Ponedjeljak, 19 travnja

Crkveno pravo

Biranje pape – vrhovnog poglavara Katoličke Crkve
25ožu2021 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Biranje pape – vrhovnog poglavara Katoličke Crkve

U dvije tisuće godišnjoj povijesti Crkve dosad je na Petrovoj stolici sjedilo 266 papa – rimskih biskupa i vrhovnih poglavara Crkve. Prvog vrhovnog poglavara Crkve, apostola sv. Petra, postavio je sam Isus Krist kad mu je uputio riječi: „Ti si Petar - Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju“ (Mt 16, 18), a Petrovi nasljednici su na Petrovu stolicu dolazili na različite načine. Neke ću samo spomenuti, a ovdje će riječ biti o biranju papa prema sada važećim propisima. Prema crkvenoj tradiciju, za prvog svog nasljednika sv. Petar je postavio Linu (64.-79?), a kroz više stoljeća, kao što su birani drugi biskupi u svojim biskupijama, i rimske biskupe je birao rimski kler i puk. Od vremena cara Konstantina i njegova Milanskog edikta g. 313., kojim je kršćanska religija priznata i do...
Nastavi čitati
Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe
26velj2021 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe

Slušali smo ili čitali u novije vrijeme kako je više biskupa u Republici Hrvatskoj predalo Svetom Ocu svoje ostavke na službu dijecezanskih biskupa, a u Bosni i Hercegovini to su učinili mons. Pero Sudar, pomoćni biskup Vrhbosanske nadbiskupije, mons. Ratko Perić, Mostarsko-duvanjski biskup, mons. Vinko Puljić, Vrhbosanski nadbiskup, a sprema se da uskoro to učini i mons. Franjo Komarica, biskup  Banjolučke biskupije. Sveti Otac je prihvatio odreknuća biskupā Sudara i Perića, a nadbiskupu Puljiću, iako odreknuće još nije prihvaćeno, već je imenovan nasljednik (nadbiskup koadjutor). Poticaj Drugog vatikanskog sabora i pape Pavla VI. biskupima Biskupska služba, kao služenje Božjem narodu, traži od onih koji su na nju postavljeni da je vrše  koristeći sve svoje snage, sposobnosti, umijeć...
Nastavi čitati
Postupak imenovanja biskupa
23velj2021 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Postupak imenovanja biskupa

Biskupi, nasljednici apostola, u Crkvi se postavljaju za pastire duša, da vrše službu posvećivanja, poučavanja i upravljanja. Da bi za tu uzvišenu i odgovornu službu bili prikladni, od kandidata se traži, kako stoji u Zakoniku kanonskog prava, da se odlikuju čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću i ljudskim vrlinama te drugim sposobnostima koje ih čine prikladnim, da uživaju dobar glas, imaju barem trideset pet godina života, da su barem pet godina prezbiteri, te da imaju doktorat ili barem magisterij iz Svetog pisma, teologije ili kanonskog prava, ili da su u tim znanostima stručni (ZKP, k. 378, § 1). A konačan sud o prikladnosti nekoga za biskupsku službu pripada Apostolskoj Stolici (ZKP, k. 378, § 2). Imajući u vidu koje sve osobine ka...
Nastavi čitati
Krvno srodstvo ili rodbinstvo i način njihova računanja
11sij2021 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Krvno srodstvo ili rodbinstvo i način njihova računanja

Pojam i vrste krvnog srodstva Krvno srodstvo (lat. consanguinitas) ili rodbinstvo označava biološku povezanost koja se temelji na podrijetlu i postoji između dvije ili više osoba rođenih jedne iz druge, ili iz jednoga zajedničkog korijena - pretka (stipes). Osobe koje potječu jedna od druge, bilo izravno ili neizravno, krvno su srodne u ravnoj liniji ili lozi (linea recta), a koje ne potječu jedna iz druge nego potječu od zajedničkog pretka ili korijena srodne su u pobočnoj liniji ili lozi (linea collateralis). Udaljenost od zajedničkog korijena u ravnoj i u pobočnoj lozi označava se stupnjevima (gradus) ili koljenima. Postojanje krvnog srodstva među određenim osobama važna je činjenica o kojoj se na različitim područjima, naročito pravnim, mora voditi računa, npr. u nasljednom prav...
Nastavi čitati
Ograničenje vlasti dijecezanskih biskupa da osnivaju nove ustanove posvećenog života
12stu2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Ograničenje vlasti dijecezanskih biskupa da osnivaju nove ustanove posvećenog života

Novu ustanovu posvećenog života, prema doskorašnjoj odredbi Zakonika kanonskog prava (kan. 579), mogao je na svom području osnovati dijecezanski biskup, s tim da je prije trebao zatražiti mišljenje ili savjet Apostolske Stolice. Budući da traženje toga mišljenja nije bilo nužno za samu valjanost osnivanja nove ustanove (usp. ZKP, kan. 10), događalo se da su nove ustanove, redovničke i svjetovne, ponekad osnivane i bez toga. A osnivane su bez pridržavanja i nekih drugih kanonskih normi o uvjetima i elementima potrebnim za osnivanje neke ustanove posvećenog života. Da bi se unijelo više reda u Crkvu i spriječilo ishitreno osnivanje novih ustanova posvećenog života, najprije je Rimska Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života objavila 11. svibnja 2016. odredbu,...
Nastavi čitati
Odstranjivanje upravnim postupkom i odlukom klerika iz kleričkog staleža i redovnika iz redovničkih ustanova
6ruj2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Odstranjivanje upravnim postupkom i odlukom klerika iz kleričkog staleža i redovnika iz redovničkih ustanova

