»Jaram je moj sladak i breme moje lako.« (Mt 11,30)

Teološki prilozi

Teološki i filozofski tekstovi suradnika i gostujućih autora

Odsutno kršćanstvo
Filozofska teologija

Odsutno kršćanstvo

U novije vrijeme pravo na sakrament postalo je neotuđivo, a vjerničko znanje koje prethodi primanju sakramenta opcionalno i nepotrebno.  Govori se o kršenju prava na sakrament, ali se ne govori o kršenju prava Crkve da zahtijeva minimum znanja za primanje sakramenta. Dok se pravo biti liječnikom, pilotom, kapetanom broda, odvjetnikom potvrđuje znanjem, studijem i diplomom, pravo na sakrament ne mora se izgleda potvrditi nikakvim religioznim znanjem i obrazovanjem.  Ne radi se o pojedinačnim slučajevima, kada se zbog objektivnih okolnosti (recimo teška bolest, smrtna pogibelj) neznanja sakrament može i mora podijeliti. Ne govorimo čak niti o redovitim načinima primanja sakramenata. Mislimo na klimu koja inzistira na pravu na sakrament povezanu s pravom na neznanje. Ne govorimo o količin...
Hijerarhijsko kršćanstvo
Filozofska teologija

Hijerarhijsko kršćanstvo

Različita su shvaćanja hijerarhije i nijedna hijerarhija nije bez određenih složenosti. Možemo govoriti o hijerarhiji moći. Ona se temelji na snazi položaja. Možemo govoriti o hijerarhiji nazivlja. Ona se temelji na snazi i moći imena. Možemo govoriti o hijerarhiji kontrole. Ona se temelji na sposobnosti predviđanja poteza onoga koji je mogući neprijatelj. U zadnjih nekoliko desetljeća hijerarhija Katoličke Crkve često se nalazi na udaru različitih kritika. Neke od tih kritika su opravdane. Neke u svom kritičkom pristupu promašuju bit postojanja hijerarhije u Katoličkoj Crkvi. Uvijek treba imati na umu da određena hijerarhija može biti zloupotrijebljena bez da se sama hijerarhija razumije kao u sebi zla i pogrešna. U političkoj hijerarhiji kojom dominira demokratsko uređenje zloupotreb...
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (9. dio)
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (9. dio)

Euharistijska molitva Novozavjetni naziv za misu je Gospodnja večera i lomljenje kruha. Danas rado govorimo o euharistiji, odnosno o euharistijskom slavlju. Grčki pojam eucharistia znači molitvu hvale. Takvu je molitvu Isus izgovorio na Posljednjoj večeri nad kruhom i vinom, pa se zato ovaj naziv čini osobito primjerenim, iako se danas jednako govori i misa, odnosno misno slavlje. Središnju misnu molitvu, onu nakon priprave darova a prije Gospodnje molitve, nazivamo euharistijskom molitvom, dok se na Istoku veli anafora. Ovu veoma obimnu i liturgijsko-teološki bremenitu temu nastojat ćemo razložiti u osnovnim crtama.[1] 1. Počeci Iz novozavjetnih spisa ne možemo točno rekonstruirati Isusovu Posljednju večeru. Jednako tako ne znamo kako je izgledalo euharistijsko slavlje u apos...
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (8. dio)
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (8. dio)

Priprava darova 1. Duhovna žrtva – oblatio rationabilis Kršćani su od početaka donosili darove na euharistijsko slavlje, ali su se u isto vrijeme čuvali toga da se njihovo bogoslužje poistovjeti sa židovskim ili čak s poganskim.[1] U čemu je razlika? Kršćani su naglašavali da je njihovo bogoslužje duhovno. Oni nemaju svećenikâ, koji bi bili posrednici između Boga i naroda. Za kršćane je samo jedan pravi svećenik – Isus Krist koji je ujedno i jedna jedincata žrtva: on je sâm sebe jednom zauvijek prikazao svojom smrću na križu, on je trećega dana uskrsnuo da bi i nas pridružio svojoj proslavi. Euharistijska služba, dakle, ponazočuje i ostvaruje tu jedinu Kristovu žrtvu, točnije vazmeno otajstvo njegove smrti i uskrsnuća. Zato kršćani ne prinose žrtvene životinje ili neke druge mate...
Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve
Crkveno pravo

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je stanje i nametnula ponašanje koje je u životu vjernika i Crkve neuobičajeno. To je dovelo i do odgovarajućih odluka i preporuka mjerodavnih poglavara u Crkvi, a i do reakcije vjernika na te odluke i preporuke. Postavlja se pitanja: Kako crkveni poglavari (biskupi), s jedne strane, mogu obustaviti slavljenje svete mise s narodom i podjeljivanje sakramenata kada se inače od vjernika traži da sudjeluju u misi i da pristupaju na sakramente, te kako takvu odluku uskladiti s pravom koje vjernici uživaju u Crkvi, da od svetih pastira primaju pomoć iz duhovnih dobara Crkve? U odgovoru ću biti veoma kratak. Na prvi dio pitanja odgovor se nalazi u ZKP kan. 838 § 4, koji glasi: Dijecezanskom biskupu u Crkvi koja mu je povjerena pripada da izda, u granicam...
Kršćanstvo nadoknade
Filozofska teologija

