaju i drže sve i pojedino što o nauku vjere ili ćudoređa kao konačno izloži crkveno Učiteljstvo, naime št...
Značenje i tumačenje svetopisamskih tekstova o Blaženoj Djevici Mariji
Sveto Pismo

Značenje i tumačenje svetopisamskih tekstova o Blaženoj Djevici Mariji

Pučka marijanska pobožnost i teološki nauk o Mariji, majci Isusovoj često se nađu u raskoraku. Događa se da u svojim homilijama propovjednici u marijanskim svetištima, gdje se okuplja velik broj vjernika o blagdanima koji slave Isusovu majku, uopće ne temelje svoje propovijedanje na biblijskim tekstovima koji se tijekom misa čitaju. Mora se, doduše, priznati da je Biblija vrlo škrta podacima o Mariji, ali se isto tako mora priznati da se i to malo biblijskih podataka često ne uzima u obzir, a biblijske se tekstove koji Mariju spominju često prilično površno, a ponekad i vrlo loše, razumijeva i tumači. Zato, valja oprezno pristupiti starozavjetnim i novozavjetnim tekstovima i ne pretjerivati, a osobito ih u tumačenjima ne „natezati“ da bi se biblijskim tekstom tek potvrdile propovjedničk...
Papa Inocent III.: 1198.-1216. i Četvrta križarska vojna: 1202.-1204.
Povijest Crkve

Papa Inocent III.: 1198.-1216. i Četvrta križarska vojna: 1202.-1204.

Inocent[1] III. - Lotario di Segni rođen je u južnom Laciju oko 1160. Neobično obdaren oštroumnošću i snažnim karakterom. Studirao u Parizu teologiju a pravo u Bolonji. Postao kardinalom u svojoj 30. godini. Kao Papa, izabran u 38. godini, bio je najmlađi od 24 tadašnja člana Kardinalskoga zbora. Ustoličen na blagdan Katedre sv. Petra, 1198. Umro u 56. godini, 1216. O njemu 24 stranice u trosveščanoj Enciklopediji o Papama,[2] kojoj je kard. Poupard, bivši predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu, napisao kao uvod „Papinstvo u jednoj Enciklopediji“. Još kao kardinal Inocent III. izradio je teološku studiju: Bijeda ljudskoga stanja - De miseria humanae conditionis (1194.-1195.). Čovjekova je sudbina jad i čemer i u dolasku na ovaj svijet i u prolasku ovim svijetom i u odlasku s ovoga svi...
Iz riznice đakovačkih obrednika (1. dio): Obred oblačenja novaka i primanje ministranata
Liturgika

Iz riznice đakovačkih obrednika (1. dio): Obred oblačenja novaka i primanje ministranata

Ovih dana došla mi je u ruke naizvan neugledna knjižica, ali pravi biser: Obred oblačenja novaka i primanje ministranata, Tisak Tiskare Narodne Fronte, Đakovo 1948.[1] Knjižica ima 12 stranica formata 13,5 x 9,5 cm. U onim vremenima strašne represije kad je blaženi Alojzije Stepinac, kao i toliki svećenici, bio u zatvoru, kada su još bili svježi humci ubijenih svećenika, dok se za neke ubijene za grob nikad nije saznalo, Biskupski je ordinarijat u Đakovu našao potrebnim i odvažio se tiskati ovu knjižicu. Navedeni su dr. Z. Marković kao cenzor te dr. A. Akšamović, biskup kao onaj koji je dao odobrenje za tisak. Na početku se naglašava da se obred oblačenja i primanje ministranata slavi jednom, najviše dvaput godišnje o nekom blagdanu, te da za ovu svečanost treba mnogo priprave i vježbe....
Misal Pavla VI. i Misal Pija V. Novo i staro u bogoslužju Crkve [knjiga]
E-knjige, Liturgika

Misal Pavla VI. i Misal Pija V. Novo i staro u bogoslužju Crkve [knjiga]

Knjiga se u PDF formatu može preuzeti klikom na sliku. U liturgijskom kalendaru 30. travnja spomendan je sv. Pija V., pape, a nepunih mjesec dana kasnije, 29. svibnja, spomendan je sv. Pavla VI., pape. Sv. Pio V. odobrio je nakon Tridentskog sabora Rimski misal 1570., a točno četiri stotine godina kasnije, to jest 1970., sv. Pavao VI. je nakon zaključenja Drugoga vatikanskog sabora odobrio novi Rimski misal. Stoga se u literaturi Rimski misal iz 1570. redovito naziva Misal Pija V. (ili Tridentski misal), a onaj iz 1970. Misal Pavla VI. Obojicu ovih papa Crkva naziva svetima i slavi njihov liturgijski spomendan. Pa ipak, gledajući današnju praksu u Crkvi kao i teološke rasprave koje se vode, može se steći dojam da su ova dvojica papa, odnosno ova dva misala međusobno suprotstavljeni i ne...
Zajednička poruka pape Franje, ekumenskog patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog (anglikanskog) nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet
Crkveno Učiteljstvo

