Srijeda, 25 studenoga

Ekumenizam

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Drugi vatikanski sabor u svojoj je deklaraciji Nostra aetate (Naše doba), u svojim brojevima 2-4, jasno dao do znanja da Katolička Crkva poštuje sve nekršćane, zato što se u svakoj religiji nalazi nekakva klica spoznanja Boga i nastojanje oko moralnoga života, no uz to svakako valja imati na umu da smo pozvani poštovati druge, ali ljubiti svoje. Tako možemo i trebamo imati poštovanje prema politeistima, jer "Katolička Crkva ne odbacuje ništa što u tim religijama ima istinita i sveta" (NA 2), posebno smo pozvani poštovati Židove, jer nas s njima vezuje cijeli Stari zavjet, a stupovi Crkve - apostoli - stasali su upravo u toj religiji. Također, trebamo imati poštovanja prema muslimanima, jer i oni barem djelomično priznaju evanđelja, zatim, iako Isusa ne priznaju Bogom, priznaju ga proro...
Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C...
Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Islam – monoteistička religija koja priznaje Krista prorokom, ali ne i Bogom

Uz evanđelja, koja nam donose Kristov život i ono što je On naučavao, kršćani otpočetka posebno veliko poštovanje iskazuju svetom Pavlu i onome što nam je ostavio zapisano u svojim poslanicama. Sveti Pavao je bio izvrstan teolog, koji nam je pojasnio otajstva Božjeg djela spasenja, naglašavajući da je jedini Spasitelj svijeta Isus Krist, pravi Božji Sin. Jasno je dao do znanja da je Božja Objava u Kristu dovršena i da bi bilo kakva nadopuna ili izmjena označavala nuđenje lažne objave. Tako je u Poslanici Galaćanima zapisao vrlo oštre riječi: “Ali kad bismo vam mi, ili kad bi vam anđeo s neba navješćivao neko evanđelje mimo onoga koje vam mi navijestismo, neka je proklet!” (Gal 1,8). Te nam njegove riječi stavljaju pred oči činjenicu da smo pozvani isključivo vjerovati pravom i jedinom ...
Židovstvo – objavljena monoteistička religija
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Židovstvo – objavljena monoteistička religija

Danas se obično religije vole dijeliti na prirodne i objavljene, silazne i uzlazne ili politeističke i monoteističke. Nijedna od tih podjela, gledano iz perspektive nauka Katoličke Crkve, nije baš sretno zamišljena i zato im se treba pristupati oprezno. Prirodne religije su one u kojima su ljudi, nekada poznati, nekada nepoznati, tijekom povijesti zaključili da mora postojati nešto što ih nadilazi, pa su osmislili određeni sustav vjerovanja. Tako su nastali npr. hinduizam, budizam, konfucijanizam, zoroastrizam, šintoizam, stare egipatske, sumerske, grčke i rimske mitologije itd. Sve njih, dakle, možemo svrstati u skupinu religija koje nazivamo prirodnima, ponekad uzlaznima, a ponekad politeističkima ili religijama bez božanstva i osobnoga Boga. Njima kao druga strana medalje stoje obja...
Politeističke religije i religije bez božanstva i osobnoga Boga
Ekumenizam, Vjeronauk - srednja škola

Politeističke religije i religije bez božanstva i osobnoga Boga

Politeističke religije su one u kojima se vjeruje u više bogova. Osim drevnih mezopotamijskih, egipatskih, grčkih ili rimskih mitologija, tu se danas ubrajaju hinduizam, djelomično budizam i šintoizam, kao i preživjeli oblici različitih primitivnih religija. U religije bez božanstva ili bez osobnoga Boga mogu se ubrojiti konfucijanizam, taoizam, zoroastrizam, sikizam itd. Sve su te religije najvećim dijelom rasprostranjene diljem Azije, ali ih manje-više danas pronalazimo u svim dijelovima svijeta. Učenje Katoličke Crkve poziva na poštovanje prema svim religijama u kojima prosijevaju zrake istine, pa se tako i u traganju politeista i pripadnika onih religija koje ne poznaju osobnoga Boga može gledati žeđ za svetim, no svakako treba imati u vidu posebnost i neusporedivost kršćanstva s t...
Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba
Ekumenizam

Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba

Teološki i praktični pristupi pravoslavnih Crkava Uvod Do prije nekoliko desetljeća teološki i praktični odnos pravoslavnih Crkava prema rastavi supružnikā, razrješenju ženidbenoga veza, rastavi braka i mogućnosti ponovnoga vjenčanja s crkvenim blagoslovom bili su predmet zanimanja samo u ograničenom krugu katoličkih teologa i kanonista. Međutim, od nedavno se za to pitanje zanima šira javnost. Dva su poglavita razloga toj promjeni. 1. Zbog rastuće pojave useljavanja pastiri Katoličke Crkve na Zapadu sve su se više suočavali s potrebom da odgovore zahtjevima za dopuštanjem mješovite ženidbe, gdje je jedna strana katolička, a druga pravoslavna. Tijekom planiranja i pripremanja ženidbe svako toliko se događa da pravoslavna strana prizna kako je već sklopila brak u Prav...
Ekumenizam i liturgija
Ekumenizam, Liturgika

Ekumenizam i liturgija

Običan će čovjek ekumenizam razumjeti kao pokret koji ide za jedinstvom Crkava, misleći pri tome i na istovjetnost običaja, bogoslužja, kalendara, itd. U počecima je Crkva naglašavala jedinstvo u vjeri. Liturgiju se slavila raznoliko, uz jedino ograničenje da ona izražava pravovjerje prema onome: lex orandi, lex credendi. Stvorili su se tako u Crkvi različiti obredi. Obred nije samo folklor niti zbirka nekih propisa. On odražava kulturu jednog naroda, ali njime pojedina Crkva također pokazuje kako shvaća, proživljava i slavi vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove. Po obredu se vidi kako Crkva proživljava Božju riječ i kako otajstvo pretače u obred i prenosi u vlastiti život. Bogatstvo obredâ označava bogatstvo jedne Kristove Crkve. Razumljivo je da pojedini ob...