Kršćanstvo nadoknade

U potrazi za nadoknadom čovjek je dospio daleko. Tehnologijom i istraživanjem nadoknađuje puno. Nadoknađuje srca, bubrege, ekstremitete. Tehnikom nadoknađuje udaljenost, zdravlje, bolest, siromaštvo. Sva čovjekova dostignuća nekakav su oblik traganja za nadoknadom. Za nečim što je čovjek izgubio. Čovjek toga ne mora biti niti svjestan. Možda traga za tim nesvjesno i impulzivno. Tolike bajke, legende i mitovi o otkrićima izvora života i eliksira mladosti ne pripovijedaju samo o čovjekovoj maštovitosti i sposobnosti da izmišlja priče. One pripovijedaju i o čovjekovom uvjerenju da je nešto izgubio. Nešto nenadoknadivo. Možda besmrtnost? Vječnost? Čini se da je tako. Svojim dostignućima na raznim područjima života od medicine pa do životnog standarda čovjek se trudi otkinuti komadić besmr...
Liturgija i teologija Uskrsa
Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Liturgija i teologija Uskrsa

Nedjelja – tjedni Uskrs Koji je najstariji najveći kršćanski blagdan? Nedjelja. Još od apostolskih vremena kršćani su nedjeljom slavili euharistiju, po kojoj se ostvaruje vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća. Tako govori i Konstitucija o liturgiji Drugog vatikanskog sabora Sacrosanctum concilium (SC) u br. 106: „Crkva svetkuje vazmeno otajstvo svakog osmog dana, koji se s pravom naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom. To biva prema apostolskoj predaji koja potječe od samog dana uskrsnuća Kristova. Tog su se dana vjernici dužni sastati zajedno, da slušaju Božju riječ i da sudjelujući kod euharistije obave spomen-čin muke, uskrsnuća i proslave Gospodina Isusa“. Tako je svaka nedjelja proslava Kristova uskrsnuća i svako euharistijsko slavlje – ponajpače ono nedjeljno – upri...
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (7. dio)
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (7. dio)

Služba riječi 1. Povijesni pregled Još od apostolskih vremena euharistijsko je slavlje (lomljenje kruha ili Gospodnja večera) bilo povezano sa službom riječi, iako o tome nalazimo samo naznake u Novom zavjetu. Tako u Dj 20,7 čitamo: „U prvi dan tjedna, kad se sabrasmo lomiti kruh, Pavao im govoraše…“ Prvi podroban opis euharistijskog slavlja nalazimo u Prvoj Apologiji sv. Justina iz 150. godine: „A u dan zvan dan sunca drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu. Koliko već ima vremena, čitaju se spomen-zapisi apostolâ i knjige proročke. Nato, kad čitač prestane, predstojnik nas opomene i potakne živom riječju da se ugledamo u one primjere.“[1] Čitalo se, dakle, iz Starog i iz Novog zavjeta, ali očito nije bilo točno određeno koji se dijelovi imaju ...
Poruka kardinala Burkea o borbi protiv koronavirusa
Crkveno Učiteljstvo

Poruka kardinala Burkea o borbi protiv koronavirusa

U otvorenom pismu od 21. ožujka 2020. kardinal Raymond Leo Burke iznosi katoličko učenje o otajstvu zla i kušnji koronavirusa. Žali zbog odluka onih koji su zatvorili crkve, ukinuli javna bogoslužja, sakramente, blagoslovine i mogućnost da se vjernici ispovijedaju i pričešćuju. Ističe kako se vjerska okupljanja ne mogu otkazivati kao raskužna mjera. Sakramentni život ne može se promatrati kao svaka druga aktivnost, nešto nenužno. Drži neprihvatljivim odnos bogoštovlju kao prema odlasku u kino, restoran ili na utakmicu. Bogoštovna mjesta izrazito su važna u doba krize. Kako se pronašao način da se bez neodgovorna riskiranja osiguraju hrana i lijekovi tijekom vremena zaraze, tako se može osigurati i potrepštine duhovnoga života, više prilika za svetu Misu i pobožnosti ne kršeći propise „druš...
Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (6. dio)
Liturgika

Euharistijsko slavlje prema Misalu iz 1962. i Misalu iz 2002. (6. dio)

Uvodni obredi Od samih početaka euharistija (Gospodnja večera) sastojala se od dva bitna dijela: službe riječi i euharistijske službe (lomljenja kruha). U počecima nije bilo nikakvih uvodnih obreda.[1] Tako u Djelima apostolskim stoji kako je Pavao dugo „govorio“ te, „pošto razlomi kruh i blagova, dugo je još zborio“ (Dj 20, 7-12). Slično Didahé (početak 2. st.) govori: „U nedjeljni dan Gospodnji saberite se da lomite kruh i da zahvaljujete (slavite euharistiju)“.[2] Oko 150. godine Justin svjedoči da je euharistijsko slavlje započinjalo čitanjima: „A u dan zvan dan sunca drži se zajednički sastanak svih, bilo da borave u gradu ili na selu. Koliko već ima vremena, čitaju se spomen-zapisi apostolâ i knjige proročke.“[3] Augustin svjedoči da misa započinje biskupovim pozdravom nakon k...