Zajednička poruka pape Franje, ekumenskog patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog (anglikanskog) nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet

Niže donosimo prijevod zajedničke poruke pape Franje, patrijarha Bartolomeja i kenterberijskog nadbiskupa Justina o brizi za stvoreni svijet, objavljenu 1. rujna 2021. Poruku je preveo dr. Velimir Blažević. Kroz više od godinu dana svi smo iskusili razarajuće učinke globalne pandemije, svi: siromašni i bogati, slabi i jaki. Neki su bili više zaštićeni ili više ranjivi od drugih, ali brzina širenja zaraze uvjerila nas je da ovisimo jedni o drugima u našim nastojanjima da budemo na sigurnome. Shvatili smo da u suočavanju s ovim svjetskim zlom nitko nije siguran ako to nisu svi, da naši postupci uistinu utječu na druge i da to što činimo danas utječe na ono što će se dogoditi sutra. Nisu nove lekcije, ali smo se trebali s njima iznova suočiti. Nemojmo protratiti ovaj trenutak. Trebamo odl...
Znakovi i simboli u bogoslužju
Liturgika

Znakovi i simboli u bogoslužju

Koliko je važno da se bogoslužje odvija po određenom obredu u kojem se isprepliću određene riječi geste? Je li bila Kristova volja da slavimo misu onako kako je danas slavimo poštujući liturgijske geste, liturgijsku odjeću i uređenje liturgijskog prostora, kako je danas određeno i uobičajeno? Kršćanska je liturgija zapravo slavljenje i ostvarivanje otajstva našega spasenja po djelatnim znakovima. Svakoj su kulturi znakovi važni. Ljudi su se izražavali znakovima i prije nego li su naučili čitati i pisati. Pa ipak, danas kao da su neki (pa i sakramentalni) znakovi sve manje razumljivi, kao da osjećamo otklon od dosadašnje kulture. Npr. znači li doista današnjim mladima poklecanje u Crkvi ono što je značilo čovjeku srednjega vijeka? Konačno, i sama je Crkva uklonila neke znakove iz svoje l...
Motuproprij „Traditionis custodes“
Liturgika

Motuproprij „Traditionis custodes“

Papa Franjo je 16. srpnja 2021. objavio motuproprij „Traditionis custodes“ kojim se ograničavaju pogodnosti koje su imali svećenici na osnovu motuproprija Benedikta XVI. „Summorum Pontificum“ a što se odnosi na slavljenja mise prema Misalu iz 1962.[1] Uz ovaj dokument papa je uputio pismo svim biskupima u kojem obrazlaže odluke donesene u ovom motupropriju.[2] Naime, nakon što je izdan Rimski misal 1970., davane su mogućnosti svećenicima da s vjernicima ipak slave misu po prethodnom obredu. Prema nekim izvorima u Njemačkoj se redovito slavi misa u 149 crkava, u Austriji u njih 45, u Švicarskoj u 41, u Nizozemskoj u 16, u Češkoj u 14, u Belgiji u 19, u Južnom Tirolu u 9, u Liechtensteinu u 5, u Luksemburgu u 1, u Rimu u 8 crkava.[3] U Hrvatskoj se misa po izvanrednom obliku redovito slav...
Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava
Crkveno pravo, Crkveno Učiteljstvo

Promjene u odredbama o ženidbi u Zakoniku kanonskog prava

Članak ukratko obrađuje promjene do kojih je došlo u odredbama ženidbenog prava u važećem Zakoniku kanonskog prava, proglašenom 1983. godine, a koje je u tri slučaja (kan. 1086 § 1; kan. 1117; kan. 1124) izvršio papa Benedikt XVI. svojim ap. pismom MP: Omnium in mentem, od 26. listopada 2009., a u 6 slučajeva (kan. 1108 § 3; kan. 1109; kan. 1111 § 1; kan 1112 § 1; kan. 1116 § 3; kan. 1127 § 1) papa Franjo ap. pismom MP: De concordia inter Codices, od 15. rujna 2016. Kod pape Benedikta radilo se o izostavljanju iz tri kanona (kan. 1086 § 1; kan. 1117 i kan 1124) riječi „i nije formalnim činom iz nje otpala“, a kod pape Franje promjene su se sastojale u dodavanju novih paragrafa u dva kanona (kan. 1108 § 3 i kan. 1116 § 3), u dopunjavanju dvaju paragrafa referiranjem na novi, 3. paragraf u...