Uvod Klerički stalež u Crkvi, kojemu pripadaju đakoni, prezbiteri i biskupi, u koji se, prema Zakoniku kanonskog prava, ulazi primanjem svetog reda đakonata (k. 266, § 1), može se, kako stoji u istom Zakoniku, izgubiti odnosno iz njega odstraniti[1] na dva načina:  zakonito izrečenom kaznom (k. 290, 2); otpisom Apostolske Stolice (k. 290, 3). Što se tiče kazne otpuštanja ili odstranjivanja iz kleričkog staleža, ona se može ili treba izreći zbog zlodjela izričito u Zakoniku navedenih. Ta zlodjela su: otpadništvo od vjere, krivovjerništvo i raskolništvo skopčano s dugotrajnom tvrdokornošću ili teškom sablazni (k. 1364, §§ 1 i 2); obeščašćenje svetih čestica (k. 1367); upotreba fizičke sile protiv Rimskog prvosvećenika ili njegovo ubojstvo (kk. 1370, § 1 i 1397); navođenje prigodom isp...
Nastavi čitati
Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
19kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Crkveni sabori i dijecezanske sinode u prošlim stoljećima na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osim o drugim važnim pitanjima i temama, bavile su se također, i donosile odgovarajuće odredbe vezane za kršćanski život i ćudoredno ponašanje vjernika. U tom pogledu su određivale što vjernici trebaju obdržavati i ukazivale na neke poroke i mane koje je trebalo spriječiti, iskorijeniti ili ispraviti. O tome će ovdje biti nešto više riječi, najprije o vjerskim dužnostima, a zatim o ćudorednom ponašanju. I. VJERSKE DUŽNOSTI 1. Slavljenje nedjeljâ i svetkovinâ Božja i crkvena zapovijed nalaže da vjernici slave dane Gospodnje - nedjelje i zapovjedne svetkovine ili blagdane. O obvezi prisustvovanja i slušanja svete mise, i o izbjegavanju teških poslova u te dane odredbe...
Nastavi čitati
Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda
15kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Moralka

Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda

Uvod Dušobrižničkoj službi poučavanja, posvećivanja i upravljanja, koju u Crkvi vrše biskupi i svećenici, treba odgovarati i njihovo dolično ponašanje u svakidašnjem i običnom životu. O tome su odredbe donosili partikularni i opći crkveni sabori i vrhovni pastiri Crkve, a posebno je u tom pogledu bio značajan Tridentski sabor (1545.-1563.). U Dekretu o reformi, donesenom na 22. sjednici toga sabora, kaže se općenito: „Nema ničega što druge više i neprestano potiče na pobožnost i bogoštovlje koliko život i primjer onih koji su se posvetili božanskoj službi. Kada, naime, uzdignuti iznad svjetovnih stvari gledaju u višu sferu, drugi na njih upiru pogled kao u ogledalo i iz njih crpe primjer za nasljedovanje. Stoga veoma dolikuje da klerici, pozvani u Božju baštinu, svoj život i cjeloku...
Nastavi čitati
Naviještanje Božje riječi i vjeronaučna pouka u hrvatskim krajevima slijedom odredbi dijecezanskih sinoda
11kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Katehetika, Pastoral

Naviještanje Božje riječi i vjeronaučna pouka u hrvatskim krajevima slijedom odredbi dijecezanskih sinoda

Uvod Naviještanje ili propovijedanje Božje riječi i poučavanje u vjeri, uz posvetiteljsku, osnovna je služba ili zadaća dušobrižnika u Crkvi. U ovom prikazu je riječ o tome što su o vršenju te službe i zadaće u hrvatskim krajevima, naime o potrebi propovijedanja i pouke u vjeri, te o tome tko, kada, o čemu i kako je trebao propovijedati i poučavati, određivale dijecezanske ili biskupijske sinode u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Tridentskog sabora pa do prvih desetljeća dvadesetog stoljeća. Prema odredbama koje su donosile dijecezanske sinode, naviještanje Božje riječi i pružanje pouke u kršćanskom nauku bila je prvenstveno dužnost župnika i općenito dušobrižnika, a trebali su im pomagati i drugi svećenici, a u vjeronaučnoj pouci klerici nižih redova. U pomoć su pozivane i druge...
Nastavi čitati
Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve
13tra2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je stanje i nametnula ponašanje koje je u životu vjernika i Crkve neuobičajeno. To je dovelo i do odgovarajućih odluka i preporuka mjerodavnih poglavara u Crkvi, a i do reakcije vjernika na te odluke i preporuke. Postavlja se pitanja: Kako crkveni poglavari (biskupi), s jedne strane, mogu obustaviti slavljenje svete mise s narodom i podjeljivanje sakramenata kada se inače od vjernika traži da sudjeluju u misi i da pristupaju na sakramente, te kako takvu odluku uskladiti s pravom koje vjernici uživaju u Crkvi, da od svetih pastira primaju pomoć iz duhovnih dobara Crkve? U odgovoru ću biti veoma kratak. Na prvi dio pitanja odgovor se nalazi u ZKP kan. 838 § 4, koji glasi: Dijecezanskom biskupu u Crkvi koja mu je povjerena pripada da izda, u granicam...
Nastavi čitati